António José Seguro, bivši čelnik portugalske Socijalističke stranke, ostvario je iznenađujuću pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora održanih u nedjelju, osvojivši nešto više od 31 posto glasova. Time je nadmašio očekivanja, jer su predizborne ankete dosljedno pokazivale da najjaču potporu među biračima uživa André Ventura, čelnik desne stranke Chega.
Kako nijedan kandidat nije osvojio apsolutnu većinu, Seguro i Ventura suočit će se u drugom krugu izbora 8. veljače. Na ovim predsjedničkim izborima izlaznost je bila visoka — oko 40 posto, što je najviše u zadnjih 20 godina.
Ovi izbori potvrđuju duboke promjene na portugalskoj političkoj sceni, gdje se dugogodišnja ravnoteža i dominacija ljevice polako raspada, a drugi krug postaje jedno od najneizvjesnijih sučeljavanja u novijoj povijesti zemlje. Iako je lijevi kandidat pobijedio u prvom krugu, ukupni rezultati pokazuju da desno biračko tijelo trenutno ima dominantnu ulogu na portugalskoj političkoj sceni.
>Povijesni izbori u Portugalu i gubitak narativne moći ljevice
Šanse za Venturinu pobjedu u drugom krugu su realne
Od 14 kandidata na izborima, troje su diskvalificirani, a njih pet je ostvarilo značajan broj glasova, pri čemu su António José Seguro (31,1 posto) i André Ventura (23,5 posto) zauzeli vodeće pozicije, dok su João Cotrim de Figueiredo (16,0 posto), Henrique Gouveia e Melo (12,4 posto) i Luís Marques Mendes (11,4 posto) također prikupili solidnu podršku birača, čime su oblikovali ključne političke blokove za drugi krug.
Na razini strukture izborne ponude, činjenica da su četiri od pet relevantnih kandidata dolazila s desnog političkog spektra stvara povoljan okvir za konsolidaciju biračkog tijela u drugom krugu, zbog čega Venturini izgledi, barem u teorijskom smislu, djeluju ohrabrujuće.
Iako je Seguro u vodstvu, Venturin rezultat dodatno potvrđuje snagu i brz rast stranke Chega. Chega je u šest godina uspjela transformirati svoju poziciju od marginalnog zastupnika do ključnog igrača u parlamentu s preko 25 posto mjesta u zakonodavnom tijelu. Ovaj brz uspon ukazuje na rastuću potporu birača koji prepoznaju Venturaovu retoriku kao odgovor na zabrinutosti oko identiteta, sigurnosti i suvereniteta, što je dovelo do značajnog preusmjeravanja političke dinamike i izazvalo pomake u etabliranim stranačkim koalicijama.
Parece que vamos à 2° volta!💪 pic.twitter.com/ArI6LTRclS
— André Ventura (@AndreCVentura) January 18, 2026
Mnogi promatrači ove izbore smatraju testom snage portugalske desnice. Chega je već na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima osvojila 22,8 posto glasova i 60 zastupničkih mjesta, čime je izvršila snažan pritisak na manjinsku vladu desnog centra. Ulazak Venture u drugi krug predsjedničkih izbora dodatno potvrđuje da desnica više nije rubni, nego ključni politički akter.
>Portugalu je Chega: Konzervativna desnica ostvarila povijesni uspjeh, doznajte sve o njima
Lijevi mainstream navija za Segura i predviđa njegovu pobjedu
Prema nekim anketama navodno je 60 posto Portugalaca izjavilo kako svoju potporu u drugom krugu neće dati Venturi. No, iako lijevi politički i medijski mainstream otvoreno navija za Segura i uglavnom predviđa poraz Andréa Venture u drugom krugu, realno je očekivati da će Ventura dobiti potporu birača drugih desnih kandidata. Iako zbroj rezultata iz prvog kruga ne jamči konačan ishod, struktura biračkog tijela i moguća konsolidacija desnih glasova upućuju na tijesnu i neizvjesnu utrku, u kojoj André Ventura ima stvarne izglede za pobjedu.
Drugi krug između Segura i Venture tako nadilazi osobni obračun dvojice kandidata i prerasta u ključno političko pitanje smjera u kojem će se Portugal kretati u nadolazećim godinama.
>Portugalski parlament želi izglasati zabranu burki i nikaba
Koje ovlasti ima predsjednik države?
Portugal je polupredsjednička republika u kojoj predsjednik, iako ne sudjeluje u svakodnevnom izvršnom upravljanju, ima važnu ulogu u očuvanju institucionalne ravnoteže. U izvanrednim političkim okolnostima može raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore, čime predsjednički izbori dobivaju posebno značenje za stabilnost političkog sustava.
Uz to, predsjednik države imenuje predsjednika vlade, ima pravo veta na zakone, ratificira međunarodne ugovore te sudjeluje u imenovanju pojedinih članova ključnih državnih i pravosudnih institucija. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, raspolaže i određenim utjecajem na pitanja obrane i sigurnosti. Iako se njegova funkcija u velikoj mjeri doživljava kao ceremonijalna, navedene ovlasti daju predsjedniku stvarnu političku težinu u trenucima krize.
>Portugal: Veliki uspjeh desnice na parlamentarnim izborima
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.