Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u nedjelju u Mađarskoj protiv planiranog zakona koji bi omogućio vladi da, u skladu s demokratskim načelima, kontrolira rad nevladinih organizacija (NGO) koje primaju strane donacije. Većinom se radi o ljevičarskim organizacijama čije djelovanje nije utemeljeno na demokratskim principima, a koje su svojim radom često usmjerene protiv mađarskog suvereniteta i obiteljskih vrijednosti.
Trenutni prosvjedi u Mađarskoj protiv nevladinih organizacija (NGO) predstavljaju kulminaciju dugotrajnog napora vlade premijera Viktora Orbána da smanji utjecaj stranih i liberalnih civilnih društava na nacionalnu politiku. Prosvjedi su eskalirali u svibnju 2025. Usmjereni su protiv prijedloga zakona koji bi omogućio vladi da nadzire, kažnjava i potencijalno zabrani organizacije koje primaju strane donacije i koje se smatraju prijetnjom nacionalnom suverenitetu.
Svoju prosvjednu notu izrazili su i deseci medijskih kuća, think-tankova i organizacija za ljudska prava. Oni su u četvrtak objavili otvoreno pismo u kojem prosvjeduju protiv planiranog zakona.
Tens of thousands of protesters outside the parliament in Budapest again demanded the resignation of the Hungarian prime minister, Reuters reports. Protests in the country began after Orbán’s former party ally, now an opposition member, Peter Magyar spoke about corruption in the… pic.twitter.com/gyjAAd0f11
— LX (@LXSummer1) April 7, 2024
”Mračna vojska” koju financiraju strane sile s ciljem slabljenja države
Stranka Fidesz premijera Viktora Orbána u utorak je podnijela prijedlog zakona prema kojem bi se sastavio popis organizacija koje primaju strana sredstva. Prema tom zakonu, te organizacije mogle bi biti ograničene ili čak zatvorene. I to ako vlada procijeni da predstavljaju prijetnju Mađarskoj i njezinim tradicionalnim vrijednostima.
Orbán je u ožujku najavio odlučan obračun s vanjskim financiranjem neovisnih medija, oporbenih političara i nevladinih organizacija. Kritičari tvrde da je to pokušaj jačanja njegove vlasti uoči izbora 2026. godine, kada se očekuje ozbiljan izazov od strane nove oporbene stranke.
Orbán, koji je više puta bio u sukobu s Europskom unijom zbog svoje nacionalne politike, opisao je ove organizacije kao ”mračnu vojsku” koju financiraju strane sile s ciljem slabljenja države.
>Orban želi ukinuti udruge koje su bile financirane američkim novcem
Za one koji primaju strane donacije, prijedlog zakona nije demokratski
Za one koji su financirani ”izvana” prijedlog zakona nije demokratski, iako se radi samo o povećanju kontrole od strane države čiji cilj je upravo sprječavanje nedemokratskih procesa.
”Prijedlog zakona… autoritarni je pokušaj zadržavanja vlasti. Njegov cilj je ušutkati sve kritičke glasove i razgraditi ono što je ostalo od mađarske demokracije”, stoji u pismu koje su potpisale 62 nevladine organizacije, think-tankovi i medijske kuće.

Kako javlja Reuters, među potpisnicima su mađarski ogranci Amnesty Internationala, Habitat for Humanity i Transparency Internationala, kao i Helsinški odbor za ljudska prava te vodeći neovisni mediji.
”Nacrt zakona predstavlja najozbiljniji napad do sada na preostale neovisne institucije u Mađarskoj. Na meti nisu samo civilno društvo i mediji, već su ugrožene i tvrtke te pojedinci”, stoji u pismu.
>Mađarska zabranjuje gay povorke jer su ‘štetne za djecu’
Obrana nacionalnog identiteta i suvereniteta
Zastupnici vladajuće stranke Fidesz, uključujući ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa, ističu da su NGO, osobito one financirane iz inozemstva, “nelegitimni” akteri koji ne predstavljaju volju naroda. Szijjártó je izjavio da je “ludost” smatrati NGO predstavnicima nacija, jer samo izabrane vlade imaju tu legitimaciju . Prema ovoj logici, NGO djeluju kao “antidemokratski plaćenici” koji služe interesima europske elite, a ne volji mađarskog naroda .
Orbánova vlada smatra da strane organizacije, poput onih povezanih s Georgeom Sorosom, koriste financijska sredstva za promicanje liberalnih vrijednosti koje su u suprotnosti s mađarskom kulturnom i vjerskom tradicijom. Ove organizacije često se optužuju za poticanje migracija i promicanje LGBTQ+ prava. A to je u suprotnosti s konzervativnim vrijednostima koje vlada nastoji očuvati.
>Orban: Majke s troje djece bit će doživotno oslobođene poreza na dohodak
Zakon o NGO ima za cilj zaštitu suvereniteta Mađarske
Prijedlog zakona koji je izazvao prosvjede omogućio bi stvaranje popisa organizacija koje primaju strane donacije i koje se smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Ove organizacije bile bi podložne strogom nadzoru. Uključujući praćenje bankovnih računa, blokadu stranih sredstava i visoke novčane kazne. Nepoštivanje zakona moglo bi rezultirati zatvaranjem organizacija.
Iako je cilj zakonskih mjera jednostavan – očuvanje demokracije! Ove mjere predstavljaju odgovor na ozbiljan izazov. A riječ je o djelovanju stranih organizacija koje kroz financijsku potporu nastoje oblikovati društvene i političke procese prema vlastitim ideološkim ciljevima. Najčešće proturječnima volji građana i suverenitetu države.
>Mađarska zatražila uvid u sve ugovore Europske komisije s nevladinim udrugama
Da bi NGO nesmetano djelovale mora postojati demokratska kontrola
Konzervativni komentatori i mediji podržavaju zakonske mjere vlade. Smatraju ih nužnima za očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta. Ističu da je sloboda govora i političkog djelovanja važna, ali da se mora balansirati s odgovornošću prema nacionalnim interesima. Prema ovom stajalištu, NGO koje primaju strane donacije ne bi smjele imati pravo oblikovati nacionalnu politiku ili društvene norme bez odgovarajuće demokratske kontrole.
Prosvjedi protiv zakona koji cilja na NGO u Mađarskoj odražavaju političke i ideološke podjele u zemlji. Kritičari zakona s jedne strane, upozoravaju na prijetnje slobodi i demokraciji. Dok konzervativni pristup naglašava potrebu za zaštitom nacionalnog identiteta i suvereniteta od stranog utjecaja. Ova situacija pokazuje kako se u Mađarskoj oblikuje politička borba između konzervativnih vrijednosti i liberalnih protuvrijednosti. A dodatno otvara i pitanje – što je zaista demokratski, a što ne?
U konačnici, riječ je o sukobu dvaju pogleda na budućnost Europe. Jedne utemeljene na tradiciji, suverenitetu i kulturološkom kontinuitetu. I druge koja promovira globalističke i ideološki uvjetovane promjene, često bez uporišta u stvarnim potrebama naroda.
>Mađarska jedina zemlja u EU s povećanjem stope nataliteta
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.