Slučaj Centra za pomoć ženama žrtvama seksualnog zlostavljanja ”Beira’s Place” ponovno je doveo u fokus pitanje ”što je žena?” i negiranje njezinog identiteta od strane LGBTIQ aktivista.
Centar ”Beira’s Place” koji je osnovala J. K. Rowling nastao je iz uvjerenja da žene koje su preživjele seksualno nasilje trebaju imati mogućnost birati pomoć koju će primati, uključujući i pravo na uslugu koju pružaju isključivo žene. Takav pristup doveo je centar u sukob s britanskom podružnicom međunarodne organizacije za ljudska prava Amnesty International koja smatra da Centar vrijeđa ”transrodne osobe” odnosno biološke muškarce koji se identificiraju i odijevaju kao žene.
Što je Beira’s Place i kako je nastao?
Beira’s Place privatni je centar za potporu ženama koje su preživjele seksualno nasilje, a osnovan je u Edinburghu krajem 2022. godine na inicijativu književnice J. K. Rowling, koja ga u cijelosti financira. Centar je nastao nakon višemjesečne javne rasprave u Škotskoj o tome trebaju li se ”transrodne” žene (biološki muškarci) uključivati u usluge namijenjene isključivo ženama, posebno u centrima za pomoć žrtvama silovanja.
Beira’s Place pruža psihološku i praktičnu pomoć ženama starijima od 16 godina koje su bile žrtve seksualnog nasilja, a organizacija naglašava da je riječ o usluzi koju pružaju isključivo žene za žene.
U svojim pravilima navodi da korisnice imaju jamstvo da tijekom korištenja usluga neće biti u kontaktu s muškarcima, dok se muškarce i osobe koje se identificiraju kao ”transrodne žene” upućuje drugim specijaliziranim službama. Centar nije registriran kao dobrotvorna organizacija te ne prikuplja donacije, nego se financira sredstvima J. K. Rowling, koja je u njegov rad uložila milijunske iznose.
>Raste nezadovoljstvo u Britaniji: JK Rowling žestoko napala Keira Starmera
Rowling je više puta izjavila da ju je na osnivanje centra potaknulo ogorčenje zbog izjave tadašnjeg voditelja Edinburgh Rape Crisis Centrea, Mridula Wadhwe, biološkog muškarca koji se identificira kao žena. Ova ”transrodna” osoba je izjavila da bi žene koje ne žele da im pomoć nakon seksualnog nasilja pruža ”transrodna” žena (biološki muškarac) trebale ”preispitati” odnosno ”preoblikovati” način na koji doživljavaju vlastitu traumu.
Rowling je ocijenila da je takav stav neprihvatljiv te da žene koje su preživjele seksualno nasilje imaju pravo same odlučiti od koga žele primiti pomoć.
LGBTIQ aktivisti protiv centra za žene
Osnivanje centra izazvalo je podijeljene reakcije. Dok su pojedine udruge za zaštitu žena i posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama Reem Alsalem pozdravile otvaranje dodatne službe za žrtve seksualnog nasilja, LGBTQ organizacije i dio aktivista kritizirali su Beira’s Place zbog politike pružanja usluga isključivo ženama.
Unatoč protivljenjima LGBTIQ aktivista, škotska policija 2023. godine uvela je mogućnost izravnog upućivanja žrtava seksualnog nasilja u taj centar, a prema podacima organizacije, tijekom prvih godina rada pomoć su zatražile tisuće žena.
Posljednjih dana Beira’s Place ponovno je u središtu pozornosti nakon što ga je Amnesty International UK u jednom izvješću uvrstio među organizacije koje je opisao kao dio pokreta ”protiv ljudskih prava”. Nakon oštrih reakcija i prijetnji tužbom, Amnesty je povukao izvješće uz obrazloženje da nije prošlo propisani interni postupak provjere te izrazio žaljenje zbog njegove objave.
>J.K. Rowling upozorila na totalitarne metode ‘transrodne’ ideologije u društvu
Amnesty International UK-a proglasio centar za pomoć ženama koje su preživjele silovanje prijetnjom ljudskim pravima
Početkom srpnja Amnesty International UK objavio je izvješće pod naslovom “A Growing Threat: The Anti-Rights Movement in the UK” (“Rastuća prijetnja: pokret protiv ljudskih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu”). U izvješću je 117 organizacija i pojedinaca uvršteno među pripadnike tzv. ”pokreta protiv ljudskih prava”, za koji Amnesty tvrdi da nastoji ograničiti ljudska prava, osobito prava LGBT osoba i žena. Među njima su se našli Beira’s Place, For Women Scotland, LGB Alliance, Sex Matters te niz drugih organizacija koje zastupaju stav da se određena prava i prostori trebaju temeljiti na biološkom spolu.
Prema Amnestyju, riječ je o organizacijama koje zajedničkim djelovanjem nastoje utjecati na zakone, javne politike i financiranje u području rodnog identiteta. Zbog toga je organizacija preporučila da britanska Komisija za dobrotvorne organizacije (Charity Commission) ispita status nekih od njih, a donatorima savjetovala oprez pri odlučivanju o financiranju njihovog rada.
To je izazvalo snažnu reakciju prozvanih organizacija.
Amnesty International UK povukao je izvješće nakon što su reagirale pravne službe
Centar Beira’s Place priopćio je da je posebno zabrinjavajuće što je centar za pomoć ženama koje su preživjele silovanje označen kao prijetnja ljudskim pravima. Izvršna direktorica Lesley Johnston upozorila je da su nakon objave izvješća zaposlenici centra bili izloženi uznemiravanju i brojnim neprijateljskim porukama.
J. K. Rowling reagirala je vrlo oštro. Izvješće je nazvala svojevrsnom “crnom listom” organizacija koje zastupaju prava žena te je javno obećala financijski pomoći svakoj organizaciji koja odluči pokrenuti tužbu protiv Amnestyja zbog klevete.
Odvjetnici Beira’s Placea potom su Amnestyju poslali službeni zahtjev tražeći javnu ispriku, potpuno povlačenje izvješća i neovisnu istragu o tome kako je dokument nastao i bio objavljen.
Suočen s kritikama, Amnesty International UK povukao je izvješće sa svoje internetske stranice. Organizacija je priopćila da dokument nije prošao propisane interne postupke provjere prije objave te da korišteni jezik “ne odražava službeno stajalište Amnesty International UK”. Uputili su i ispriku zbog njegove objave te pokrenuli internu reviziju. Istodobno su naglasili da ostaju predani zaštiti i prava žena i prava ”transrodnih osoba”.
>Sraz feministice i ‘trans žene’: J. K. Rowling protiv muškarca u ženskom toaletu
Što je Amnesty International?
Amnesty International djeluje kroz mrežu nacionalnih podružnica i ureda diljem svijeta, među kojima je i Amnesty International UK, britanski ogranak organizacije. Iako su nacionalne podružnice povezane zajedničkim ciljevima i međunarodnim okvirom djelovanja, one imaju vlastitu upravljačku strukturu.
Amnesty International međunarodna je nevladina organizacija osnovana 1961. godine u Londonu s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava. Danas djeluje u više od 150 zemalja i okuplja milijune članova i podupiratelja diljem svijeta. Organizacija se bavi pitanjima poput ”zaštite prava žena i djece”, borbe protiv mučenja, ukidanja smrtne kazne, zaštite manjina, prava izbjeglica te zaštite onoga što oni smatraju ”ljudskim dostojanstvom”.
Od 1990-ih Amnesty sve veći naglasak stavlja i na pitanja vezana uz tzv. prava žena, seksualna i reproduktivna prava, LGBT pitanja, migracije i rodnu ravnopravnost. Amnesty zagovara ”pravno priznanje rodnog identiteta” te smatra da zaštita ljudskih prava uključuje i tzv. prava ”transrodnih” osoba.
>J. K. Rowling kritizirala Amnesty International zbog rodne ideologije: Što znamo o toj organizaciji?
U Hrvatskoj je Amnesty poznat po angažmanu oko procesuiranja ratnih zločina, zaštite prava manjina, položaja migranata i pitanja povezanih s LGBT osobama. Organizacija je ranije pozivala hrvatske vlasti na dodatne istrage ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, upozoravala na položaj Srba i Roma te izražavala zabrinutost zbog postupanja prema migrantima na hrvatskim granicama.
Amnesty International Hrvatska prestao je djelovati 2013. godine zbog financijskih poteškoća, ali se međunarodna organizacija nastavila baviti pitanjima ljudskih prava u Hrvatskoj kroz praćenje stanja i suradnju s domaćim organizacijama civilnog društva.
U svojim izvješćima o Hrvatskoj Amnesty i dalje ističe teme poput položaja manjina, prava LGBT osoba, dostupnosti pobačaja i postupanja prema migrantima.
Amnesty International i utjecaj u međunarodnim institucijama
Amnesty International jedna je od najutjecajnijih međunarodnih organizacija za ljudska prava, s dugogodišnjim djelovanjem unutar sustava Ujedinjenih naroda i europskih institucija. Organizacija ima konzultativni status pri ECOSOC-u (Gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a), što joj omogućuje sudjelovanje u radu UN-ovih tijela, dostavljanje pisanih izvještaja, organiziranje popratnih događaja tijekom međunarodnih zasjedanja te izravnu komunikaciju s diplomatskim predstavnicima država članica.
>Politička moć civilnog sektora: Kako nevladine udruge utječu na odluke EU-a?
Iako konzultativni status pri UN-u ima velik broj nevladinih organizacija, stvarni utjecaj ostvaruju ponajprije velike međunarodne udruge s razvijenom mrežom zaposlenika, financijskim kapacitetima i dugogodišnjim odnosima s institucijama. Među njima se posebno ističe Amnesty International, čiji se izvještaji i analize redovito koriste u raspravama o ljudskim pravima unutar UN-a, ali i kao podloga za izvještaje međunarodnih tijela, medijske analize i odluke pojedinih država u području vanjske politike.
>Kako moćna mreža ‘NGO – Otvoreno društvo’ utječe na odluke UN-a?
Amnesty djeluje kroz mrežu nacionalnih podružnica u više desetaka zemalja te se bavi širokim rasponom pitanja – od političkih progona, slobode govora i prava manjina do migracija, prava žena, pobačaja i pitanja povezanih s rodnim identitetom. Upravo zbog širine tema kojima se bavi organizacija ima značajnu ulogu u oblikovanju međunarodnog diskursa o tome kako se definiraju i tumače pojedina ljudska prava.
Poseban utjecaj Amnesty ima i u Europskom parlamentu, gdje nevladine organizacije sudjeluju u javnim raspravama, dostavljaju preporuke institucijama EU-a i kroz lobiranje pokušavaju utjecati na oblikovanje europskih politika. U Bruxellesu, gdje se nalazi većina ključnih institucija EU-a, Amnesty ima razvijenu mrežu kontakata i redovito komunicira s Europskom komisijom, Europskim parlamentom i drugim tijelima.
Zbog takvog međunarodnog dosega stavovi Amnesty Internationala često nadilaze razinu djelovanja jedne nevladine organizacije te postaju dio širih rasprava o zakonodavstvu, javnim politikama i društvenim pitanjima u brojnim državama.