Bio je to najbrutalniji napad na sindikalni događaj u povijesti poslijeratne Njemačke. Prošlog četvrtka, samo nekoliko dana prije općih izbora, muškarac se automobilom zabio u skupinu članova sindikata radnika u uslužnim djelatnostima Verdi koji su štrajkali u Münchenu. Napadač je dosad odnio živote majke i njezine dvogodišnje kćeri te ozlijedio najmanje 30 drugih osoba, piše Sabine Beppler-Spahl za The European Conservative.
Osumnjičeni je 24-godišnji državljanin Afganistana koji je u Njemačku stigao prije osam godina kao maloljetnik bez pratnje, nakon čega je dobio boravišni status. Prema policijskim izvješćima, ranije je na društvenim mrežama dijelio islamistički sadržaj. Prilikom uhićenja vikao je ”Allahu akbar”, zbog čega su vlasti incident okarakterizirale kao ”vrlo vjerojatno” motiviran islamizmom.
>Preminule majka i dvogodišnja kći ranjene u islamističkom napadu u Münchenu
Izbjegavanje spominjanja islamizma i politička korektnost ‘politike otvorenih granica’
Na tako barbarski napad na radnike i njihove obitelji koji su koristili svoje demokratsko pravo da se bore za bolje uvjete rada odgovoriti bijegom je sasvim razumljivo.
No, gotovo odmah nakon što je incident dospio na naslovnice, vodstvo sindikata Verdi izdalo je izjavu u kojoj osuđuje svaku ”pogrešno usmjerenu strast” koja bi mogla proizaći iz tog čina: ”Zalažemo se za solidarnost i zajedništvo. U svom najmračnijem trenutku, Verdi se brani od toga da se napad na njegove kolege tijekom simboličnog štrajka u Münchenu iskoristi za podjele, mržnju i huškanje”, stoji u izjavi.
Slično nejasna bila je i izjava Franka Wernekea, čelnika Verdija, koji je pažljivo izbjegao spomenuti riječ ”islamizam”.
To nije slučajnost.
Werneke je član vladajućeg SPD-a, a brutalni napad dodatno je pojačao pritisak na njemačku koalicijsku vladu, ponovno razotkrivajući ozbiljne propuste u sigurnosnom i azilantskom sustavu. Samo nekoliko dana ranije, nakon još jednog smrtonosnog napada afganistanskog tražitelja azila, u kojem su život izgubili dijete i muškarac, kancelar Olaf Scholz (SPD) priznao je da mu je ”dosta toga da se ovakvo nasilje ovdje događa svakih nekoliko tjedana”.
>Afganistanac se zabio vozilom među ljude, najmanje 20 ozlijeđenih
Svatko tko ukaže na specifične probleme vezane uz migraciju na neki način iskorištava tragediju?!
Ipak, sada se čini da su vladini saveznici poput Wernekea odlučni u nastojanju da utišaju legitimnu zabrinutost, sugerirajući da svatko tko ukaže na specifične probleme vezane uz migraciju na neki način iskorištava tragediju. Javna komunikacija, kako od strane sindikata, tako i pojedinih medija, brzo je naglasila da je ubijena sindikalistica, inače inženjerka, i sama imala ”migrantsko porijeklo” (stigla je u Njemačku iz Alžira s četiri godine) te da je njezina obitelj zatražila ”suzdržanost”, ističući njezinu predanost toleranciji.
Sve ovo manevriranje krajnje je neiskreno. Nije važno imaju li žrtve migrantsko podrijetlo ili ne – takva distrakcija promašuje suštinsku poantu. Ne radi se o nacionalnom identitetu, već o temeljnoj dužnosti države da zaštiti sve svoje građane.
Istina je da je i prije prošlog četvrtka migracija postala dominantno i najkontroverznije predizborno pitanje. Rastući pritisak na vladu odrazio se u njezinoj odluci, donesenoj nakon incidenta u Aschaffenburgu, da ubrza deportacije i produlji granične kontrole uvedene prošlog rujna za dodatnih šest mjeseci.
Ipak, ankete pokazuju da te mjere nisu uspjele vratiti povjerenje javnosti. Vladajuća SPD sada se muči s podrškom ispod 15%, boreći se sa svojim koalicijskim partnerom, Zelenima, za tek treće mjesto.
>Njemačka: Migrant sjekirom napao dvoje ljudi, teško su ozlijeđeni
Politički establišment kontrolira javni narativ po pitanju migracija
Nepovjerenje javnosti prema vladi po pitanju migracija nije teško razumjeti. Reakcije na ovaj posljednji napad slijede predvidljiv i znakovit obrazac: unatoč izraženom šoku nakon svakog incidenta, uvijek se pojavljuje koordinirani pokušaj političkog establišmenta da kontrolira javni narativ i skrene kritiku sa svojih migracijskih politika. Njihova primarna briga čini se nije iskreno i ozbiljno rješavanje temeljnih problema koji potiču nezadovoljstvo, već obuzdavanje populističkog pritiska.
Već tjednima pro-vladini prosvjedi preplavljuju njemačke gradove, usmjereni protiv desno-populističkog AfD-a, s ciljem isključivanja te stranke i njezinih birača iz sudjelovanja u vlasti. Postoji oštra i mračna ironija u činjenici da se samo nekoliko dana prije tragedije koja se dogodila u četvrtak oko 250.000 ljudi okupilo na gotovo istom mjestu u Münchenu, prosvjedujući za ”demokratski bedem” protiv AfD-a pod sloganom ”Demokracija treba tebe.”
Verdi je bio jedan od glavnih organizatora tog prosvjeda, koji je bio potaknut nakon što je Friedrich Merz (CDU), čelnik oporbe, u Bundestagu predstavio prijedloge zakona za jačanje kontrole imigracije. Merzovu inicijativu vlada je oštro napala, a Scholz je izjavio: ”Njemu se ne može vjerovati”. Dok je čelnik SPD-ovog zastupničkog kluba histerično tvrdio da je Merz ”otvorio vrata pakla”. Održavanje tog ”demokratskog bedema” od tada je postalo glavna predizborna poruka vlade.
>U Njemačkoj se autom zabio u ljude, u Francuskoj bačena granata u kafić
Prosvjedi protiv AfD-a su u suštini provladini skupovi
Ne bi trebalo biti sumnje u svijest većine birača da su ovi prosvjedi u suštini provladini skupovi. Istraga njemačkog lista Die Welt otkrila je da su sve nevladine organizacije koje su mobilizirale prosvjednike primile izravno ili neizravno financiranje iz vladinih ministarstava. Konkretno iz Ministarstva obitelji pod vodstvom Lise Paus (Zeleni), Ministarstva unutarnjih poslova pod Nancy Faeser (SPD) ili izravno iz ureda kancelara Olafa Scholza.
Sindikat Verdi, koji zastupa radnike u javnom sektoru, medijima, zdravstvu i financijama, također je usko povezan sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) te sa Zelenima i Ljevicom. U mobilizaciji za prosvjede na njihovoj web stranici stoji: ”Verdi poziva na otpor protiv AfD-a. Mi smo protiv neprijatelja demokracije. Mi smo bedem.”
Činjenica da su prosvjedi nastavljeni i ovog vikenda pokazuje razinu straha unutar provladinih struktura. Taj strah je otvoreno izražen prije nekoliko tjedana od strane jedne od organizatorica, glasnogovornice skupine Omas Gegen Rechts (Bake protiv desnice): ”Nikada prije opasnost nije bila tako velika da bi naša demokratska postignuća, a time i temelj našeg društvenog suživota, mogli biti ugroženi novom većinom u Bundestagu”, izjavila je.
>Njemačka: Prosvjede protiv AfD-a vode lijeve udruge financirane iz proračuna
Cilj prosvjeda protiv AfD-a je ugušiti ključne rasprave o azilu, migraciji i islamizmu
Na prošlotjednim prosvjedima održani su trenuci šutnje za žrtve, ali uz uobičajenu poruku da čak ni nakon Münchena ne smije biti mržnje. Glasnogovornica sindikata na skupu u Berlinu rekla je: ”Oni imaju mržnju, mi imamo stav.” Naravno, nije mislila na mržnju islamističkog napadača, već na navodnu mržnju onih koji bi sada ”iskoristili” incident.
Bilo bi pogrešno vjerovati da ti prosvjedi nemaju učinka. Njihov cilj je ugušiti ključne rasprave o azilu, migraciji i islamizmu – temama koje očajnički zahtijevaju otvorenu analizu. Strategija establišmenta, koja se sastoji od skretanja pažnje i moralnog poziranja—pokazivanja ”stava”, kako to aktivisti nazivaju, odaje duboko nepovjerenje prema sposobnosti birača da se bave složenim pitanjima. Također otkriva temeljni prijezir prema običnim građanima, tretirajući ih kao potencijalne ekstremiste koje treba nadzirati i kontrolirati kako se ne bi pretvorili u ”lude rasiste”. Nedjeljni izbori pokazat će što birači misle o svemu tome.
>Polovica od 10.362 višestrukih prijestupnika u Njemačkoj su migranti
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.