Utorak, 30 lipnja, 2026
34.9 C
Zagreb
Pratite nas:
ZABRINJAVAJUĆI PODACI

Stopa nezaposlenosti među migrantima dvostruko veća od prosjeka EU

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema izvješću EK stopa nezaposlenosti među migrantima značajno je viša od prosjeka EU. Više od sedam milijuna migranata ostaje izvan tržišta rada Europske unije, unatoč inzistiranju liberalne političke klase da će milijuni migranata pristiglih tijekom posljednjih desetljeća koristiti Europi.

Stopa nezaposlenosti među migrantima dvostruko veća od prosjeka EU

Prema najnovijem izvješću Europske komisije o zapošljavanju i socijalnim kretanjima u Europi (ESDE), stopa nezaposlenosti među migrantima dvostruko je veća od prosjeka EU-a: 11,8 % u usporedbi s 5,9 %.

Migranti su također najizloženiji siromaštvu, pri čemu njih 38 % živi u riziku od siromaštva.

Iako Komisija tvrdi da bi bolji porezni poticaji, jednostavnije radne dozvole i jača jezična poduka mogli pomoći, podaci također upućuju na dublje društvene prepreke.

Jedno od najupečatljivijih otkrića jest rodni jaz. Više od polovice migrantkinja koje su izvan tržišta rada nikada nije radilo, u usporedbi s otprilike 40 % migranata muškaraca.

Kulturne tradicije vjerojatno igraju odlučujuću ulogu: u mnogim muslimanskim društvima žene se ne potiče na plaćeni rad, a taj obrazac nastavlja se i nakon migracije u Europu.

>Migranti u Poljskoj sve nasilniji: Vojska dobila veće ovlasti

Velika prepreka je jezik

To pomaže objasniti zašto je stopa sudjelovanja migrantkinja toliko niža u odnosu na muškarce i na žene rođene u EU. Jezik ostaje još jedna velika prepreka. Godine 2021. samo je četvrtina migranata izvan EU-a izjavila da tečno govori jezik zemlje domaćina po dolasku. Nije iznenađujuće da su sami migranti naveli „nedostatak jezičnih vještina” kao najčešću prepreku pri pronalasku posla.

Priznavanje kvalifikacija još je jedan uporan problem, često „dugotrajan, složen i skup”, što mnoge s visokom stručnom spremom ostavlja zaposlenima ispod razine kvalifikacije ili potpuno isključenima s tržišta rada.

Izazovi integracije počinju vrlo rano. Nedavno izvješće u Njemačkoj koje je izradila katolička humanitarna organizacija Malteser upozorava na obrazovnu krizu među djecom migranata. Utvrđeno je da su tri četvrtine odraslih bez ikakve školske kvalifikacije i gotovo polovica bez strukovne izobrazbe migrantskog podrijetla. Mnoga djeca kod kuće ne govore njemački, a 2024. godine oko 14 % onih u javno financiranim ustanovama za skrb o djeci uopće nije govorilo njemački.

Bruxelles i dalje naglašava koristi migracija

Unatoč tim preprekama, Bruxelles i dalje naglašava koristi od migracija.

Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Komisije za socijalna prava, izjavila je:

Moramo učiniti više kako bismo osigurali da svatko može doprinijeti svojim vještinama i talentima. Uklanjanjem prepreka, suzbijanjem stereotipa i promicanjem ravnopravnosti spolova možemo riješiti nedostatak radne snage, povećati našu konkurentnost i izgraditi pravednije, uključivije društvo.

Međutim, ostaje činjenica da politike koje podržavaju migraciju nisu uspjele osigurati široku integraciju, što je rezultiralo time da milijuni migranata ne mogu ili ne žele pronaći posao, piše The European Conservative.

>Velika Britanija i migracijska kriza: Svakih 12 minuta stiže jedan migrant

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/The European conservative

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci