Dijanović: Jedini istinski prozapadni faktor u BiH koji želi ulaz u EU je onaj hrvatski

Europski parlament nedavno je usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj nije spomenuta kategorija konstitutivnosti triju naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, u toj državi. Takvu rezoluciju podupro je i dio zastupnika Europske pučke stranke, navodnih kršćanskih demokrata. U nekim drugim vremenima upravo su demokršćanske opcije podupirale konsocijacijske modele demokracije. I danas bi ih poduprli da je riječ o Libanonu ili nekoj drugoj egzotičnoj zemlji, no očito za BiH vrijede neka druga pravila, piše Davor Dijanović za Hrvatski tjednik.

Navedena rezolucija izazvala je kritike s hrvatske strane. U situaciji dok novi Visoki predstavnik Christian Schmidt govori o potrebi očuvanja Daytona takva je formulacija u najmanju ruku čudna iako nema pravno obvezujuću snagu. Službeno Sarajevo takvu je formulaciju bez spominjanja konstitutivnih naroda protumačilo kao poraz Hrvatske. Likovanje nije drugo trajalo. Ubrzo nakon donošenja rezolucije izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel, vjerojatno i nakon određenih lobiranja, izjavio da nije moguće zamisliti BiH bez da se uzmu u obzir konstitutivni narodi. „Nije moguće provoditi reforme niti napredovati bez uzimanja u obzir konstitutivnih naroda”.

Reforma izbornog zakona

Američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer u pretprošlu je nedjelju izjavio da je pitanje reforme izbornog sustava u BiH (kao i implementiranje odluke u slučaju Sejdić-Finci) hitno i strateški važno kako bi zemlja krenula naprijed. Istaknuo je važnost toga da lideri učine kompromis i iskažu političku hrabrost koja će biti potrebna kako bi pokrenuli zemlju.

Nakon toga i Europska je unija pozvala vlasti u Bosni i Hercegovini da provedu reformu izbornog zakonodavstva, a po potrebi i Ustava, kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije. Šef europske diplomacije Josep Borrell upozorio je da BiH mora ubrzati usklađivanje s EU regulativom ako želi biti primljena u članstvo.

Posljednjih mjeseci svjedoci smo sve češćih inicijativa EU-a i SAD-a oko Bosne i Hercegovine koje su dobra prilika da se ukaže na diskriminaciju Hrvata u toj državi i činjenicu da im drugi narod bira političke predstavnike. Najveći je problem u toj priči taj što političari iz EU-a, što je i Zoran Milanović dobro primijetio tijekom posjeta BiH, ne razumiju situaciju u toj državi.

Jedini istinski prozapadni faktor koji želi ulaz u EU u toj je državi je onaj hrvatski. I Srbi i Bošnjaci imaju alternativne opcije (oslanjanje na Rusiju odnosno Tursku), a njihove pro-europske pripovijesti većim se dijelom pripovijedaju s figom u džepu kako bi se eventualno dobio nekakav novac iz Bruxellesa.

Bez konsenzusa o elementarnim pitanjima

Bosna i Hercegovina je i 26. godina nakon Daytona fragilna država, s nefunkcionalnim institucijama, visokim postotkom nezaposlenih i s lošim perspektivama po mlađe naraštaje koji napuštaju zemlju. U državi u kojoj tri naroda ne mogu postići konsenzus oko elementarnih pitanja teško je očekivati bilo kakav napredak. Država u kojoj jedan njezin entitet de facto funkcionira kao zasebna država, a u kojoj predstavnici jednoga naroda drugima biraju političke predstavnike nema budućnosti. Zagovaranje pseudograđanskog koncepta, prema miloševićevskom načelu jedan čovjek jedan glas, znači nametanje volje većinskoga naroda, a to je put prema jugoslavenskom scenariju.

Prvoga kolovoza dužnost novoga Visokog predstavnika preuzima Christian Schmidt. Njegov izbor podupiru zapadne zemlje, no s izborom novoga Visokog predstavnika ne slaže se Rusija koja u odnosu prema BiH nastupa kao zaštitnik srpskih interesa. Pritom je zanimljivo da su ne samo Rusija, nego i Kina nedavno predložile Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju kojom bi se oduzela ovlaštenja Visokom predstavniku u BiH.

Novi Visoki predstavnik u BiH

Što možemo očekivati od Schmidta u odnosu prema BiH?

Nedavno je Schmidt dao izjavu iz koje se mogu iščitati okviri njegova budućeg djelovanja: „Kada pogledamo Bosnu i Hercegovinu, vidimo da unutrašnji problem koji postoji nije između većine i manjine, nego problem između tri konstitutivna naroda te ostalih. Kada iz današnje perspektive pogledamo Daytonski sporazum, vidimo da bi se neki njegovi dijelovi mogli sročiti drugačije, no danas imamo sporazum kakav je. Onima koji i danas gaje fantazije kako bi bilo dobro mijenjati granice ili stvoriti nove države kažem da je gotovo”.

Daytonski koncept konstitutivnost očito je nešto od čega ne će odustajati niti novi Visoki predstavnik. To je ujedno i minimum ispod kojega hrvatski interesi ne mogu biti zadovoljeni. Schmidt će se protiviti separatističkim tendencijama Republike Srpske, dok je maksimum koji Hrvati mogu očekivati od njega reforma izbornog zakonodavstva u pravcu da svaki narod bira svoje predstavnike. Već sada svjedočimo međunarodnoj političkoj ofenzivi u tome pravcu, a ona će se Schmidtovim preuzimanjem dužnosti dodatno intenzivirati.

Treći entitet

Jedini, međutim, model koji bi jamčio punu ravnopravnost Hrvata u BiH odnosio bi se na stvaranje treće federalne jedinice. Neprirodno je i nenormalno da tri naroda imaju dva entiteta. Naravno, čim se predloži stvaranje trećega entiteta čuje se sarajevske optužbe o „UZP-ovcima koji žele rušiti BiH“. Na žalost, politika sprječavanja stvaranja treće federalne jedinice nailazi na unisonu potporu zapadne politike.

Ipak, i čuvanje sadašnjeg okvira uz reformu izbornog zakona bolje je od budućnosti koju su Hrvatima u BiH namijenili sarajevski krugovi. „Zašto Hrvati u BiH ne bi bili manjina?“, komentirao je tijekom posjeta Zorana Milanovića BiH politolog i profesor na FPZG-u Dejan Jović. Upravo su takvo rješenje po Hrvate u BiH smislili u Sarajevu.

U sljedećom razdoblju u kojemu će se nastaviti pojačani angažman oko BiH Hrvatska mora budno pratiti sve inicijative koje će dolaziti iz različitih globalnih i regionalnih centara moći. Postoje minimumi ispod kojih hrvatski interesi ne mogu biti zaštićeni i potrebno je učiniti sve da se oni ne prijeđu. Dugoročni strateški cilj treba biti stvaranje trećega entiteta, neovisno što o tome mislili u Sarajevu i drugim potpornim centrima moći.

* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Stihovi su mu uvršteni u knjigu “Hrvatsko pjesničko biserje – Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva 2006. – 2016.”. Moderirao je i izlagao na velikom broju tribina, predavanja i književnih večeri. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge “Obnova” i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku “Obnova” te autor knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.). Oženjen, otac dvoje djece.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Izvor: narod.hr