Priljev migranata iz Libije ponovno raste, a Italija je sve zabrinutija zbog sve jačeg ruskog utjecaja u toj nestabilnoj sjevernoafričkoj zemlji — koji se manifestira kroz isporuke oružja i potencijalno osnivanje nove ruske pomorske baze u sjeveroistočnoj luci Tobruk.
Grčka je, kao odgovor na pojačan priljev migranata i zbog svoje strateške bojazni, poslala dva ratna broda u ophodnju uz libijsku obalu. Grčka strahuje da njezin glavni regionalni suparnik, Turska, surađuje s Libijcima u pokušaju da podijele Sredozemlje u pomorske zone za istraživanje energenata. Te zone obuhvaćaju i vode južno od Krete, koje Atena smatra nelegalnima prema međunarodnom pomorskom pravu, piše Politico.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani opisao je Libiju kao “izvanredno stanje koje Europa mora zajednički riješiti”. No europski pokušaj diplomatskog prodora prošlog tjedna pretvorio se u farsu.
>Politika pomorskih odbijanja: Grčki otok gotovo u potpunosti zaustavio ilegalne migrante
Povjerenik EU za migracije Magnus Brunner, u pratnji ministara iz Italije, Grčke i Malte, proglašen je personom non grata u Bengaziju, teritoriju koji kontrolira istočnolibijski moćnik Khalifa Haftar. Optuženi za neodređena “kršenja”, članovi delegacije su protjerani.
“Rusija u Libiji sve više širi svoj utjecaj, koristeći je kao ključnu točku svoje afričke strategije“, upozorio je jedan diplomat EU koji pažljivo prati situaciju. Dodao je i da politički povezane krijumčarske mreže u Libiji pomažu ruskim strateškim naporima, omogućujući Moskvi zaobilaženje sankcija i pretvaranje migracija u geopolitičko oružje.
Italija i Grčka svjesne su, međutim, da rješavanje tako složenog problema kakav je Libija — država više nego triput veća od Španjolske — zahtijeva potporu velikih saveznika poput SAD-a i Francuske.
Migracije ponovno na vrhu dnevnog reda
Grčka je vlada u srijedu, u jeku turističke sezone i sve većeg priljeva iz Libije na Kretu, najavila strože mjere prema migrantima.
“U izvanrednim okolnostima potrebne su izvanredne mjere, i zato je grčka vlada odlučila obavijestiti Europsku komisiju da privremeno obustavlja obradu zahtjeva za azil, u početku na tri mjeseca, za osobe koje putem mora dolaze iz Sjeverne Afrike,” izjavio je premijer Kyriakos Mitsotakis pred zastupnicima.
Oko 9000 ljudi stiglo je na Kretu iz Libije od početka godine. Većina njih u posljednjih nekoliko tjedana, što je već gotovo dvostruko više nego za cijelu 2024. godinu.
Krajem lipnja Grčka je rasporedila dva ratna broda kako bi se suzbio dolazak ilegalnih migranata. Visoki vladini dužnosnici sumnjali su u njihovu učinkovitost i upozoravali da bi pomorske patrole mogle potaknuti migrante da se bace u vodu kako bi potražili spas. Doista, samo u posljednjem tjednu više od 2000 migranata iskrcalo se na Kreti.
>Uspješna politika Giorgije Meloni: Ilegalne migracije u Italiji pale za 62 %
Grčku vladu kritizirala je i oporba, ali i neki vlastiti dužnosnici jer je posljednjih godina zapustila pitanje Libije.
Grčka pooštrila mjere
Sveukupno je u prvom dijelu godine zabilježen porast ilegalnih prelazaka u središnjem Mediteranu od 7 posto, gotovo u potpunosti iz Libije. Na svim ostalim glavnim rutama zabilježen je pad od 20 posto.
Grčko pooštravanje mjera izazvalo je strah u Italiji da će više migranata biti gurnuto u talijanske vode.
>Schengen nakon 40 godina: Sloboda kretanja ili raj za ilegalne migrante?
„Zabrinuti smo zbog situacije u Libiji i nedavnog porasta ilegalnih migracija“, rekao je glasnogovornik Europske komisije prije prošlotjednog posjeta EU zemlji.
Diplomati su prošlotjednu misiju opisali kao pokušaj da se utvrdi koje su opcije uopće realne. Očekuje se da će i novac EU igrati neku ulogu. Unija je 2023. sklopila dogovor s Tunisom čijim su vlastima plaćali za zaustavljanje migracija, no diplomati sumnjaju da bi se sličan model mogao primijeniti u zemlji koju razdiru suparničke milicije poput Libije.
Rusi pred vratima
Nedavna izložba ruskog oružja u Bengaziju tijekom vojne parade pokazala je sve veću bliskost Kremlja s Haftarom.
Rusija želi uporište na Sredozemlju, osobito nakon što su nove vlasti u Siriji raskinule Moskovski najam luke Tartus, nakon pada režima Bašara al-Asada. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani redovito upozorava da je upravo Libija najizglednija destinacija za novu rusku pomorsku bazu.
Prema izvješću agencije Agenzia Nova, Moskva također želi postaviti raketne sustave u vojnoj bazi u Sebhi, na jugu Libije, koju kontrolira Haftar – s ciljem da projektili budu usmjereni prema Europi.
Mnogi analitičari i diplomati skeptični su da je Rusija već u fazi u kojoj bi iz Libije mogla prijetiti Europi raketama. No čak i bez njih, Rusija već sada koristi nekoliko vojnih baza u Libiji za logističke operacije, „što teoretski može ugroziti Europu,” ističe Arturo Varvelli, viši stručnjak u Europskom vijeću za vanjske odnose.
Za sada Rusija uglavnom koristi libijske baze kao platformu za operacije u ostatku Afrike, ponajviše preko tzv. Afričkog korpusa, koji je pod ingerencijom ruskog ministarstva obrane.
U južnoj Europi raste i zabrinutost da bi Rusija uskoro mogla instrumentalizirati migracije iz Libije, slično hibridnom ratu na istočnoj granici EU-a, kada je preko Bjelorusije poticala priljev izbjeglica s Bliskog istoka u Poljsku.
Ipak, ne ide sve po planu Kremlja. Jedan diplomat ističe da rat u Ukrajini sve više iscrpljuje ruski proračun, zbog čega Afrički korpus nema dovoljno sredstava za isplatu libijskih milicija, što stvara napetosti s njegovim posrednicima i Haftarom.
„Ne vidim da Rusi preuzimaju“ posao krijumčarenja migranata, rekao je Karim Mezran, stalni viši suradnik Atlantskog vijeća, ali „vidim da Rusi govore narodu: Sada sam ja novi vladar, a vi samo slijedite moje naredbe.“
Potraga za saveznicima
Unatoč ozbiljnosti prijetnji koje dolaze iz Libije, Italija i Grčka teško uspijevaju uvjeriti svoje saveznike da se ozbiljnije uključe.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni razgovarala je o Libiji s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tijekom trosatnog sastanka u Rimu, 4. lipnja.
„Libija je, naravno, tema od ključnog značaja za i Italiju i Francusku,” rekao je jedan talijanski dužnosnik upoznat s razgovorima između Rima i Pariza, naglašavajući „zajedničke zabrinutosti, osobito u pogledu sigurnosti — uključujući sve snažniju prisutnost Rusije — i migracija.”
Isti dužnosnik ipak priznaje da postoje „nijanse“ u stavovima dviju zemalja kad je riječ o mogućim političkim rješenjima.
>Kickl: Masovna imigracija u Europu je ‘svjesno kontrolirana etnička i kulturna transformacija’
Libija se sve češće spominje u raznim diplomatskim forumima, ali konkretne akcije su rijetke. Italija očajnički traži potporu vojnog teškaša poput Francuske, ali ta tema jednostavno nije toliko ključna za Pariz kao što jest za Rim. Štoviše, Libija podsjeća i na francuske promašaje u Maliju i Nigeru.
„Za Italiju je Libija trenutačno važnija nego za Francusku,” kaže Virginie Collombier, profesorica na Sveučilištu Luiss u Rimu i stručnjakinja za Libiju.
„Politički gledano, francuska vlada nema interesa dramatizirati rusku prijetnju jer bi time ukazala na vlastite propuste,” dodaje ona. Ističe kako se Francuska posljednjih godina povlači iz saharskih zemalja, dok Rusija tamo širi svoj utjecaj. S obzirom na to da se SAD sve više okreće Pacifiku, malo je nade da će Washington ulagati ozbiljan politički kapital u stabilizaciju Libije.
>EK predlaže novi sustav za deportacije ilegalnih migranata: Stroža pravila i povratnički centri
Možda najzorniji pokazatelj nezainteresiranosti: u posljednjoj deklaraciji NATO-a, potpisanoj 25. lipnja u Haagu, Afrika se uopće ne spominje.
„Nitko nije želio uključiti teme koje izazivaju podjele jer NATO sada vodi politiku minimalizma,” kaže Alessandro Marrone, voditelj programa za obranu, sigurnost i svemir u rimskom institutu Istituto Affari Internazionali.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa