Dokument na devet stranica u kojem Europska komisija detaljno obrazlaže svoje protivljenje hrvatskom zahtjevu o promjeni srpskog zakona o regionalnoj jurisdikciji nad ratnim zločinima nije nov. On naime nije nastao tek posljednjih dana, nakon što je Hrvatska u Vijeću EU počela usporavati otvaranje 23. poglavlja sa Srbijom, nego je pripremljen nakon prošlogodišnje neuspješne inicijative zastupnika HDZ-a i HSS-a u Europskom parlamentu, doznaje Večernji list od upućenih izvora u Bruxellesu.
To znači da je, zahvaljujući neuspješnoj inicijativi hrvatskih europarlamentaraca lani, Europska komisija imala već pripremljen dokument protiv hrvatskih zahtjeva čim su se oni pojavili u Vijeću EU.
Podsjetimo, prošle godine su zastupnici HSS-a i HDZ-a u EP-u pokušali u rezoluciju o Srbiji uvrstiti amandman kojim bi EP tražio od Komisije da promjena srpskog zakona po kojem je, primjerice, osuđen hrvatski branitelj Veljko Marić postane mjerilo u 23. poglavlje. No, ta inicijativa nije prošla, a predstavnik Komisije tada je obrazlagao zašto ne smatra taj srpski zakon spornim.
Na to mu je HDZ-ov zastupnik Andrej Plenković oštro uzvratio tvrdnjom da nije zadovoljan odgovorom i da bi Komisija trebala “malo bolje prostudirati kakve je učinke imao taj srpski zakon”. Komisija je upravo to i učinila, prostudirala je srpski zakon i obrazložila zašto smatra da ga ne treba mijenjati.
Kad se hrvatski zahtjev o pretvaranju promjene srpskog zakona u mjerilo u 23. poglavlju našao ondje gdje se zaista odlučuje o tome, Komisija je već imala spreman “non-paper” protiv takvog zahtjeva.
Da nije imala spremnu analizu, Komisiji bi sada trebalo nekoliko tjedana da je izradi, a za to vrijeme pod pritiskom bi bila Srbija, a ne Hrvatska.