Europski parlament je u utorak najoštrije osudio nelegalnu, ničim izazvanu rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine, sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji te izrazio duboko žaljenje što se Srbija nije pridružila europskim sankcijama protiv Moskve.
> Povjesničar Harari za The Guardian: Putin može dobiti sve bitke, ali izgubit će rat
“Europski parlament najoštrije moguće osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelorusije u toj agresiji”, kaže se u rezoluciji koju su zastupnici izglasali na izvanrednoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu posvećenoj stanju u Ukrajini.
In the aftermath of Russia’s invasion of Ukraine, MEPs demand tougher sanctions on Russia and new efforts to grant Ukraine EU candidate status ↓
Tekst se nastavlja ispod oglasa— European Parliament (@Europarl_EN) March 1, 2022
Zastupnici u Europskom parlamentu traže napredak u postupku kojim bi se Ukrajini dodijelio status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u
Za rezoluciju se izjasnilo 637 europarlamentaraca, 13 je bilo protiv, a 26-ro zastupnika ostalo je suzdržano. Rezoluciju su podržali svi hrvatski europarlamentarci.
Zastupnici pozivaju institucije EU-a da rade na dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini na temelju zasluga, a da u međuvremenu nastave s integracijom Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a, prema odredbama sporazuma o pridruživanju koji je potpisan između dviju strana.
Dosta zastupnika nosilo je tijekom rasprave koja je prethodila glasanju o rezoluciji majice s ukrajinskim zastavama u znak potpore napadnutoj zemlji. Zastupnicima se video-vezom obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij čiji su istup pozdravili snažnim pljeskom od nekoliko minuta.
U rezoluciji se traži od Rusije da odmah obustavi sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da bezuvjetno povuče sve vojne i paravojne snage i vojnu opremu s čitavog međunarodno priznato teritorija Ukrajine.
Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog ruskih nastojanja na destabilizaciji zemalja zapadnog Balkana i miješanja u njihove demokratske procese, te se osuđuju oni koji su izrazili potporu Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu, a pohvaljuju one zemlje zapadnog Balkana koje su izrazile potporu Ukrajini.
Srbija svojim činom šteti pristupnom procesu
“Europski parlament duboko žali zbog toga što se Srbija nije pridružila sankcijama EU-a protiv Rusije, što je štetno za njezin pristupni proces, te ponavlja svoja očekivanja da se zemlje kandidatkinje ne usklađuju samo s europskom pravnom stečevinom i nego i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom”, kaže se u tekstu.
Europski parlament “kategorički odbacuje”, rusku retoriku kojom daje naslutiti da će pribjeći oružju za masovno uništavanje, podsjeća je na njezine međunarodne obveze i upozorava na opasnosti “nuklearne eskalacije sukoba”.
🔴 LIVE: Gathering in front of the @Europarl_EN in Brussels in support of #Ukraine 🇺🇦.
Tekst se nastavlja ispod oglasaEurope is with Ukrainians today. We will be with you tomorrow. We will not leave your side. https://t.co/1Oq8WQW4d1
— Roberta Metsola (@EP_President) March 1, 2022
Tražio se ograničenje uvoza ruskih izvoznih dobara
Zastupnici traže da se ograniči uvoz ruskih izvoznih dobara, uključujući naftu i plin, da se zabrane nove investicije iz EU-a u Rusiji i ruske investicije u EU-u, da se sve ruske banke isključe iz europskog financijskog sustava, da se Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji zabrani korištenje SWIFT sustava i da se nametnu sekundarne sankcije bankama koje koriste alternativna sredstva SWIFT-u.
Poziva se na proširenje opsega sankcija te da ne budu usmjerene na strateško slabljenje ruskog gospodarstva i industrijske baze, posebice vojno-industrijskog kompleksa, a time i na sposobnost Ruske Federacije da u budućnosti ugrozi međunarodnu sigurnost; kao i za proširenje sankcija na Bjelorusiju zbog njezine izravne potpore ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Naglašava se potreba za dosljednim pristupom sankcijama bez ikakvih izuzeća uzrokovanih sektorskim ili nacionalnim interesima, poziva članice da prihvate da će stroge sankcije protiv Ruske Federacije neizbježno imati negativne učinke na njihova gospodarstva. Stoga, zastupnici pozivaju Komisiju da utvrdi načine i sredstva za rješavanje gospodarskih i društvenih posljedica sankcija.
Također se inzistira da sve buduće sankcije budu koordinirane s transatlantskim saveznicima i ostalim međunarodnim partnerima kako bi se povećala njihova učinkovitost.
U rezoluciji se poziva na nastavak diplomatskih aktivnosti kako bi se zaustavila ruska agresija i našlo mirno rješenje temeljeno na poštovanju ukrajinske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Ističe se pravo Ukrajine da sama bira kojim će se savezima pridružiti bez vanjskog upletanja.
Osuda informacijskog rata koji je pokrenula Rusija
Zastupnici osuđuju informacijski rat koji je pokrenula Rusija preko državnih medija s ciljem stvaranja podjela i širenja lažnih narativa o EU-u, NATO-u i Ukrajini te negiranja ruskih zločina. Pozivaju se sve države članice da obustave izdavanje dozvola za emitiranje ruskim državnim kanalima, a od Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da poboljšaju alternativne internetske informacije na ruskom jeziku o razvoju događaja kako bi se suprotstavili dezinformacijama.
Strože sankcije protiv Rusije
Iako pozdravljaju brzo donošenje sankcija EU-a, zastupnici u Europskom parlamentu traže šire restriktivne mjere usmjerene na strateško oslabljivanje ruskog gospodarstva i industrijske baze.
Konkretno, navode da bi trebalo ograničiti uvoz najvažnije ruske izvozne robe, kao što su nafta i plin. Trebalo bi zabraniti nova ulaganja EU-a u Rusiju i nova ruska ulaganja u EU. Sve ruske banke trebale bi biti isključene iz europskog financijskog sustava, a Rusiji bi trebalo zabraniti korištenje sustava SWIFT.
Niz sankcija, uključujući zabranu korištenja sustava SWIFT, trebalo bi proširiti na Bjelarus zbog izravne potpore te zemlje ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Isporuka oružja, zaštita izbjeglica
Osim toga, u Rezoluciji se države članice EU-a pozivaju da ubrzaju isporuku obrambenog oružja Ukrajini, u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, kojim se dopušta individualna i kolektivna samoobrana. Također se zagovara jača obavještajna suradnja EU-a s Ukrajinom u pogledu trenutačne agresije.
Parlament također pozdravlja predanost EU-a aktivaciji Direktive o privremenoj zaštiti kako bi se svim Ukrajincima koji bježe od rata odmah omogućio izravan pristup zaštiti. Odgovornost za prihvat izbjeglica koje pristižu na vanjske granice EU-a trebalo bi ravnomjerno podijeliti među državama članicama EU-a.
Ciljane sankcije protiv pojedinaca, ukidanje „zlatnih viza” za bogate Ruse
Zastupnici u Europskom parlamentu zahtijevaju da se brzo usvoje ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu te oligarha i dužnosnika bliskih vodstvu tih zemalja.
U Rezoluciji stoji da bi države članice i saveznice u kojima postoje programi stjecanja boravišta ulaganjem (tzv. „zlatne vize”) trebale preispitati sve korisnike takvog boravišnog statusa i opozvati dozvole vrlo imućnih ruskih pojedinaca i njihovih obitelji, posebno dozvole sankcioniranih pojedinaca i poduzeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
