Masovna imigracija (useljavanje) trebalo je donijeti ekonomsku korist, ali na terenu stvarnost je daleko drugačija u zemljama poput Francuske. Novi podaci pokazuju da migranti čine gotovo polovicu francuskih primatelja pomoći u hrani. Ovo ide u korist kritičarima koji tvrde da migranti, općenito gledano, zapravo ne donose korist i benefit za zapadna gospodarstva, već na kraju predstavljaju ogroman financijski teret, piše REMIX NEWS.
>Divljački napad na baku i unuku u Bordeuaxu, javnost na nogama: Ne želimo ovakvu Francusku!
Statistika ukazuje da su migranti financijski teret za zapadne zemlje
Podaci francuskog Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije (INSEE) pokazuju da su migranti uvelike zastupljeni među podnositeljima zahtjeva za beneficije za hranu. Među podnositeljima zahtjeva 44 % je imigranata, a ostalih je oko 10 %.
Međutim, ovaj statistički uzorak bi zapravo mogao biti veći nego što INSEE pokazuje, budući da agencija temelji ovu brojku samo na broju ljudi koji su ispunili anketu o pomoći u hrani i to na francuskom jeziku.
Upitnik na engleskom jeziku ponuđen je onima koji ne govore francuski, ali ga je premalo ljudi pristalo uopće ispuniti. INSEE stoga te podatke nije uvažio s obzirom da je riječ o premalom statističkom uzorku.
Međutim, procjenjuje se da je tih podnositelja zahtjeva koji ne govore francuski jezik oko 420 000, što znači da ova skupina imigranata čini oko 14% podnositelja zahtjeva imigranata. INSEE izvještava da je između 3,2 i 3,5 milijuna Francuza koji su koristili povlastice za hranu u prošloj godini, što znači da su otprilike 1,5 milijuna njih bili migranti.
>EU: Raste nezadovoljstvo zbog obveznih migrantskih kvota
Ideja o potrebi migranata na Zapadu pokazala se utopijskom
Posljednjih su godina neoliberalni ekonomisti i zagovornici otvorenih granica tvrdili da Zapad treba migrante kako bi osigurao ispunjavanje budućeg mirovinskog fonda i ojačao radnu snagu.
U Francuskoj je, naime, istraživanje priznatog akademika Jean-Paula Gourévitcha pokazalo da migranti koštaju Francusku 25 milijardi eura svake godine. Otprilike samo četvrtina migranata ima posao, druga četvrtina radi u neformalnom gospodarstvu (rad na crno), dok druga polovica uopće nema posao.
Kako prenosi Remix News, druge europske zemlje suočavaju se sa sličnim okolnostima. Na primjer, Njemačka je naznačila da ove godine planira potrošiti 36 milijardi eura samo na migrante, a izniman broj tih migranata ostaje godinama nezaposlen.
Imigracija je veliki biznis
Međutim, masovna imigracija i dalje je veliki biznis. Ona odabrane vlasnike tvrtki (koji zapošljavaju migrante) drži dobro financiranima od strane države. Dok u slučaju aktivističkih i nevladinih organizacija, njihove aktiviste drži jednostavno zaposlenima i ponekad vrlo dobro plaćenima.
Podaci pokazuju da su francuske udruge uzele 750 milijuna eura bespovratnih sredstava samo u 2021. za pomoć pri odijevanju, hranjenju i smještaju novih migranata.