Prag od 100.000 ilegalnih migranata koji su 2022. godine morem stigli u Italiju prijeđen je 21. prosinca, a ta brojka nije samo simbolična prekretnica, već služi i kao poziv na akciju talijanskoj konzervativnoj vladi.
Brojka od 100.000 ilegalnih migranata može se usporediti sa 64.055 na isti datum prije godinu dana i 33.867 u 2020. Broj u 2022. najveći je od 2017., godine kada je lijeva vlada Mattea Renzija konačno odlučila smanjiti opseg posla nevladinih udruga u prebacivanju ilegalnih imigranata u Europu kroz pasivnu, a ponekad i aktivnu suradnju s krijumčarima ljudi, uvodeći stroža pravila o tome kako je brodovima nevladinih udruga dopušteno poslovati u Sredozemnom moru.
Melonijina Vlada priprema se za akciju
Međutim, početkom 2023. godine Vlada Giorgie Meloni planira uvesti stroža pravila za brodove nevladinih udruga koji rade u Sredozemnom moru kako bi ih spriječila u koordinaciji svojih aktivnosti s krijumčarima ljudi i u potrazi za potencijalnim migrantima u blizini libijske obale, piše Remix.
Talijansko vijeće ministara odobrilo je nacrt sigurnosne uredbe koja uključuje novi Kodeks ponašanja za te nevladine organizacije i ubrzati obradu zahtjeva za azil.
Jedna od velikih promjena koju Vlada planira uvesti jest da će se od migranata koji se ukrcaju na brod nevladine organizacije u navodnoj operaciji potrage i spašavanja tražiti da se izjasne namjeravaju li podnijeti zahtjev za azil u Europi. Ako je to slučaj, država pod čijom zastavom plovi određeni brod bit će dužna prihvatiti tražitelje azila i obraditi njihove zahtjeve.
Nova promjena politike mogla bi potaknuti vlade u Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama da se predomisle o financiranju brodova s migrantima koji plove Sredozemnim morem ako su oni ti koji su prisiljeni prihvatiti te migrante.
Druga velika promjena je da će nakon operacije potrage i spašavanja brod nevladine organizacije morati odmah zatražiti sigurnu luku za iskrcaj spašenih migranata i morat će ploviti prema svojoj određenoj luci, ne čekajući danima na daljnje prilike za “spašavanja” migranata.
Time se želi stati na kraj praksi sustavne potrage za potencijalnim ilegalnim imigrantima, ponekad u koordinaciji s krijumčarima ljudi, umjesto provođenja istinskih operacija potrage i spašavanja.
Nevladine organizacije koje budu prekršile nova pravila suočit će se s administrativnim sankcijama, a talijanske vlasti mogu eventualno zaplijeniti njihove brodove u slučaju ponovljenih kršenja. Drugi dio novog “sigurnosnog dekreta”, koji će kasnije morati odobriti talijanski parlament kako bi postao zakon i ostao na snazi, omogućit će brzu obradu zahtjeva za azilom i učinkovitije postupke repatrijacije za one čiji su zahtjevi odbijeni.
Velika većina su ekonomski migranti
U Italiju je 2016. godine ušlo 181.436 ilegalnih imigranata. Zahvaljujući novim pravilima koje je uveo ministar unutarnjih poslova u ljeto 2017. i memorandumu o suradnji koji je tada potpisan s libijskom vladom u Tripoliju, brojka je te godine pala na 119.310.
Slično kao što je primijećeno prethodnih godina, većina migranata koji su ove godine prešli Sredozemno more na malim ribarskim brodovima ili većim brodovima koje vode europske nevladine organizacije nije izbjegla rat. Od 100.000 koji su stigli od 1. siječnja do 21. prosinca, oko 86.000 bilo je iz zemalja mira. Od toga je više od 20.000 bilo iz Egipta, a gotovo 18.000 iz Tunisa. Bangladeš je treći s više od 14.000 državljana koji su ove godine preko Sredozemnog mora stigli do Italije.
Nijedna od tih zemalja nije u ratu niti je poznata po progonu svojih građana, pa je jasno da je većina tih migranata potrošila tisuće eura i riskirala svoje živote u nadi za boljim životnim standardom u Europi.
Ove je godine na Sredozemnom moru bilo aktivno 15 brodova koji su prevozili migrante i pripadaju 12 različitih nevladinih organizacija, od kojih je samo jedna talijanska. Najvećim brodovima upravljaju francusko-švicarska organizacija Liječnici bez granica (MSF) i “europska” organizacija SOS Méditerranée čije je sjedište u Francuskoj, a koju velikim dijelom financiraju francuske lokalne vlasti. I brod Geo Barents (3844 migranata iskrcalo se u Italiji ove godine, do 20. prosinca) i Ocean Viking (2387) plove pod norveškom zastavom. Njemački Sea Watch bio je tek treći ove godine sa svoja dva broda koja su iskrcala 1825 migranata u Italiji, ali će od sljedeće godine imati noviji, veći brod, Sea Watch 5, koji će primiti još više migranata.
Može li Meloni uspjeti?
Napori Melonijine Vlade da kontrolira imigraciju morem uvelike će ovisiti o bilateralnim sporazumima koje će uspjeti osigurati sa zemljama podrijetla tih migranata. Osim toga, ostaje za vidjeti hoće li Melonijina Vlada imati hrabrosti držati migrante pod nadzorom u zatvorenim objektima dok se njihovi zahtjevi za azil ne obrade i dok se ne pošalju natrag u matičnu zemlju za one čiji su zahtjevi odbijeni.
