Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter u svom izvješću iznosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Donosimo što piše o „iregularnim“ migrantima, kako naziva ilegalne migrante, i tražiteljima azila. Također, od Vlade traži da dopusti udrugama civilnog društva pristup prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite.
> Što u svom izvješću za 2024. godinu donosi Pučka pravobraniteljica?
„Pučka pravobraniteljica kroz više mandata štiti prava tražitelja međunarodne zaštite i iregularnih migranata. Temeljem ombudsmanskog mandata te onog nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, sukladno ovlastima propisanim Zakonom o pučkom pravobranitelju, postupa po pritužbama i u predmetima koje smo pokrenuli na vlastitu inicijativu. Temeljem mandata iz Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, preventivno obilazi mjesta gdje se nalaze tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti kojima je ograničena sloboda kretanja“, piše pravobraniteljica.
> Pun kufer mi je tih pravobraniteljica
Pravobraniteljica: Značajno manje osoba je izrazilo namjeru za traženje međunarodne zaštite
“Prema podacima MUP-a, u 2024. godini evidentirana su 29.294 iregularna migranta u RH. Od toga je 5.950 osoba dobilo rješenje s rokom za dragovoljni povratak, a 2.457 ih je napustilo zemlju. To znači da je 41,3% osoba koje su dobile rješenja za dragovoljni povratak napustilo zemlju, što je više nego prethodnih godina (2023. godine 19,6%; 2022. godine 1,92%; a 2021. godine 5,63%). Rješenja o protjerivanju u kojima je naloženo prisilno udaljenje zaprimilo je 6.015 osoba.
U 2024. godini značajno manje osoba je izrazilo namjeru za traženje međunarodne zaštite, 60% manje nego 2023. godine, u kojoj je zabilježen najveći porast broja osoba koje su izrazile namjeru od donošenja prvog Zakona o azilu 2004. godine. Ukupno je u 2024. godini izraženo 26.776 namjera i podneseno 1.419 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Odobreno je 80 međunarodnih zaštita (71 azil i 9 supsidijarnih zaštita). S druge strane, obustavljen je postupak 15.338 traženja međunarodne zaštite (neovisno o godini podnošenja zahtjeva), što je u skladu s trendom u proteklih nekoliko godina. Za 279 tražitelja odbijen je zahtjev jer nisu bili ispunjeni uvjeti za međunarodnu zaštitu”, piše pravobraniteljica.
“Najveći broj osoba koje su izrazile namjeru za traženjem međunarodne zaštite u RH državljani su Sirije, Turske, Ruske Federacije i Afganistana, među kojima je 19.907 muškaraca i 6.869 žena. Također, od ukupnog broja tražitelja 4.706 je djece u dobi do 13 godina i 2.731 djece u dobi do 14 do 17 godina“.
> Koliko migranti koštaju građane Berlina? Nove brojke su šokantne
Pravobraniteljica: Omogućiti civilnim udrugama pristup prihvatilištima
„U Izvješću za 2023. godinu preporučili smo da se OCD-ima (organizacije civilnog društva) omogući ulazak u objekte prihvatilišta, što je bilo privremeno ograničeno uvođenjem mjera tijekom epidemije. Iako je MUP naveo da je (nekim) organizacijama omogućen pristup, sukladno potrebama tražitelja i odgovarajućim prostornim uvjetima, dok druge mogu provoditi aktivnosti u vlastitim prostorijama, zainteresirani OCD-i ukazuju da bi, s obzirom na potrebe tražitelja koji im se obraćaju, lakše mogli pružati im pomoć i podršku u samim prihvatilištima, osobito besplatnu pravnu pomoć“, navodi pravobraniteljica.
„U Izvješću za 2023. godinu MUP-u smo preporučili povećanje broja smještajnih jedinica za tražitelje međunarodne zaštite, a što bi trebalo raditi u suradnji s lokalnim zajednicama, kako bi se našlo lokacije za izgradnju novih prihvatilišta ili prenamijenilo postojeće objekte. Iako razumijemo da je riječ o zahtjevnom procesu za koji je potrebno dulje vremensko razdoblje, potrebno je nastaviti ulagati napore koji će dovesti do proširenja smještajnih kapaciteta.
I ove godine bilježimo pad broja pritužbi o „push-backu“ odnosno praksi odbijanja ulaska i udaljavanja osoba koje su iregularno prešle granicu bez individualizirane procjene potrebe za zaštitom. OCD-i i dalje izvještavaju o svjedočanstvima osoba o „push-backu“, a kako takvo postupanje može dovesti do povreda ljudskih prava, sve navode o ovim povredama potrebno je učinkovito istražiti“.
> Trumpova administracija uskratit će ilegalnim migrantima pristup javnom stanovanju
Teško stanje u prihvatilištima
“Utvrdili smo nedostatne prihvatne kapacitete, što je rezultiralo teškim uvjetima boravka. Tražitelji su bili izloženi higijenskim, zdravstvenim i drugim rizicima, osobito zaraznim bolestima zbog učestalih pojava svraba i stjenica, o čemu smo detaljnije pisali u izvješću za 2023. godinu”, piše pravobraniteljica.
„Sustavno treba posvetiti pažnju problemima izloženosti higijenskim, zdravstvenim i sigurnosnim rizicima, rodnim i dobnim obilježjima tražitelja, njihovoj ranjivosti, kao i mjerama koje bi mogle utjecati na sprječavanje napada, rodno uvjetovanog nasilja i uznemiravanja“.
Migranti i njihovi odvjetnici su se prituživali da im je onemogućen pristup sustavu međunarodne zaštite u prihvatnim centrima za strance.
> Stiže čarter let s migrantima iz Hamburga; DOMiNO i Suverenisti: Zašto se to taji?!
Udaranje migranata
Pravobraniteljica piše o dva slučaja. “Jedan migrant smješten u prihvatni centar za strance naveo je da strahuje od povratka u zemlju podrijetla zbog moguće povrede ljudskih prava radi čega je u prihvatnom centru zatražio azil, no, što su policijski službenici, kako je naveo, ignorirali.
Drugi migrant je naveo da je policijskim službenicima prihvatnog centra izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, no koji je nisu registrirali već su ga udarali te je, u strahu od daljnjih ozljeda, potpisao dokument kojim se odriče zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Obojici migranata omogućeno je da zatraže azil tek po obraćanju odvjetniku i/ili pučkoj pravobraniteljici”.
> Božinović: Vraćanje nelegalnih migranata više nije tabu tema u EU-u
Pravobraniteljica: Potrebno je educirati policajce i suce
Nadalje, pravobraniteljica piše: “Provodili smo i ispitni postupak u vezi tražitelja međunarodne zaštite smještenog u prihvatnom centru dulje od osam mjeseci, iako čl. 54. st. 9. ZMPZ-a predviđa najdulje trajanje ograničenja slobode kretanja od tri mjeseca, uz iznimnu mogućnost daljnjeg produljenja od najviše tri mjeseca.
Po proteku maksimalnog roka, umjesto otpuštanja iz prihvatnog centra za strance, lišen je slobode temeljem Zakona o strancima (ZOS), jer mu je u međuvremenu odbijen zahtjev za odobrenje međunarodne zaštite. Visoki upravni sud RH poništio je odluku o lišenju slobode navevši da se na njega ne primjenjuje ZOS već se, s obzirom da je sve do izvršnosti odluke o zahtjevu tražitelj međunarodne zaštite, primjenjuje ZMPZ, temeljem kojeg je prethodno lišen slobode u maksimalnom trajanju.
MUP nam pri tome, na izričito traženje da nam dostavi sve odluke o lišenju slobode tog tražitelja, nije dostavio presudu Visokog upravnog suda RH kojom je utvrđeno da je zadnja mjera lišenja slobode nezakonita, iako je od donošenja presude prošlo više od šest mjeseci. Treba istaknuti da je Visoki upravni sud i godinu dana ranije donio presudu s ovakvim pravnim shvaćanjem. Stoga je potrebno educirati policijske službenike i suce upravnih sudova o pretpostavkama i trajanju lišenja slobode tražitelja međunarodne zaštite u skladu s praksom Visokog upravnog suda.
Preporuke pravobraniteljice
U konačnici, pravobraniteljica daje sljedeće preporuke. „Ministarstvu unutarnjih poslova, da sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju, pučkoj pravobraniteljici dostavlja sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezanu za podnesenu pritužbu; Pravosudnoj akademiji, da provodi edukacije sudaca upravnih sudova o pretpostavkama i trajanju lišenja slobode tražitelja međunarodne zaštite; Ministarstvu unutarnjih poslova, da provodi edukacije policijskih službenika o pretpostavkama i trajanju lišenja slobode tražitelja međunarodne zaštite“.
> Božinović priznao: Otkrili smo strane radnike s krivotvorenim vozačkim dozvolama
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.