Jean Claude Juncker: ‘Narodu treba lagati, a odluke donositi u tajnosti’

Foto: Fah

Da političari često ne govore istinu, birači u Hrvatskoj su se već uvjerili nebrojeno puta. Tako je donedavno nezamisliva suradnja HDZ-a i HNS-a preko noći, postizbornim inžinjeringom, postala stupom hrvatske vlade i premijera Plenkovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, u političkoj kuhinji jedan čovjek se ističe – Jean Claude Juncker.

“Kad situacija postane ozbiljna, morate lagati”, otvoreno je rekao Juncker i dodao: “Narodu treba lagati, a odluke donositi u tajnosti. Donesemo odluku. Ako se nitko ne pobuni, a većina ljudi ionako ne razumije što smo zapravo odlučili, idemo dalje i više nema natrag.”

Upravo zato su ga optuživali da minira demokraciju: “Pa što”, odgovorio je Juncker , “nije narod vješt u svim odlukama. Neke stvari treba ostaviti političarima.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U veljači ove godine kao predsjednik Europske komisije Juncker je primio premijera Plenkovića i pri tom nahvalio Hrvatsku, piše jutarnji.hr

Više od deset godina Roger Mandé bio je vozač premijera Luksemburga. Među njima se tijekom godina razvio i poseban odnos. Mandé je postao osoba od povjerenja, premijerov intimus. A onda je, sasvim neočekivano, poželio novi, uzbudljiviji posao. Vozač je sada htio biti ni manje ni više nego špijun. Bez prekvalifikacije, da budemo ironični, 2006. zaista i jest ušao u SREL, tajnu službu Velikog Vojvodstva, piše vecernji.hr.

Godinama kasnije, jedan je činovnik otkrio i kako. SREL je upozorio da se tako osjetljiv posao ipak ne može dati osobi bez iskustva, no kritike je eutanazirao sam premijer, poslije čega im nije preostalo ništa drugo nego da vozača proglase špijunom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I danas bi taj događaj bio samo neugodna crtica u političkoj karijeri Jean-Claudea Junckera da ne ocrtava način na koji novi predsjednik Europske komisije radi, njegov modus operandi: daleko od očiju javnosti.

– Ja sam za mračne pregovore i debate – kaže.

Spletkari i u tome istinski uživa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jednostavno, u tome ne vidi ništa loše. Kad se rodite u Luksemburgu, stiješnjenom između velike Njemačke i Francuske te Belgije, morate shvatiti što znači život u maloj državi i nema druge nego da postanete majstor dijaloga i kompromisa.  – O susjedima znate koliko i o sebi – pojasnio je Juncker specifikum tamošnjeg života. I tu leži dvostruka oštrica po kojoj hoda Juncker – spletkari i u tome istinski uživa, a s druge strane žustro brani uvjerenje da nema malih i nevažnih i da su sve opcije otvorene.

Sve se može dogovoriti.

Sam sebe vidi kao most, kao osoba koja će ujediniti načetu Europu, koja se ekonomski, a onda i socijalno raspada.

Od 1989. bio je ministar financija i ministar rada. Nakon što je premijer Jacques Santer imenovan za predsjednika EK, Juncker je imenovan za nasljednika, ali je zadržao i ministarske resore. – Premijer i ministar financija u jednom. To je praktično – komentirao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odstupio zbog skandala

Na mjestu premijera ostao je do potkraj 2013. kad je odstupio zbog skandala kad se otkrilo da je tajna služba prisluškivala političare. Istovremeno, malo tko se može pohvaliti da je briselski insajder. A Juncker to jest. On je 1992. sudjelovao u pregovorima o Sporazumu iz Maastrichta, kojim je Europska zajednica postala Europska unija i koji je omogućio stvaranje eura. Njemu su 2004. ponudili mjesto predsjednika EK, što je odbio. Pet godina kasnije, bio je najizgledniji kandidat za mjesto prvog predsjednika Europskog vijeća, ali ga je blokirao Nicolas Sarkozy, koji ga nije podnosio. Juncker je čak 10 godina bio i šef Euroskupine koja okuplja ministre financija zemalja eurozone. Kad je nakon maratonskog mandata odlazio sa te dužnosti, kazao je da je “moć za njega izgubila erotsku dimenziju”.

Koliko je bio iskren ostaje otvoreno. Juncker nema interesa osim politike.

Oženjen je, djece nema. Doduše, neki bi kao poseban interes nazvali piće. Govorka se da zna pogledati dublje u čašu, Englezi bi rekli da doručkuje konjak, ali navodno ipak više voli vino. Nizozemski ministar Jeroen Dijsselbloem, nasljednik na čelu Euroskupine, potvrdio je špekulacije kad je rekao da je Juncker neumjereno pio za vrijeme sastanaka i time doveo u sumnju njegovu sposobnost.

A sada se Juncker vratio. Pozicija šefa Komisije udahnula mu je novi život i, očito, novu erotsku dimenziju, a nada se da će to u EU postići i njegov fond.

Juncker je federalizmom, željom za “više Europe”, portretiran kao Nemeza britanskom premijeru Cameronu. Britanci su od njega učinili karikaturu: podljevi ispod očiju, pogrbljen, opasan. U stvarnosti, zapravo je prilično zabavan. I ponekad previše otvoren.

U oblacima dima

– Ima li netko od vas bubrežne kamence? – preduhitrio je novinare kad je izišao pred njih nakon još jedne od cjelonoćnih sjednica Euroskupine na kojoj se rješavala sudbina eurozone u jeku krize u Grčkoj.

– Jako su neugodni – požalio se, ali i dao signal da budu kratki. Ne odvaja se od kutije cigareta. Za tih maratonskih sastanaka, često ga se moglo vidjeti kako puši ispred zgrade. Na svoje je došao tijekom kampanje za šefa Komisije. Autobus kojim je obilazio Uniju bio je utočište – njegovo natmureno lice jedva se naziralo kroz oblake dima. Da ne bi došlo do kakve nezgode, pepeljare su ljepljivim trakama učvrstili za stoliće. Puši i kod kuće. Mnogi su primijetili da živi u besprizornoj kući u predgrađu, vozi se starim Volvom i igra fliper. Volio je i druge sportove – sve dok 1989. nije imao prometnu nesreću poslije koje je u komi bio dva tjedna. O tada vuče ozljedu lijeve noge zbog koje ne igra nogomet, rukomet i odbojku. Sada ljeti igra stolni tenis, a ostali dio godine je “perverzno fanatičan za fliperom”, kako je sam rekao. Kao kuglica u fliperu, tako su tekli i sastanci Euroskupine. Suradnici ga optužuju da se loše priprema, da loše vodi sastanke, da su oni konfuzni, da je neorganiziran. Ali isto tako nisu propustili naglasiti da je za sastanaka oko bailouta znao biti jako oštar, postavljajući se na Njemačku koja je zagovarala izbacivanje Grčke iz eurozone. Da, preživjeli bismo izlazak Grčke, ali zašto? Bolje spriječiti, njegov je moto. Frktali su nosom na njegovu sklonost prema malim državama. Korak dalje, kritičari su mu zamjerali što je na sastancima Euroskupine, koji su ionako bili dugi – užasa li – davao riječ čak i Grčkoj i Malti.

Suze u Ukrajini

Tu sklonost malima vjerojatno treba zahvaliti odrastanju. Živio je u radničkom stanu uz zvukove sirene iz čeličane u kojoj mu je radio otac. Naglašava da mu je sigurnost zaposlenja njegova oca osigurala da studira pravo, iz kojega je otišao ravno u politiku, u Kršćansko-socijalnu stranku. Za njega se kaže da je najveći socijalist među pučanima: podržava solidarnost i podizanje životnog standarda te minimalnu plaću.  No otac se u njegovoj karijeri pokazao i kao breme. Za vrijeme 2. svjetskog rata bio je prisilno unovačen u njemačku vojsku. A takav detalj protivnici znaju iskoristiti. Juncker kaže da se otac nikada nije oporavio od rata, da o njemu nije govorio. Ali sin jest.

– Najjadnije iskustvo? U Ukrajini gdje sam 1997. sam organizirao prvi summit s EU. U Kijevu sam se ukrcao na brod za izlet po Dnjepru i pitao kolege koliko treba do Odese. Pitali su zašto. Jer mi je otac bio prisiljen ratovati za Njemačku i bio je ranjen u Odesi. Jedan me Ukrajinac pitao kada, a onda smo zajedno plakali jer je i njegov otac bio ranjen isti dan, samo na ruskoj strani – otkrio je.

Suze s ukrajinskim kolegom bile su trenutak slabosti, ali takvo što neće pokazati u političkoj areni. Stoički je odbio insinuacije da neće znati voditi Komisiju, da se neće znati snaći među tehnokratima i birokratima. Ta dosad je vodio državu sa 550 tisuća stanovnika. Kao neki grad u Europi, govorilo se u kuloarima. Da, ali kakav grad. Luksemburg je iz godine u godinu zemlja s najvećim BDP-om po stanovniku – lani je imao 111.162 dolara po stanovniku. A sada Junckera to bogatstvo muči više od gotovo kobne prometne nesreće. On se samo dan nakon prvog sastanka Komisije našao u skandalu kad su objavljeni dokumenti o aranžmanima koje su multinacionalne kompanije, a među njima i Pepsi, Heinz, JP Morgan, Amazon…, sklapale s luksemburškim vlastima kako bi iskoristile pogodnosti poreznog raja. Zasad je preživio glasovanje Parlamenta, a istraga o tim rabotama traje.

U dokumentima će se sigurno naći i detalj iz 2004. AOL i Amazon su već opremali sjedišta u Luksemburgu. Jeannot Krecké, političar iz opozicije, kaže da Juncker za jednog sastanka nije mogao sakriti osmijeh. Morao se pohvaliti sljedećim ulovom, ali ne izravno. Rekao je: “Volim jabuke”. Nešto kasnije, Apple je stigao u Vojvodstvo. Da je Luksemburgu potrebna diversifikacija, postalo mu je jasno kad se počela urušavati industrija čelika. Brže-bolje je svog oca poslao u prijevremenu mirovinu, a IT industriju prestao doživljavati kao opasnost, već kao mogućnost.

Kad situacija postane ozbiljna, morate lagati narodu!

– Lobirao sam za te kompanije i ne mislim se ispričavati. Neki misle da su nam same pale u krilo. S AOL-om smo pregovarali 200 sati. Za takve investicije se ozbiljno radi – objašnjavao je.

Nikad se ne ispričava i otvoreno govori o stvarima koje bi mnogi prešutjeli. – Kad situacija postane ozbiljna, morate lagati – otvoreno je rekao: – Narodu treba lagati, a odluke donositi u tajnosti. Donesemo odluku. Ako se nitko ne pobuni, a većina ljudi ionako ne razumije što smo zapravo odlučili, idemo dalje i više nema natrag.  Upravo zato su ga optuživali da minira demokraciju. – Pa što – odgovorio je – nije narod vješt u svim odlukama. Neke stvari treba ostaviti političarima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.