Europska komisija u četvrtak je pozvala zemlje članice da odlučno djeluju protiv antisemitizma i islamofobije, koji su sve rašireniji.
“Jedna od pet osoba u Europskoj uniji, koje pripadaju vjerskoj manjini, kaže da su u posljednjih 12 mjeseci iskusili diskriminaciju ili uznemiravanje na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja. To je neprihvatljivo. Pozivam države članice da pravilno primjenjuju europsko zakonodavstvo i poduzmu mjere protiv rasističkih i ksenofobnih govora mržnje i zločina iz mržnje”, izjavila je povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova.
“Europsko društvo prolazi kroz teško razdoblje nemira i krize koji stavljaju na kušnju vrijednosti na kojima počiva Unija. Strašni događaji u Parizu i Kopenhagenu početkom ove godine jasno su ukazali na potrebu za hitnim djelovanjem. Ova krizna vremena testirat će sposobnost našeg društva kada je riječ o toleranciji i prihvaćanju. Antisemitizam i mržnja prema muslimanima, koji su povijesno gledajući, vrlo različiti po podrijetlu i opsegu, manifestacije su tog izazova. Naša zajednička odgovornost da živimo u toleranciji i poštovanju osobito je važna u vrijeme kada je naša moralna obveza pružiti utočište ljudima različitih religija i kultura koji pristižu na naše obale. Raznolikost se nikada ne smije smatrati prijetnjom. Naša je zajednička odgovornost stvoriti i poticati uključivo društvo”, rekao je potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Timmermans i Jourova održali su zajedničku konferenciju za novinare uoči prvog godišnjeg kolokvija o temeljnim pravima koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu, a čiji je domaćin Europska komisija.
Timmermans je odbio izdvojiti bilo koju zemlju članicu po pitanju antisemitizma.
“Nitko nije imun od toga. Nema smisla upirati prstom u jednu ili drugu zemlju. To je sveuropski problem koji traži sveeuropski odgovor na njega”, rekao je Timmermans, dodajući kako ne može zamisliti Europu bez snažne, vibrantne židovske zajednice. “Židovi u Europi moraju se osjećati ugodno i u njoj vidjeti budućnost”, rekao je Timmermans.
Istaknuo je da nošenje marama kod muslimanskih žena predstavlja dio njihova identiteta i vjere i da zbog toga ne smiju biti diskriminirane.
Druga je stvar stvar nošenje odjeće koja pokriva cijelo tijelo i lice. “To je različito jer ne možete vidjeti lice”, rekao je.
Timmermans je rekao da može razumjeti strah Europljana u vezi s izbjegličkim valom koji zapljuskuje Europu, ali da je na političarima da osiguraju kako se jedna cijela zajednica ne bi percipicirala kao prijetnja.
“Ne iznenađuje me to što se ljudi boje. Ali, mi političari imamo zadaću opisati cijelu stvar u pravom kontekstu. Moramo jamčiti sigurnost, ali i spriječiti da se cijela jedna zajednica predstavlja kao prijetnja”, rekao je, dodajući da “muslimani nisu prijetnja za nas, nego bogatstvo koje nas čini jačima”.
Komisija je u srijedu objavila Eurobarometar koji pokazuje da 50 posto Europljana drži da je diskriminacija na temelju vjeroispovjesti ili uvjerenja široko rasprostranjena, dok je 2012. godine to smatralo 39 posto anketiranih.
Trećina, 33 posto, smatra da izražavanje vjerskog uvjerenja može biti otegotna okolnost kod traženja poslova, a 2012. bilo ih je 23 posto.
Od svih vjerskih skupina, muslimani su najmanje prihvaćeni. Samo 61 posto anketiranih navodi da im ne bi smetalo raditi s kolegom muslimanom a samo 43 posto ne bi imalo ništa protiv da su njihova odrasla djeca u vezi s osobom muslimanske vjeroispovijesti.
