Site icon narod.hr

Ljetni izbori: Birači dobivali omotnice s listićima tijekom ljetovanja

Thinkstock

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović donijela je odluku da će se prijevremeni parlamentrani izbori održati u nedjelju, 11. rujna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj će se izbori održati u nedjelju, 11. rujna, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu u subotu, 10. i u nedjelju, 11. rujna.

> Osim u Hrvatskoj novi Sabor birat će se u još 49 država

Bit će to deveti izbori za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti i drugi na kojima će birači koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnoga su nagađanja bila u medijima kada će se parlamentarni izbori održati – najavljivali su se ljetni izbori koji po mnogima nisu bili najbolja mogućnost zbog godišnjih odmora.

Slovenski primijer

Svakako je važno ovdje se prisjetiti pozitivnog primjera naših slovenskih susjeda – na dan prijevremenih parlamentarnih izbora 2014. godine, oni koji su se nalazili u inozemstvu, pa i na ljetovanju u Hrvatskoj, mogli su glasovati poštom, ali izbornom povjerenstvu morali unaprijed javiti svoje privremeno boravište.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izborni materijal i glasačke listiće nije se moglo slati na nepoznatu adresu nego u naznačene hotele, na adrese privatnog smještaja ili u kampove. Zato je bilo potrebno da se oni koji na dan izbora ili u vrijeme prethodnog prijevremenog glasovanja ne budu na svojim adresama u zemlji, prijave izbornoj komisiji. Također, postojala je mogućnost da se u tjednu pred izbore prijevremeno preda ispunjeni glasački listić što se odnosi na one koji će na dan izbora izbivati sa stalne adrese.

U slučaju takvog prijevremenog glasovanja glasački listić se deponira na biračkom mjestu, a takvih je glasova najviše 1 posto.

Uz to takvi će birači dobivali posebnu biračku kartu i povratnu omotnicu za slanje glasačkog listića, ali s upozorenjem da moraju provjeravati je li pošta stigla i hoće li njihov glasački listić u domovinu stići na vrijeme da bi bio službeno priznat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi mogli glasovati poštom iz inozemstva, slovenski birači koji se za to odluče, moraju obavijestiti izbornu komisiju na posebnom obrascu i potpisati izjavu da u vrijeme glasovanja neće biti kod kuće.

Izborni primjer za Hrvatsku?

U Hrvatskoj su ovo deveti izbori za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti i drugi na kojima će birači koristiti preferencijski glas.

Birat će 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jednica u Hrvatskoj, tri će izabrati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištemu u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

Birači bez prebivališta u Hrvatskoj koji imaju e-osobnu iskaznicu ili su podnijeli zahtjev da im se ona izda za predstojeće izbore ne moraju se aktivno registrirati, nego će ih se registrirati po službenoj dužnosti, prema adresi navedenoj u e-iskaznici.

Ako takvi žele glasovati na području drugoga diplomatsko konzularnog predstavništva ili negdje u Hrvatskoj, podnijet će zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije zaključno s nadnevkom koji je poznat nakon raspisivanja izbora.

Oni koji nemaju e-osobnu iskaznicu i nisu podnijeli zahtjev da im se izda, da bi glasovali u zemlji ili inozemstvu morat će se aktivno registrirati.

Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili nadležnom uredu u Hrvatskoj, ako na dan izbora namjeravaju boraviti u Hrvatskoj.

Zašto Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori?

Na izborima za Europski parlament više od 400.000 hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske i imaju pravo glasa mogli su glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i samo u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Tako je, na primjer više od 200.000 hrvatskih državaljana koji žive u Bosni i Hercegovini moglo glasovati u samo 4 grada, na ukupno 10 mjesta. Na primjer, za predsjedničke izbore 2009. godine, hrvatski su birači mogli glasovati na 124 mjesta i to je značajno povećalo postotak hrvatskih državljana koji su iskoristili svoje biračko pravo. U Njemačkoj su birači mogli glasovati u 6 gradova na 8 biračkih mjesta, a u SAD-u u samo 4 grada.

Hrvatski državaljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.

Je li ‘dijaspora’ toliko nevažna hrvatskoj vlasti?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući da Hrvati koji žive izvan Hrvatske mogu glasovati dopisnim putem i/ili internetom. Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

U ime obitelji – Birajmo zastupnike imenom i prezimenom

Broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995. na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora, smanjen je 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS,HSLS,SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca vidi HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.

„SDP nas je stjerao u kut. Nismo mogli dopustiti da ne budu donesene promjene Ustava, čime bi bio zaustavljeni put Hrvatske u EU samo zato što ne pristajemo na dva zastupnika manje. Što su dva zastupnika manje u odnosu na EU“ , tvrdili su članovi HDZ-a novinarima tada, a to tvrde i danas.

Čelnici SDP-a i HDZ-a dogovorili su da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj ubuduće izvan države moći glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a tzv. dijaspora imat će zajamčena tri mjesta u Saboru.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version