Ljetni izbori: Birači dobivali omotnice s listićima tijekom ljetovanja

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović donijela je odluku da će se prijevremeni parlamentrani izbori održati u nedjelju, 11. rujna.

U Hrvatskoj će se izbori održati u nedjelju, 11. rujna, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu u subotu, 10. i u nedjelju, 11. rujna.

> Osim u Hrvatskoj novi Sabor birat će se u još 49 država

Bit će to deveti izbori za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti i drugi na kojima će birači koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost u odnosu na sve druge kandidate s te liste.

Mnoga su nagađanja bila u medijima kada će se parlamentarni izbori održati – najavljivali su se ljetni izbori koji po mnogima nisu bili najbolja mogućnost zbog godišnjih odmora.

Slovenski primijer

Svakako je važno ovdje se prisjetiti pozitivnog primjera naših slovenskih susjeda – na dan prijevremenih parlamentarnih izbora 2014. godine, oni koji su se nalazili u inozemstvu, pa i na ljetovanju u Hrvatskoj, mogli su glasovati poštom, ali izbornom povjerenstvu morali unaprijed javiti svoje privremeno boravište.

Izborni materijal i glasačke listiće nije se moglo slati na nepoznatu adresu nego u naznačene hotele, na adrese privatnog smještaja ili u kampove. Zato je bilo potrebno da se oni koji na dan izbora ili u vrijeme prethodnog prijevremenog glasovanja ne budu na svojim adresama u zemlji, prijave izbornoj komisiji. Također, postojala je mogućnost da se u tjednu pred izbore prijevremeno preda ispunjeni glasački listić što se odnosi na one koji će na dan izbora izbivati sa stalne adrese.

U slučaju takvog prijevremenog glasovanja glasački listić se deponira na biračkom mjestu, a takvih je glasova najviše 1 posto.

Uz to takvi će birači dobivali posebnu biračku kartu i povratnu omotnicu za slanje glasačkog listića, ali s upozorenjem da moraju provjeravati je li pošta stigla i hoće li njihov glasački listić u domovinu stići na vrijeme da bi bio službeno priznat.

Da bi mogli glasovati poštom iz inozemstva, slovenski birači koji se za to odluče, moraju obavijestiti izbornu komisiju na posebnom obrascu i potpisati izjavu da u vrijeme glasovanja neće biti kod kuće.

Izborni primjer za Hrvatsku?

U Hrvatskoj su ovo deveti izbori za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti i drugi na kojima će birači koristiti preferencijski glas.

Birat će 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jednica u Hrvatskoj, tri će izabrati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištemu u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina.

Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

Birači bez prebivališta u Hrvatskoj koji imaju e-osobnu iskaznicu ili su podnijeli zahtjev da im se ona izda za predstojeće izbore ne moraju se aktivno registrirati, nego će ih se registrirati po službenoj dužnosti, prema adresi navedenoj u e-iskaznici.

Ako takvi žele glasovati na području drugoga diplomatsko konzularnog predstavništva ili negdje u Hrvatskoj, podnijet će zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije zaključno s nadnevkom koji je poznat nakon raspisivanja izbora.

Oni koji nemaju e-osobnu iskaznicu i nisu podnijeli zahtjev da im se izda, da bi glasovali u zemlji ili inozemstvu morat će se aktivno registrirati.

Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili nadležnom uredu u Hrvatskoj, ako na dan izbora namjeravaju boraviti u Hrvatskoj.

Zašto Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori?

Na izborima za Europski parlament više od 400.000 hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske i imaju pravo glasa mogli su glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i samo u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Tako je, na primjer više od 200.000 hrvatskih državaljana koji žive u Bosni i Hercegovini moglo glasovati u samo 4 grada, na ukupno 10 mjesta. Na primjer, za predsjedničke izbore 2009. godine, hrvatski su birači mogli glasovati na 124 mjesta i to je značajno povećalo postotak hrvatskih državljana koji su iskoristili svoje biračko pravo. U Njemačkoj su birači mogli glasovati u 6 gradova na 8 biračkih mjesta, a u SAD-u u samo 4 grada.

Hrvatski državaljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.

Je li ‘dijaspora’ toliko nevažna hrvatskoj vlasti?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući da Hrvati koji žive izvan Hrvatske mogu glasovati dopisnim putem i/ili internetom. Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

U ime obitelji – Birajmo zastupnike imenom i prezimenom

Broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995. na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora, smanjen je 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS,HSLS,SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca vidi HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.

„SDP nas je stjerao u kut. Nismo mogli dopustiti da ne budu donesene promjene Ustava, čime bi bio zaustavljeni put Hrvatske u EU samo zato što ne pristajemo na dva zastupnika manje. Što su dva zastupnika manje u odnosu na EU“ , tvrdili su članovi HDZ-a novinarima tada, a to tvrde i danas.

Čelnici SDP-a i HDZ-a dogovorili su da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj ubuduće izvan države moći glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a tzv. dijaspora imat će zajamčena tri mjesta u Saboru.