Jens Stoltenberg (65) napustio je mjesto glavnog tajnika NATO saveza nakon punih 10 godina. Zamijenio ga je Nizozemac Mark Rutte. U intervjuu za Politico, izjavio je kako je NATO trebao odlučnije intervenirati prije 10 godina kada je Rusija počela „gristi“ ukrajinski teritorij. „Da smo Ukrajini dostavili samo manji dio oružja kojeg smo poslali nakon 2022., možda bismo spriječili rat”, rekao je za Politico.
> Plenković: Dubrovačka deklaracija potvrđuje našu predanost Ukrajini i njezinom članstvu u NATO-u
Stoltenberg u intervjuu nije želio kritizirati niti jednu članicu saveza. Kazao je i kako ne žali za odlukama koje je donosio kao glavni tajnik. Vjeruje i kako se još uvijek može pomoći Ukrajini.
Stoltenberg: ‘Prostora za razgovor s Rusijom bilo je vrlo malo’
Prije nego što je otišao s pozicije glavnog tajnika, pobrinuo se napraviti plan za dostavu više oružja Ukrajini sljedeće godine. Također, zatražio je od Bidena da mehanizme transporta oružja preda u ruke Savezu, u slučaju da Trump postane predsjednik i jednim „tweetom“ sve otkaže, rekao je Norvežanin. O Trumpu nije želio dalje govoriti, piše Politico. Stoltenberg neće otići u mirovinu, već će preuzeti ulogu predsjednika Minhenske sigurnosne konferencije.
Krajem 2021. ruski predsjednik Vladimir Putin poslao mu je pismo u kojem je zatražio od NATO-a da više ne prima nove članice i da se ne približava ruskom teritoriju, otkrio je Stoltenberg. NATO to nije mogao napraviti, rekao je. „Nismo mogli tek tako reći da je gotovo – ne samo za Ukrajinu, već i za Švedsku i Finsku. To bi značilo da stvaramo dvije kategorije članica NATO-a – prvorazredne i drugorazredne.
Unatoč tome, u siječnju 2022. sjeli smo za stol s Rusijom kako bismo političkim i diplomatskim naporima pokušali spriječiti rat“, rekao je Stoltenberg. Dodao je i kako je 2014., kada je stupio na dužnost, pokušavao politički rješavati probleme s Rusijom. Međutim, prostora za razgovore bilo je „vrlo malo“, rekao je.
> Milanović: Kroz misiju NSATU, NATO ulazi u ratni sukob u Ukrajini
Stoltenberg: Prije 2022. protutenkovski sustavi smatrani su provokativnim
Početkom rata 2014. nagovarao je članice Saveza da više učine po pitanju naoružavanja Ukrajine, no nije naišao na potporu koju ona danas ima. Da je tada Ukrajina dobro naoružana, kao nakon 2022., opće invazije možda ne bi bilo ili bi ona bila vrlo teška za Rusiju, kazao je Stoltenberg. Tada, 2014. i godinama prije 2022., protutenkovsko oružje smatralo se provokativnim za poslati Ukrajini. Konkretno, riječ je o sustavu Javelin.
Danas, nakon što je Ukrajina dobila sustav HIMARS, tenkove Leopard i Abrams, te borbene zrakoplove F-16, nova crvena linija o kojoj se razgovara jest upotreba krstarećih raketa za gađanje ciljeva u Rusiji, rekao je Stoltenberg. Njegova je pozicija kako Ukrajini to treba dozvoliti jer prema međunarodnom pravu ima pravo gađati legitimne vojne mete na teritoriju agresora.
> Slovački premijer Fico: Dok sam ja na vlasti, Ukrajina neće ući u NATO
Ukrajina je vitalni interes Zapada
Na pitanje o Donaldu Trumpu koji se narugao Zelenskom i rekao mu kako je najveći trgovac u povijesti, bivši glavni tajnik bio je oprezan u svom odgovoru. Rekao je samo kako budući američki predsjednik, u dogovoru s Europom, mora nastaviti pomagati Ukrajini. To je vitalni interes za sigurnost svih, rekao je. Spomenuo je kako je upravo Trump odobrio slanje Javelina u Ukrajinu. Potom je opet izbjegao davati političke ocjene o njemu. Ponovio je kako je Ukrajina kao suverena i demokratska zemlja ključna za sigurnost Zapada.
Politico nije odustajao od teme Trumpa. Uslijedilo je pitanje vezano za Trumpovu izjavu kako će zaustaviti rat u roku 24 sata ako bude izabran za predsjednika. Stoltenberg je odgovorio da bi to značilo poraz i okupaciju Ukrajine, što ne bi donijelo mir. Zapad mora nastaviti sa svojom podrškom sve dok Rusija ne shvati da ne može postići svoje ciljeve na bojnom polju, bio je jasan bivši glavni tajnik NATO-a. „Ne vjerujem da možemo promijeniti Putinovo mišljenje, no možemo mu poremetiti računicu na način da shvati kako mu se ne isplati dalje ratovati“, rekao je. Dodao je i kako je to njegova poruka novom predsjedniku SAD-a, tko god on bio.
> Pokrovsk pred padom, sve teže borbe na istoku Ukrajine
Proračun za obranu zemalja članica NATO-a morao bi i dalje rasti
Govoreći o proračunu za obranu zemalja članica, istaknuo je kako su unazad 10 godina mnoge zemlje postigle velik napredak. Godine 2014. tek su tri imale više od 2% BDP-a predviđenog za obranu. Danas, 2 i više posto imaju čak 23 članice. Od njih, mnoge imaju i znantno veći postotak, poput Poljske, baltičkih zemalja, Ujedinjenog Kraljevstva i, naravno, SAD-a. Međutim, to nije dovoljno, kaže Stoltenberg. To bi trebao biti minimum, a ne cilj.
Njemačka i baltičke zemlje predvidjele su ruski napad u sljedećih pet godina, rekao je novinar Politica. Stoltenberg se ogradio od izjava tih članica i rekao kako trenutačno nema naznaka da bi se ruski napad mogao dogoditi. S druge strane, glavnina ruske vojske orijentirana je na Ukrajinu. Međutim, problem će biti to što se ruska ekonomija podredila vojnim potrebama, što će biti velik problem kada rat u Ukrajini završi. Ne treba se ponašati kao da je ruski napad neizbježan, već treba raditi na odvraćanju, kazao je.
Na kraju, ponovio je svoju snažnu podršku Ukrajini i novom glavnom tajniku Marku Rutteu.
