Je li diplomacija i dalje zabranjena riječ kada je u pitanju rat u Ukrajini?

ukrajini
Foto: Fah

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nedavno se zaputio prema SAD-u ne bi li prezentirao „Plan pobjede“ predsjedniku SAD-a Bidenu i njegovim potencijalnim nasljednicima Donaldu Trumpu i Kamali Harris. Na novom mirovnom samitu Ukrajina želi vidjeti i Rusiju, što nije bio slučaj u lipnju u Švicarskoj. Od prvih pregovora i diplomatskih pokušaja u prvim tjednima rata, u Bjelorusiji i Turskoj, do danas nije bilo ozbiljnih pregovora o završetku rata u Ukrajini diplomatskim putem. Štoviše, diplomacija je postala gotovo pa zabranjena riječ, čin izdaje Zapada. Hoće li se u narednim mjesecima ublažiti ratna, a pojačati diplomatska retorika?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> BBC: U ratu u Ukrajini poginulo je više od 70.000 ruskih vojnika

Stanje na bojišnici se zaoštrava. Ukrajina traži dopuštenje za korištenje zapadnih krstarećih raketa za udare duboko u Rusiji. Već je i ranije gađala skladišta oružja, a posljednji veliki udar u ruskoj regiji Tver, sjeverozapadno od Moskve, bio je najveći zračni napad Ukrajine na ruski teritorij. Korišteno je stotinjak bespilotnih letjelica. Također, ove je godine, 6. kolovoza, pokrenut i napad Ukrajine na teritorij Rusije, odnosno na regiju Kursk. U istom periodu Rusija je na istočnoj bojišnici ostvarila najveće dobitke od početka rata na pravcu prema strateški važnom Pokrovsku.

Potpora Ukrajini snažnija u Londonu i Bruxellesu nego u Washingtonu

U tim okolnostima, u neizvjesnosti oko izbora novog američkog predsjednika i uopće strategije kako doći do krajnjeg cilja rata – pobjede, Zelenski je stigao u SAD i, simbolično, prvo posjetio tvornicu topničkih granata 155 mm u Scrantonu (Pennsylvanija).

Iz pozicije Zelenskog, novac i oružje sa Zapada ključni su za ukrajinsku pobjedu. U tome ima i veću podršku Londona nego Washingtona. Više od Washingtona, bezuvjetnu podršku Zelenski ima i od Ursule von der Leyen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnica Europske komisije toliko je posvećena ratu u Ukrajini da je on postao jedan od ključnih prioriteta njezine politike. Novaca za Kijev se uvijek pronađe, što je postao i veliki predmet spora u Europskom parlamentu i među državama članicama.

Ukrajini
Foto: Snimka zaslona
> Plenković u Kijevu: RH je do sada pomogla Ukrajini s 300 milijuna eura

Spona Washington-London-Bruxelles stoji na poziciji kako Ukrajinu treba podržavati u obrani svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, slobode i demokracije zapadnog svijeta, kako u oružju, tako i u novcu.

S druge strane, iz nekih država članica dolazi otpor takvom narativu. Konkretno, Mađarska i Slovačka u ovom ratu vide štetu svojim interesima, ali i interesima Europe. Njemačka je gospodarski stradala zbog uništenja Sjevernog toka. Čitava Europa do rata je ovisila o jeftinim energentima iz Rusije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Javnost se boji svjetskog rata i nuklearnog sukoba. Postavlja se i pitanje radi li se tu ipak o posredničkom ratu u Ukrajini, a ne crno-bijelom pogledu u kojem je Rusija neprovocirano izvršila agresiju na tu državu?

> Sjeverni tok: Tko ga je uništio i zašto? Tko je profitirao, a tko izgubio?

Rat u Ukrajini posrednički rat?

Definicija posredničkog rata jest sljedeća: „Rat koji se vodi među skupinama ili državama koje predstavljaju interese drugih, moćnijih sila“. Nema sumnje kako su u Ukrajini zastupljeni interesi SAD-a, NATO-a i Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija koja je napala Ukrajinu u veljači 2022. to je učinila zbog toga što smatra kako su joj nacionalni interesi ugroženi prisustvom NATO-a u Ukrajini. Ta se država našla kao poprište neizravnog sukoba tog vojnog saveza i Rusije. Zapadnim novcem i oružjem Ukrajinci ratuju protiv Rusije.

Najveće žrtve ovog sukoba su Ukrajinci. Država je devastirana, milijuni su raseljeni, a neke brojke koje se mogu smatrati relevantnima govore o pola milijuna mrtvih i ranjenih vojnika.

Dvije i pol godine vodi se krvavi rat. Prošlogodišnja velika ukrajinska ofenziva pokazala je kako Ukrajina vlastitim snagama, čak i opremljena zapadnom tehnikom, ne može osloboditi svoj teritorij.

Nema nikakvih naznaka da će Ukrajina ostvariti svoje ratne ciljeve – osloboditi Krim i Donbas. Međutim, čini se kako diplomacija kao rješenje i dalje nije opcija. U prvom redu, Rusija sada odbija sudjelovati na mirovnom samitu sve dok su ukrajinske snage na njezinom teritoriju.

Za Zelenskog, upad u Kursk je zamišljen kao operacija koja će Ukrajini osigurati povoljniji položaj za pregovaračkim stolom. Sada se pokazalo da je to bio potez koji je doprinio eskalaciji i isključio mogućnost pregovora.

> Scholz i Zelenski razgovarali o miru: Rusija napreduje u istočnoj Ukrajini

Prvi pregovori u 2022. godini

Vratimo se na početak rata i pregovore u Bjelorusiji i Turskoj. Ukrajina i Rusija postigle su sporazum koji nikada nije potpisan. Naime, odlučeno je kako će se Krim izuzeti iz razgovora, ali Ukrajina neće priznati ruski suverenitet nad poluotokom. Status teritorija pod ruskom okupacijom trebao je biti dogovoren između Zelenskog i Putina.

Ukrajina je Rusiji ponudila odustajanje od članstva u NATO-u. Danas, Zelenski želi pristupiti NATO-u u roku od nekoliko mjeseci. To je točka koja je za Rusiju apsolutno neprihvatljiva. Zauzvrat, Rusi su obećali dopustiti Kijevu ulazak u Europsku uniju.

Nadalje, Rusija je zatražila ukidanje svih sankcija, poništavanje ukrajinskih zakona vezanih za jezik i nacionalni identitet, te ograničenje ukrajinskih oružanih snaga. Ukrajinski pregovarači su se načelno složili s prijedlozima. Međutim, jedan visoki američki dužnosnik je to nazvao „jednostranim razoružanjem“.

O tome je pisala Mateja Papić za Večernji list, povodom lipanjskog samita u Švicarskoj. Najveća prepreka postizanju mira bila su jamstva koja je Ukrajina tražila od Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske i Kine. Te bi države, u slučaju rata, trebale vojno štititi Ukrajinu. Očekivano, Rusima je to također bilo potpuno neprihvatljivo.

> Zaokret Kijeva: Ukrajina će ipak nastaviti propuštati rusku naftu i plin u Europu

Mnogi za neuspjeh pregovora krive i tadašnjeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva Borisa Johnsona koji je obećao Zelenskom dovoljno oružja i novaca za rat protiv Rusije. I danas je Velika Britanija čvrsto na poziciji iz 2022. godine. Kada se ne bi pitao Washington, premijer Keir Starmer već bi dopustio Ukrajincima korištenje krstarećih projektila britanske proizvodnje Storm Shadow za udare po Rusiji. Biden je i dalje oprezan po tom pitanju, a njemački kancelar Olaf Scholz odbija poslati njemačke projektile Taurus, u strahu od eskalacije sukoba.

Zelenski 2022. godine: ‘Ima onih na Zapadu kojima ne smeta dugačak rat’

Zanimljiv je i intervju iz ožujka 2022. godine u kojem Zelenski iznosi svoje viđenje tadašnje situacije, za koje se može reći kako je gotovo suprotno od onoga što tvrdi danas. Video je objavio ugledni norveški politolog Glenn Diesen na svom X profilu. Zelenski je tada rekao: „Svatko ima različite interese. Ima onih na Zapadu kojima ne smeta dugačak rat… zato što bi to značilo iscrpiti Rusiju, bez obzira bi li to utjecalo na propast ili nestanak Ukrajine. To dolazi i na račun ukrajinskih života. To je definitivno u interesu nekih država“. U komentaru, Diesen ističe kako su SAD i Velika Britanija u travnju 2022. pritisnule Zelenskog da odustane od mirovnih pregovora u Istanbulu u zamjenu za potporu u oružju za vođenje „dugog rata“.

> Zelenski priprema plan za okončanje rata: Putin poručuje kako Ukrajina mora prihvatiti stanje na terenu

Sve je više otpora narativu u Europi kako iz Rusije prijeti smrtna opasnost i stoga Ukrajinu treba bezuvjetno podržavati, kako Ursula von der Leyen kaže, „as long as it takes“ („koliko god bude trebalo“). Teško je pronaći razlog zašto bi se Rusija upustila u avanturu vojnog pokoravanja Europe. Ne ide joj toliko dobro niti u Ukrajini. Možda se doista radi o posredničkom ratu i iscrpljivanju Rusije, kako je i sam Zelenski govorio?

Različit pristup Europe u slučaju Domovinskog rata

Pitanje svih pitanja jest što je toliko drugačije u ovom ratu u usporedbi s drugim sukobima? Europska unija uvijek je zauzimala stav rješavanja sukoba diplomatskim putem.

Uzmimo nama najpoznatiji primjer – Domovinski rat. Od samog početka do samog kraja rat se pokušao smiriti i riješiti za pregovaračkim stolom. Izuzev 1991. kada je agresija bila u punom zamahu, rat u Hrvatskoj uspio se svesti na sukob niskog intenziteta koji je, suprotno željama Zapada, ipak morao završiti hrvatskim vojnim intervencijama.

„Oluja“ je pokrenuta u petak, prije vikenda, kako bi se spriječilo međunarodnu zajednicu u sprječavanju vojnog oslobađanja Hrvatske. S druge strane, Ukrajinu se naoružavalo, obučavali su se vojnici, a Kijev se poticalo na veliku protuofenzivu koja se pokazala kao fijasko, ona u ljeto 2023. i ova sada u Kursku.

> Rusija izdala popis zemalja s destruktivnim stavovima, među njima i Hrvatska

Péter Szijjártó: Legitimnost diplomacije se dovodi u pitanje

U slučaju Ukrajine, stav Zapada je potpuno drugačiji. Primijetio je to i mađarski šef diplomacije Péter Szijjártó. Branio je svog premijera Orbana koji je nedavno putovao u Moskvu i Peking provodeći svoju mirovnu misiju bez potpore Bruxellesa. Nazivan je izdajnikom, pijunom i špijunom Vladimira Putina.

Evo što je rekao Szijjártó: „Dragi kolege, u ovom poslu sam gotovo deset godina, moj mandat je trenutno najduži u Europskoj uniji. Moram vam reći da sam sudjelovao u nizu događaja i sastanaka na razini Europske unije u ovih posljednjih deset godina. Razgovarali smo o mnogim oružanim sukobima daleko od Europe. Koja je uvijek bila službena politika EU-a? Poticati sukobljene strane na prestanak rata i pregovore. Poticati ih na mir, da pregovaraju jedni s drugima i potraže diplomatsko rješenje.

> Jesu li Orbán, Trump i Fico opasnost za zapadna društva, čak i kad traže mir?

A danas? Koja je danas pozicija EU-a kada imamo rat na europskom kontinentu? Potpuna suprotna. Ne samo što je potpuno suprotna, već se riječi mir i pregovori, kada ih netko koristi u slučaju Ukrajine, stigmatiziraju. Već su nam dobro poznate etikete: ‘špijuni’, ‘trojanski konj’, ‘prijatelji’ koga god… to je vrlo, vrlo loš pristup. Legitimnost diplomacije se dovodi u pitanje. Za nas, diplomacija nije samo razgovor s onima s kojima se slažete u potpunosti, to nije diplomacija, to je nešto potpuno drugačije. Bit diplomacije je razgovarati sa svima, pa i sa onima s kojima se ne slažete u ključnim stvarima“.

Što je cilj rata u Ukrajini?

Što je sljedeći korak Zapada nakon posjeta Zelenskog Washingtonu? Očito je da ukrajinski predsjednik ne vodi glavnu riječ. Konvencionalnim oružjem Rusiju se, sudeći po stanju na terenu u Ukrajini, ne može poraziti. Ukrajinci to ne mogu. Hoće li to umjesto njih morati učiniti snage NATO-a? Hoće li početi svjetski rat zbog rusko-ukrajinske granice i kontrole Krima? Jesmo li svjesni toga što donosi svjetski rat? Za razliku od 1940-ih, velike sile ovoga puta imaju deset tisuća nuklearnih glava. Atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki tek su prskalice u odnosu na ono što danas postoji. Na Washingtonu je dati odgovor na pitanje: “Što je cilj rata u Ukrajini i kako to postići?”.

> Rusija će promijeniti svoju nuklearnu doktrinu. Što bi to moglo značiti?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.