Sjeverni tok: Tko ga je uništio i zašto? Tko je profitirao, a tko izgubio?

Sjeverni
Foto: iStock by Getty Images

U 2 sata ujutro 26. rujna 2022. Danska, Švedska i Njemačka zabilježile su slab potres. Operateri plinovoda Sjeverni tok u isto vrijeme registrirali su nagli pad pritiska u cijevima. Nakon izlaska sunca, u blizini danskog otoka Bornholm zamijećeni su mjehuri metana kako se izdižu na površinu s dubine od 80 metara. Tri od četiri cijevi plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 dignute su u zrak. Tko je uništio plinovod? Zašto? Koje su posljedice te sabotaže?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Sjeverni tok 2 potpuno završen – zašto je više od običnog plinovoda?

Plinovod Sjeverni tok u vlasništvu je konzorcija pet energetskih kompanija, među kojima je najveći ruski energetski div Gazprom. Kroz 1200 kilometara cijevi od sjeverozapadne Rusije do Lubmina na sjeveru Njemačke, zapadna Europa je preko Baltičkog mora dobivala ruski plin. Bio je to prvi pravac koji dovodi plin direktno na Zapad, izbjegavajući tako teritorij Poljske i Ukrajine. Ovom eksplozijom najteže je pogođena Njemačka, čija je industrija prije rata počivala na jeftinim ruskim energentima.

Sjeverni
Foto: entsog.eu

Biden u veljači 2022. godine: Napadne li Rusija Ukrajinu, Sjeverni tok neće postojati

Kada je sabotiran Sjeverni tok, rat u Ukrajini već je trajao punih sedam mjeseci. U veljači 2022., dva tjedna prije nego što će započeti Putinova „specijalna vojna operacija“, predsjednik SAD-a Joe Biden zaprijetio je kako Sjevernog toka „neće biti“ ukoliko Rusija intervenira u Ukrajini. Nije precizirao kako će spriječiti dotok ruskog plina u Njemačku, ali je bio vrlo jasan: „Bit će to kraj Sjevernog toka. Obećavam vam, možemo to učiniti“. Zanimljivo, Biden je to izjavio na zajedničkoj konferenciji za medije s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Sjeverni tok je njemački strateški interes koji je predsjednik SAD-a de facto obećao raznijeti.

> Prof. Jeffrey Sachs: Diverziju na plinovod Sjeverni tok vjerojatno je izveo SAD, možda i SAD i Poljska

Sjeverni tok ne odgovara ni SAD-u ni Ukrajini

Sjeverni tok nikako nije odgovarao američkim interesima. SAD ne želi Europu ovisnu o ruskoj nafti i plinu. Nametnute su i dodatne sankcije kompanijama koje su bile uključene u projekt Sjevernog toka, u studenom 2021., prije ruskog napada na Ukrajinu. Tada su zbog toga prosvjedovali njemački političari, ali i neke europske vlade. Njemačka je u „dogovoru“ sa SAD-om pristala „poduzeti mjere“ ukoliko Rusija iskoristi plin kao oružje, u kontekstu situacije u Ukrajini. Nije precizirano o kakvim je mjerama riječ.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Načelni dogovor Njemačke i SAD-a postignut je u srpnju 2021. godine. Također, sa Sjevernim tokom Ukrajina gubi znatan prihod jer plin više ne prolazi njezinim teritorijem. Nakon napada na Sjeverni tok državni tajnik Antony Blinken ustvrdio je kako je to „sjajna prilika“ za Europu, „ne ulazeći u to tko je raznio plinovod“. Odgovarao je na pitanje novinara hoće li SAD „pripomoći“ Europi u opskrbi plinom.

> Davor Štern: Rusima sigurno nije u interesu da sabotiraju Sjeverni tok. Sjetite se Bidenove izjave

Reakcije na uništenje Sjevernog toka

Odmah nakon što je u javnost stigla vijest o eksploziji na dnu Baltičkog mora, zapadni političari i mediji okrivili su Rusiju, što je zvučalo prilično neuvjerljivo. Riječ je o strateškom njemačko-ruskom projektu i izvoru zarade za Rusije. Nema nikakvog smisla uništiti vlastiti plinovod ako kontroliraš ventil. Međutim, ta logika u početku nije prevladala na Zapadu.

Sjeverni
Foto: iStock by Getty Images

Rusija je optužena da je uništenjem Sjevernog toga željela ucijeniti Europu prije zime kako bi se zaustavila vojna pomoć Ukrajini. Nadalje, tim potezom, prema nekim teorijama, Rusija je željela spriječiti plaćanje penala neisporukom plina prema važećim ugovorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekoliko dana nakon sabotaže, američka ministrica energetike Jennifer Granholm izjavila je za BBC da je za napad vjerojatno kriva Rusija. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck bio je na istom tragu. Međutim, iz njemačke vlade upozorili su kako hitno treba sanirati plinovod. U suprotnom, korozija će uzrokovati nenadoknadivu štetu.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nije imala nikakve sumnje. Za uništenje plinovoda okrivila je SAD. Kao krivca, Rusi nisu isključili ni Britance koji su optuženi za ovaj čin mjesec dana nakon eksplozije.

> Lavrov optužuje: SAD su izravno umiješane u miniranje plinovoda Sjeverni tok

Kao što smo već vidjeli, Biden je otvoreno prijetio Sjevernom toku, a Blinken je negirao odgovornost SAD-a. Bivši poljski ministar obrane Radoslaw Sikorski tada je napisao: „Hvala, SAD“. Plinovod u Baltičkom moru Sikorski je nazvao oružjem Vladimira Putina za ucjenjivanje Europe. Sličan stav imala je i ukrajinska vlast. Savjetnik predsjednika Zelenskog Mihailo Podoljak na X-u je napisao kako je ruski napad na Sjeverni tok teroristički čin i akt agresije na Europsku uniju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ugledni novinar i dobitnik Pulitzerove nagrade Seymour Hersh okrivio je CIA-u. U podužem obrazloženju naveo je kako su ronioci američke mornarice podmetnuli eksploziv na daljinsko upravljanje za vrijeme vježbe NATO-a na Baltiku u ljeto 2022. godine.

Pokrenute su tri istrage, ali krivac nije imenovan

Nakon uništenja plinovoda, pokrenute su tri istrage, u Njemačkoj, te u Švedskoj i Danskoj čije su istrage zatvorene prošle godine, bez imenovanja krivca. Ono što je sigurno jest činjenica kako se doista radilo o sabotaži. Korišteno je nekoliko stotina kilograma eksploziva. Za pretpostaviti je kako krivac nije Rusija. Kada bi ona to bila, ne bi li vlade zemalja koje su pokrenule istrage to već objavile?

> 23 diplomatska i obavještajna dužnosnika priznalo: Nemamo dokaz da je Rusija digla u zrak Sjeverni tok

Ukrajinska jedrilica ‘Andromeda’

U ožujku 2023. njemački novinarski tim otkrio je kako tragovi vode do Ukrajine. Njihova je teza kako su diverzanti koji su minirali Sjeverni tok koristili jahtu koju je unajmila ukrajinska tvrtka. Riječ je o jedrilici imena Andromeda. Prema istraživanju njemačke javne televizije ARD i tjednika „Die Zeit“, pet muškaraca i jedna žena isplovili su jedrilicom iz luke Warnemünde na Baltičkom moru 6. rujna 2022. godine, 20 dana prije napada. Na brodu su, kako navodi Savezni ured kriminalističke policije, pronađeni tragovi eksploziva. Sastav eksploziva odgovarao je onom pronađenom na dnu Baltika.

Napad na Sjeverni tok je ukrajinski ratni zločin?

Prema pisanju “Washington Posta” u lipnju 2023., tadašnji glavni zapovjednik ukrajinske vojske general Valerij Zalužnij osobno je zapovijedao akcijom. Navodno, Zelenski nije bio obaviješten. Drugi izvori kažu da jest i da je odobrio akciju. Po međunarodnom pravu, Sjeverni tok je civilna infrastruktura, a napad na nju karakterizira se kao ratni zločin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemački novinari koji su istraživali slučaj uvjereni su kako Rusija ne stoji iza napada, a još manje bi za to mogao biti kriv SAD. Ovdje su mnogi izrazili sumnju u objektivnost neovisnih istraživača koji isključuju uključenost SAD-a, a čitavu krivnju svaljuju na Ukrajinu. Postoji sumnja i na umiješanost Poljske gdje je Andromeda boravila 12 sati, a pregledali su je i poljski graničari. Ukrajinom i Poljskom, što smo već ustanovili, prolaze ruski plinovodi.

> Međunarodni energetski forum u Splitu: Kako će Sjeverni tok 2 i Turski tok utjecati na države EU?

Posljednje vijesti: Traži se osumnjičenik Volodimir Z.

Sredinom kolovoza ove godine, Njemačka je odlučila izaći u javnost s rezultatima istrage. Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu raspisalo je tjeralicu za jednim Ukrajincem. Njega i još dvojicu ukrajinskih državljana Njemačka sumnjiči za diverziju na plinovodu Sjeverni tok. Riječ je o bračnom paru za kojim nije raspisana tjeralica. Traženi Ukrajinac ima boravište u Poljskoj. Međutim, gdje se trenutno nalazi, nije poznato. Poljska je zaprimila europsku tjeralicu na kojoj piše kako Njemačka traži osobu imena Volodimir Z. Poljaci ubrzo otkrili kako je osumnjičenik napustio državu prešavši u Ukrajinu. Njemačka je naglasila kako ova istraga ne bi smjela narušiti odnose s Ukrajinom. S druge strane, Rusija kritizira Njemačku što se suzdržava od konkretnijih akcija u pronalasku i uhićenju krivca.

Lavrov: SAD je naredio napad na plinovod

Njemačku istragu i tjeralicu za Volodimirom Z. komentirao je u Azerbajdžanu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Rekao je kako su napad naredile Sjedinjene države. Naglasio je kako je ovo potvrda da Rusija nije uništila vlastiti plinovod. „Jasno je da za izvođenje ovakvog terorističkog napada zapovijed mora doći iz samog vrha. Za Zapad, sam vrh je, naravno, Washington“, zaključio je Lavrov.

> Kronologija rata između Rusije i Ukrajine kroz karte

Najveći gubitnik je Njemačka

Rusko-njemačka gospodarska suradnja bila je okosnica europskog gospodarstva prije rata. Gubitak Sjevernog toka veliki je udarac za njemačku ekonomiju. Interes SAD-a je prevladao nad njemačkim. Washington je Europu još čvršće vezao uz sebe. Tekući prirodni plin sada u najvećoj mjeri stiže američkim kanalima. Uništenjem Sjevernog toka Ukrajina je zadržala svoj interes, kao i Poljska, zbog plinovoda na svom teritoriju. Rusija se nakon zapadnih sankcija okrenula azijskom tržištu. Međutim, njihov plin i danas pristiže u Europu, čak i preko ukrajinskog teritorija. U konačnici, postavlja se pitanje “oslobađa” li se Europa energetske ovisnosti o Rusiji ili gubi jeftinije energente?

> Kako je rat u Ukrajini pomogao u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.