Nedjelja, 2 veljače, 2025
2.7 C
Zagreb
Pratite nas:

Što je to zona posebnog prometnog režima koju uvodi Dubrovnik?

Podijeli

Podijeli

Mnogi gradovi, poput Londona i Stockholma, odavno su uveli zone posebnog prometnog režima. Zona posebnog prometnog režima ili ”Congestion Charge” je sustav gdje se vozačima naplaćuje ulazak u centar grada tijekom određenih sati. A sve s ciljem smanjenja prometa i emisije štetnih plinova pa samim time i poboljšanja kvalitete zraka. Vrlo dobar primjer uvođenja zone posebnog prometnog režima svakako je u Švedskoj. U Londonu se preko 20 godina već primjenjuje ovaj sustav. Prvi hrvatski grad koji se odlučio na ovaj korak je Dubrovnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvođenje posebnog prometnog režima u Dubrovniku

Odluku o ograničenju prometa u Dubrovniku donijelo je dubrovačko Gradsko vijeće u svibnju, na temelju smjernica UNESCO-a i Plana upravljanja povijesnom jezgrom, a Dubrovnik je prvi hrvatski grad koji je donio takav dokument.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi tjedan od testnog uvođenja posebnog prometnog režima u Dubrovniku registrirano je preko 13 tisuća vozila u samo 24 sata oko povijesne jezgre. Uvođenjem zone posebnog prometnog režima u prvom redu želi se smanjiti pritisak vozila na povijesnu jezgru i omogućiti kvalitetniji život građana. Dubrovnik ovom odlukom prati primjere velikih svjetskih metropola koje su već uspješno implementirale slične prometne mjere.

Dubrovačka zona posebnog prometnog režima u funkciji će biti od 1. ožujka do 1. studenog. U preostalo vrijeme u godini Zonom će se moći kretati svi, bez ikakvih ograničenja. Od 1. siječnja 2025. će se osigurati da svi građani mogu regulirati svoj status kroz PPK.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novost je da će po istoj cijeni kao i stanovnici Dubrovnika PPK moći kupiti i stanovnici susjednih općina – Župe dubrovačke, Konavala i Dubrovačkog primorja. Aktualna gradska uprava nastavlja pratiti rezultate testne faze te će u dogovoru s građanima i ostalim dionicima prometa prilagođavati sustav kako bi se osigurao što bolji protok prometa i zaštita povijesne jezgre.

Stockholm, Švedska

Švedska prijestolnica je uvela zonu posebnog prometnog režima u 2006. godini, s ciljem smanjenja prometa u centru grada. Od tada, naplata se provodi radnim danima, s različitim tarifama ovisno o dobu dana.

Iako se tome protivilo skoro 70% stanovnika švedske prijestolnice, pilot projekt koji je trajao 6 mjeseci pokazao se vrlo uspješnim u smanjenju prometnih gužvi i poboljšanju kvalitete zraka. Naime, gužve su se vrlo brzo smanjile za čak 25 %.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čak i taksisti u švedskoj prijestolnici koji su bili najglasniji u protivljenju ovakvom prometnom režimu, kako navode švedski mediji – uskoro su shvatili da se zahvaljujući ovoj gradskoj odluci mogu kretati brže i samim time raditi više.

>Ogromne gužve u Zagrebu: Je li iza toga plan ili samo nesposobnost Možemo?

London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Jedan od prvih koji su uveli tzv. Congestion Charge zone, u kojoj vozači plaćaju naknadu za ulazak u centralni dio grada tijekom radnih dana svakako je London. Ova mjera uvedena 2003. godine je značajno smanjila broj vozila u središtu Londona i poboljšala protok prometa.

Milano, Italija

Talijanski Milano ima tzv. Area C, zonu posebnog prometnog režima koja pokriva povijesno središte grada. Vozači plaćaju naknadu za ulazak u ovu zonu, što pomaže u smanjenju prometa i zagađenja. Ova zona je aktivna od ponedjeljka do petka od 7:30 do 19:30 (s izuzetkom praznika).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadodajmo kako je Area C jedan od ključnih faktora kako Milano pokušava smanjiti prometno zagušenje i smanjiti emisije zagađujućih tvari u zraku. Građane zbog toga potiče na korištenje javnog prijevoza, bicikala i ekološki prihvatljivijih vozila.

Singapur, Singapur

Singapur je jedan od prvih gradova na svijetu koji je uveo sustav ”prometnog poreza” još 1975. godine. Njihov Electronic Road Pricing (ERP) sustav koristi elektronske uređaje za automatsku naplatu prolaza kroz određene dijelove grada tijekom najvećih gužvi. Na glavnim prometnicama, ulazima u centar grada i drugim ključnim točkama postavljeni su ERP portali. Oni koriste bežičnu tehnologiju za prikupljanje naknada od vozila koja prolaze ispod njih.

Svako vozilo u Singapuru mora imati ugrađeni uređaj nazvan IU (In-Vehicle Unit), koji je povezan s pre-paid karticom ili bankovnim računom vlasnika vozila. Vozači plaćaju kada koriste najopterećenije prometnice, što čini sustav izuzetno pravednim jer najviše naplaćuje onima koji najviše doprinose gužvama. Sustav ERP u Singapuru smatra se jednim od najnaprednijih sustava za upravljanje prometom na svijetu i inspiracija je za druge gradove sličnih prometnih problema.

>Što je koncept 15-minutnog grada kojega propagira Možemo?

New York, SAD

U srpnju ove godine, gradska uprava New Yorka uvela je Congestion Pricing za ulazak u Manhattan južno od 60. Ulice što uključuje dio Times Squarea, Wall Streeta i područje World Trade Centra. Ova inicijativa je usmjerena na smanjenje gužvi s obzirom na to da je na ovo područje samo dnevno ulazilo preko 700 000 automobila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prometni stručnjaci koji su radili na ovom projektu najavljuju, gužve će se smanjiti za barem 20%, a prihod će biti usmjeren za poboljšanje javnog prijevoza (modernizaciju, uključujući podzemnu željeznicu, autobuse i željezničke sustave). Uz sve navedeno, potiče se korištenje alternativnih oblika prijevoza poput javnog prijevoza, bicikala i pješačenja, piše Dubrovnik.net.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci