Predsjednik mađarske vlade Viktor Orbán svojim ustrajanjem na mirovnim inicijativama ukazao je na zabrinjavajuću nezainteresiranost za mir u svijetu.
Orbán je izjavio da su bivši američki predsjednik Donald Trump i slovački premijer Robert Fico obojica napadnuti zbog “proturatnih stajališta”.
Neovisno o političkim ciljevima koje svjetski čelnici pojedinačno slijede i tumačenjima njihove politike, Orbán, Fico i Trump dosljedno zagovaraju ideju mirotvornog pristupa u međunarodnim odnosima.
Fico je sredinom ožujka u pokušaju atentata pogođen s četiri metka, dok je Trump u pokušaju atentata 13. srpnja lakše ranjen u uho, podsjeća N1 prenoseći izjave predsjednika mađarske vlade.
To su napadi na političare koji zagovaraju mir, tvrdi Orbán
“Svi ti napadi usmjereni su na političare koji se protive ratu i zagovaraju mir“, rekao je Orbán za državni radio Kossuth.
>Orban i Trump razgovarali o miru u Ukrajini
“Proratne snage su toliko uznemirene, napete, potiče ih se i toliko su organizirane da pokušavaju s pozornice, iz središta političkog života, ukloniti one snage koje zagovaraju mir”, tvrdi Orbán.
On je ranije izjavio da je Trump preživio napad jer “Bog ima s njim plan” promicati mir. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó u političkom smislu bio je još konkretniji, rekavši da Mađarska gleda na mogući drugi Trumpov mandat kao “šansu za mir” u Ukrajini.
Orbán je u dobrim odnosima s Trumpom od njegove pobjede na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.
Orbán je svojom mirovnom inicijativom izazvao nemir u EU
Nakon sastanka s Trumpom prije tjedan dana, nedugo nakon što je sudjelovao na summitu NATO-a u Washingtonu, Orban je podijelio fotografiju njihovog susreta u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi na platformi X uz opis: “Mirovna misija 5.0 () Razgovarali smo o načinima kako postići mir. Dobra vijest dana: on će to riješiti!”.
Orbán je prošlog tjedna izazvao veliki metež u Europskoj uniji svojom mirovnom misijom tijekom koje je posjetio Kijev, Moskvu i Peking.
>Nakon Moskve Orban nastavio ‘mirovnu misiju’ u Kini
Šef mađarske vlade poznat je po tome da se na sve moguće načine odupire politici europskog establishmenta, tražeći politička rješenja bliska interesima građana i zastupajući nacionalno prepoznatljive političke pristupe.
Tko je ‘protueuropski’ političar?
Otpor prema njemu postao je toliko velik da ga se redovito proglašava “protueuropskim”. Prije nekoliko mjeseci čak se javila inicijativa da se Mađarskoj zbog toga oduzme rotirajuće predsjedanje EU, koje je nastupilo početkom ovog mjeseca.
Ursula von der Leyen ustvrdila je kako Orbán nema pravo nastupati u ime Europske unije, na što joj je on otprilike odgovorio kako on u tom pogledu ima veća prava nego ona. Orbán je čelnik jedne od članica Unije, dok je Von der Leyen samo čelnica jedne od njezinih institucija.
No, Orbánove inicijative, uključujući i njegovo prijateljstvo s Trumpom ukazuju na važno pitanje, što je mirovna politika danas?
Što je mirovna politika?
Ruska agresija na Ukrajinu zapela je ubrzo nakon što je pokrenuta u smislu napredovanja jedne ili druge strane. Međutim, ondje se svakodnevno gine i razara.
Rusija i njezini saveznici ustraju na pravu Rusije na Ukrajinu, zapad na čelu sa SAD-om podupire Ukrajinu. Ni jedna ni druga strana nemaju snage okončati rat pobjedom. Štoviše, raste opasnost širenja sukoba.
>U Slovačkoj kao u Hrvatskoj: Pročitajte cijelo Ficovo obraćanje nakon atentata
U takvim okolnostima, Orbán nastoji razgovarati sa svima kako bi se pronašlo neko rješenje. Može li mu se to uzeti za zlo? Nastupa li on time protiv interesa Europske unije ili bilo koje od njezinih članica?
Ako se izuzmu sve ostale sporne točne u odnosima između Budimpešte i Bruxellesa, u pitanju rata i mira Orbán zastupa stajalište koje je tradicionalno odlika zapadne politike. Sada, odjednom, on je zbog toga predstavljen kao protivnik Zapada.
Je li težnja za mirom sama po sebi pogrešna?
Tri imena spomenuta na početku, Orbán, Fico i Trump samo su trojica od brojnih aktera svjetske politike. Njihovi politički koncepti, kao i svi ostali, moraju se uvijek iznova dokazivati u promjenjivim političkim okolnostima.
Međutim, teško je prihvatiti zaključak da je težnja za mirom sama po sebi pogrešna. A jesu li pogrešni koraci koji se pritom poduzimaju, to bi trebala dokazati i jedna i druga strana.
Fico i Trump poznati su kao političari koji sudjeluju u polarizaciji društva. Što opet ne znači nužno da je njihova politika u svemu pogrešna. Zabrinjava međutim činjenica da se mirovni napori određenih čelnika, bez obzira kakav ugled oni imali, od početka odbacuju kao suprotni interesima zapadnih društava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
