Ekonomska pismenost ključna je za razumijevanje suvremenog gospodarstva i donošenje informiranih financijskih odluka. U ovom članku objašnjavamo neke osnovne ekonomske pojmove: BDP, bruto, neto, realna plaća i industrijska proizvodnja.
> BDP u četvrtom tromjesečju 2024. porastao 3,7 posto na godišnjoj razini
Bruto domaći proizvod (BDP)
Bruto domaći proizvod (BDP) je ukupna tržišna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom određenog vremenskog razdoblja, obično jedne godine. BDP je jedan od glavnih pokazatelja ekonomskog zdravlja države. Može se izražavati u nominalnom ili realnom obliku.
Nominalni BDP prikazuje vrijednost proizvodnje izraženu u tekućim cijenama. Realni BDP uzima u obzir inflaciju, što omogućuje precizniju usporedbu ekonomskog rasta kroz vrijeme.
BDP po glavi stanovnika ili per capita je ukupan BDP zemlje podijeljen s brojem stanovnika. Naprimjer, u Hrvatskoj BDP po stanovniku prema podacima za 2023. iznosi oko 20.239 američkih dolara. Usporedbe radi, Njemačka je iste godine imala 53.638 dolara po glavi stanovnika.
Bruto i neto
Pojmovi “bruto” i “neto” često se koriste u ekonomiji i financijama. Bruto (lat. “sirov, neobrađen”) označava ukupnu vrijednost prije odbitaka. Neto (lat. “čist”) predstavlja vrijednost nakon odbitaka, poput poreza, doprinosa ili troškova. Naprimjer, bruto plaća je iznos koji poslodavac isplaćuje radniku prije poreza i doprinosa. Neto plaća je iznos koji radnik stvarno primi nakon svih odbitaka.
Bruto dobit je ukupni prihod tvrtke prije odbitka troškova, dok je neto dobit ono što ostane nakon svih rashoda.
> Bruto, neto i realni iznosi: Koliko vrijedi i koliko stoji plaća u Hrvatskoj?
Plaće u Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2024. godinu iznosila je 1.318 eura, dok je prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 1.821 euro.
Ovi podaci ukazuju na rast prosječnih plaća u Hrvatskoj tijekom 2024. godine, uz značajne razlike među različitim djelatnostima. Naravno, u obzir se moraju uzeti inflacija i rast cijena.
Od bruto iznosa odbijaju se najprije doprinosi za mirovinsko osiguranje. Za 1. stup mirovinskog osiguranja odbija se 15 posto, a za 2. stup 5 posto. Dakle, od ukupne bruto plaće, 20 posto izdvaja se za mirovinsko osiguranje.
Nakon odbitka iznosa mirovinskog osiguranja, dobivamo – dohodak. Zatim se od dohotka računom izdvaja neoporeziva osnovica, odnosno osobni dobitak. To je dakle “čisti” iznos na koji se ne plaćaju nikakva davanja. Osnovica se može uvećati dodatcima za djecu i uzdržavane članove obitelji.
Iznos poreza na dohodak, odnosno na njegov oporezivi dio, podliježe različitim kriterijima, s time što se izračunava u skladu s različitim poreznim razredima u koji je uvršten pojedinačni obveznik.
Bruto 1 i 2
U sustavu obračuna plaća u Hrvatskoj postoji još jedna posebnost, koja se ne nalazi u svim drugim europskim sustavima. To je razlika između bruto 1 i bruto 2.
Naprimjer, bruto plaća od 1.400 eura nije konačni iznos koji mora izdvojiti poslodavac. Na taj iznos on mora dodati iznos za zdravstveno osiguranje. Ukupni trošak poslodavca po zaposleniku, bruto 2, kod bruto 1 plaće od 1.400 eura u stvarnosti iznosi 1.747,50 eura.
Time se, prema gruboj računici, može zaključiti da neto plaća u Hrvatskoj iznosi nešto više od dvije trećine ukupne bruto plaće.
Realna plaća
Plaća, odnosno njezin neto iznos, predstavlja nominalnu plaću koju zaposlenik u konačnici dobiva nakon svih odbitaka. Pritom postoji i izraz “realna plaća”, koja predstavlja stvarnu kupovnu moć s određenom plaćom. Realna visina plaće uzima u obzir rast cijena, odnosno inflaciju. Primjerice, u okolnostima godišnje stope inflacije od 10 posto, neto plaća realno vrijedi 10 posto manje.
> Zdravstveno osiguranje: Koliko izdvajamo iz bruto plaće i zašto?
Industrijska proizvodnja
Industrijska proizvodnja odnosi se na ukupnu proizvodnju unutar industrijskog sektora, uključujući prerađivačku industriju, rudarstvo i energetiku. Ovaj pokazatelj važan je za analizu ekonomskog rasta i zaposlenosti jer industrija čini značajan dio gospodarstva. Mjerenje industrijske proizvodnje uključuje: indeks industrijske proizvodnje koji pokazuje promjene u proizvodnji u određenom razdoblju; te kapacitet iskorištenosti koji mjeri koliko se raspoloživi proizvodni kapacitet koristi.
Industrijska proizvodnja utječe na BDP jer povećanje proizvodnje obično znači rast gospodarstva, dok pad može ukazivati na ekonomsku krizu.
Ekonomska pismenost nije važna samo za poduzetnike i ekonomiste, već i za svakog pojedinca koji želi bolje razumjeti svijet oko sebe.
> Udruga ‘Hrvatski krški pašnjaci’ oštro po Vladi: Cilj im je gašenje domaće proizvodnje
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.