Ispred Hrvatske narodne banke u Zagrebu 5 do 12 platforma „Halo inspektore“ organizira prosvjed zbog inflacije, odnosno najavljenih povećanja bankovnih naknada te visokih cijena telekomunikacijskih usluga.
Koliko će najavljeno povećanje bankovnih naknada utjecati na standard građana? Kako banke opravdavaju moguća poskupljenja, s obzirom na to da su u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile 10 posto veću dobit u usporedbi s godinom prije?
Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka kazao je u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog kako su 2022. i 2023. godine, kada su rasli svi troškovi poslovanja banke nisu mijenjale iznose svojih naknada, a u tom je razdoblju bio najsnažniji rast kamatnih stopa u EU.
– U tom procesu, banke su amortizirale rast i time uštedjele tisuće eura na godišnjoj razini klijentima. U ovom trenutku imamo niže naknade u odnosu na većinu drugih europskih država, a jednako tako smo i po pitanju kamatnih stopa među državama koje imaju povoljnije uvjete financiranja, naglasio je.
Povećanje bankarskih naknada
Dodaje kako su banke u komunikaciji s HNB-om i u ovom trenutku se traži održivo rješenje glede eventualnog povećanja naknada.
– Mi u Hrvatskoj imamo za socijalno osjetljive skupine naknade koje su besplatne ili simbolične. Postoje paketi za mlade ili umirovljenike koji su niži u odnosu na redovne tarife. Troškovi poslovanja postoje i besplatne usluge nisu besplatne već netko to plaća, istaknuo je.
Ekonomski analitičar Damir Novotny naglašava kako postoji direktiva EU da svaki građanin mora imati račun u banci, no u Hrvatskoj nekoliko stotina tisuća ljudi nema račun u banci, ali, kako kaže, potrebe za gotovinom su ogromne.
– Hrvatska ima visoko učešće sive ekonomije, gdje je gotov novac još uvijek dominantan pa ljudima ne treba račun u banci. To je velika šteta za nacionalnu ekonomiju, kazao je.
Ističe kako su građani Hrvatske, ali i turisti navikli na visoku kvalitetu bankarskih usluga pa bi zakonodavac trebao znati kako i turisti očekuju da je tržište pokriveno bankomatima, da su digitalne usluge dostupne.
Sindikalist Krešimir Sever je rekao kako se ne boji za banke, stoga što one same sebi neće biti „maćehe”.
>Snažan rast kamatnih stopa u svijetu, banke u Hrvatskoj nude zamjenu promjenjivih kamata fiksnima
“Banke i telekomi dobro žive u Hrvatskoj”
– Pokazatelji za prošlu godinu pokazuju da banke i telekomi dobro žive u Hrvatskoj. Prošle godine u prvih 6 mjeseci oni su izvukli više novaca nego u cijeloj 2023. godini, naglašava.
Dodaje kako su u Hrvatskoj plaće i mirovine niske. Prosječna je plaća u studenom prošle godine iznosila tisuću tristo šezdeset šest eura, a minimalna 677 eura. Medijalna je bila tisuću sto šezdeset dva eura.
– Djelatnici banaka na šalterima i u pozadini imaju izrazito niska primanja, a s druge strane menadžeri u bankama imaju plaće u desecima tisuća eura, ali dobivaju i udio u dobiti, kazao je.
Maljković je istaknuo kako Hrvati još uvijek vole gotovinu, a manipulacija gotovinom je jedan od najskupljih troškova poslovanja banaka i u tom smislu imamo jednu od najširih mreža bankomata u EU koja košta.
– Treba ju održavati, raditi distribuciju i sigurnost novca. Digitalizacija donosi uštede, ali i nove troškove. U digitalizaciji imamo ulaganja u sigurnost, rekao je.
Bankarske usluge u Hrvatskoj među najboljima u istočnoj Europi
Na pitanje jesu li povećanja naknada rezultat inflacije i troškova poslovanja ili samo rezultat poslovne politike banaka, Novotny je kazao kako je troškovni pritisak snažan.
Dodaje kako su bankarske usluge u Hrvatskoj među najboljima u istočnoj Europi i usporedivi s najboljim europskim zemljama.
Smatra kako najveći teret poduzetnicima donosi država i visoko oporezivanje.
Sever je kazao kako je danas Svjetski dan socijalne pravde, a to je kako kaže, paradoksalan dan za vrijeme u kojem živimo.
– Obilježavanje tog dana u vremenu takvih socijalnih nejednakosti je ismijavanje većine građana u Hrvatskoj i svijetu. Činjenica je da je socijalne pravde sve manje, naglasio je.
Što se tiče bojkota trgovačkih lanaca Novotny ne misli da se može zaustaviti inflacija.
– Bojkotima se može izraziti protest, ali inflacija se može suzbiti samo monetarnim mjerama, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.