Prije više od tisuću godina, Dioklecijanov edikt optuživao je građane za pohlepu i umjetno napuhavanje cijena. U siječnju, premijer Andrej Plenković je zauzeo sličan stav prilikom predstavljanja mjera svoje vlade.
Hrvatski građani iz mjeseca u mjesec jedva spajaju kraj s krajem zbog visokih cijena koje im otežavaju i osnovne životne potrebe. Vlada je zbog toga proširila listu proizvoda s ograničenim cijenama, a građani su krenuli u bojkot trgovina, koji je s vremenom oslabio. Čak i ugledni New York Times piše o inflaciji i visokim cijenama u Hrvatskoj, uspoređujući situaciju s vremenima cara Dioklecijana.
> Zlatko Miliša: Zašto bojkot kupaca samo načelno prihvaćam?
Plenković kao Dioklecijan, piše New York Times
“Godine 301. poslije Krista, car Dioklecijan donio je hrabru, ali u konačnici neuspješnu odluku kako bi obuzdao inflaciju koja je harala istočnim dijelom podijeljenog Rimskog Carstva. Cijene svega, od ljubičastog konca i perja do robova i stoke, bile su određene njegovim Ediktom o maksimalnim cijenama. Prekršitelji su se suočavali sa smrtnom kaznom. Dioklecijan je napustio vlast otprilike četiri godine nakon donošenja edikta, promatrajući njegov neuspjeh iz svoje raskošne palače u srcu današnjeg Splita.” piše NY Times uspoređujući to s današnjicom kada hrvatska vlada pokušava sličan pristup kako bi obuzdala cijene koje su posljednjih godina naglo porasle. Kazne su manje drastične od Dioklecijanovih, ali prekršitelji se suočavaju s globama do 30.000 eura.
> Vlada ograničila cijene još 70 proizvoda, pogledajte popis
U Splitu 62-godišnja Anita Kargotić nedavno je kupovala u supermarketu Spar, gdje su ispred trgovine postavljeni znakovi s maksimalnim cijenama za razne proizvode. ‘Novac mi više ne vrijedi koliko je vrijedio prije, a briga za sebe i Maju postala je vježba u prioritetima,’ rekla je Kargotić. Ogrlice protiv buha i suha hrana za pse? To su nužnosti. Grožđe? Ne, preskupo. Osnovne namirnice poput riže i tjestenine? ‘Njihove cijene su postale potpuno nerazumne,’ dodala je, naglašavajući da ne vjeruje kako će nova kontrola cijena značajno utjecati na njezine kupovne navike jer ionako uvijek bira najjeftinije opcije i traži sniženja, piše NY Times. Vijest prenosi Večernji list.
Lista 70 proizvoda čije su cijene ograničene
Pravila koja su stupila na snagu ovog mjeseca predstavljaju treći pokušaj hrvatske vlade da dekretom kontrolira cijene od rujna 2022. godine. Prva dva pokušaja nisu bila učinkovita, jer su trgovci jednostavno prestali skladištiti većinu proizvoda s ograničenim cijenama.
> Plenković: Jačanje europske obrane otvara prilike za hrvatsku obrambenu industriju
Ovaj put, vlada tvrdi da je ozbiljna – zakon zahtijeva da proizvodi pod cjenovnom regulacijom budu dostupni, a inspektori su zaduženi za redovite kontrole i kazne prekršiteljima. Pod novim pravilima premijera Plenkovića, na ulazima trgovina mora biti jasno istaknuta lista svih 70 proizvoda čije su cijene ograničene. Prije više od tisuću godina, Dioklecijanov edikt optuživao je građane za pohlepu i umjetno napuhavanje cijena. U siječnju, Plenković je zauzeo sličan stav prilikom predstavljanja mjera svoje vlade: ‘Podržavamo tvrtke koje rade dobro i ostvaruju profit, ali u realnim okvirima. To ne može biti na štetu malog čovjeka,’ rekao je tijekom burnog sastanka s trgovcima.
> Ekonomist Vidaković: EU hitno mora promijeniti monetarnu politiku kako bi bila konkurentnija
Mnogi smatraju da kontrola cijena nije rješenje
Rudolf Nardelli, 80-godišnji kupac u Splitu, koji je prije pet desetljeća preselio u Haarlem u Nizozemskoj, prisjetio se kako je nekoć redovito napuštao Split s punim prtljažnikom namirnica. ‘Sada su cijene u Nizozemskoj niže,’ rekao je dok je pričvršćivao vrećice s namirnicama na svoj bicikl. ‘Trgovci ovdje bespotrebno napuhuju cijene.’ Ekonomisti rast cijena pripisuju kombinaciji triju faktora: pandemijskih paketa pomoći koji su preplavili tržište gotovinom, povećanju plaća u javnom sektoru i trgovcima koji su nakon uvođenja eura u 2023. zaokruživali cijene naviše. Oni s nižim primanjima prisiljeni su na neočekivane odricanja.
Leonardo Inacio, 28-godišnji baletni plesač koji živi u Splitu, kaže da mu mjesečni budžet za namirnice više nije dovoljan. ‘Prije mi je 350 eura bilo dovoljno, sada mi treba 450 eura,’ rekao je. ‘Odričem se dodataka prehrani,’ dodao je, naglašavajući da bi radije potrošio taj novac na nešto što mu pomaže profesionalno, ali ne može. Sudjelovao je u bojkotu trgovaca, ali nije bio upoznat s novim vladinim mjerama. ‘Ovo bi zapravo moglo biti korisno,’ rekao je dok je fotografirao listu proizvoda s kontroliranim cijenama ispred trgovine. No, mnogi smatraju da kontrola cijena nije rješenje.
John H. Cochrane, ekonomist s Hoover Instituta, upozorava da je Dioklecijanov edikt doveo do nestašica i crnog tržišta. ‘To je kao liječenje simptoma umjesto same bolesti,’ rekao je Cochrane o kontroli cijena. ‘Kratkoročno nudi prividnu pomoć, ali za nekoliko tjedana ili mjeseci problemi počinju eskalirati.’
> Pogledajte rast cijena hrane u EU i kod nas
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.