Švedska se priprema za mogući sukob uslijed rastućih napetosti između Rusije i Ukrajine. Zemlja ulaže 7,7 milijuna funti u modernizaciju svoje opsežne mreže skloništa. A u njih može spremiti do sedam milijuna osoba, što je više od dvije trećine stanovništva. Gdje se po tom pitanju nalazi Hrvatska? Hrvatska ne bi mogla zbrinuti 90 posto svog stanovništva. Zvuči itekako zabrinjavajuće.
Potezi Švedske kroz strategiju “totalne obrane”
Švedska pokazuje naprednu strategiju “totalne obrane”, koja kombinira vojne i civilne pripreme za rat, s naglaskom na spremnost za kemijske, biološke i nuklearne prijetnje. Zanimljivo je da ova zemlja ima jedan od najopsežnijih sustava skloništa na svijetu, sa 64.000 lokacija diljem zemlje.
Skloništa mogu primiti do sedam milijuna osoba, što je više od dvije trećine stanovništva Švedske. Trenutno se renoviraju kako bi bila sigurna od promjenjivih prijetnji suvremenog rata, poput kemijskih, bioloških i nuklearnih.
> Kalinić: U slučaju rata skloništa nema, treba urediti i iskoristiti garaže
Prošlog studenog su podijelili pet milijuna brošura pod nazivom “Ako dođe do krize ili rata”, koje sadrže važne informacije o tome kako se pripremiti za rat, prirodne katastrofe, cyber napade i terorizam. Brošura također sadrži savjete za preživljavanje u slučaju nuklearnog napada, savjetujući građane da potraže utočište u skloništima. Švedska je uložila 100 milijuna kruna (oko 7,7 milijuna funti) za modernizaciju svojih skloništa za civilnu zaštitu, izvještava Daily Mail, prenosi The Economic Times.
Neke zemlje mogu zbrinuti gotovo sve stanovnike
Osim Švedske, o svojim se skloništima brinu i druge zemlje u Europi. Švedska, Norveška, Danska i Finska podijelile su brošure za postupanje u slučaju izbijanja rata. Njemačka pak razvija aplikaciju koja građanima pomaže da lociraju najbliže sklonište.
Švicarska planira uložiti 250 milijuna eura u obnovu i nadogradnju mreže atomskih skloništa. A svaki od njezinih devet milijuna stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, ima zajamčeno mjesto u skloništu. Finska ima skloništa za prihvat 4,5 milijuna od ukupno 5,6 milijuna stanovnika, no po potrebi bi se mogli svi zbrinuti.
U Hrvatskoj se trenutno vidljivo ne odvija ništa, iako iz Ravnateljstva civilne zaštite tvrde da u skladu sa smjernicama Europske unije i najboljim praksama država članica kontinuirano rade na jačanju otpornosti građana i sustava na različite vrste kriznih situacija. Trenutačno je, kažu za Jutarnji list, u izradi brošura koja će sadržavati praktične savjete za samodostatnost kućanstava za 72 sata. Ističu da su na njihovim web-stranicama dostupne upute građanima za postupanje u opasnostima, nesrećama i katastrofama, pa tako i za nuklearni i radiološki izvanredni događaj, kao i o tome kako sastaviti komplet za preživljavanje ili obiteljski plan, koji mogu biti korisni u kriznim situacijama.
Hrvatska ima skloništa za manje od 10 posto stanovnika
Izvješće Državnog ureda za reviziju iz 2024. pokazuje kako je u cijeloj Hrvatskoj 2040 skloništa u kojima ima mjesta za 368.000 ljudi, što je 9,5 posto hrvatskoga stanovništva.
Više od tri četvrtine tih skloništa, njih 1.637, smješteno je u 14 najvećih gradova. Najviše ih je, očekivano, u Zagrebu, gdje se može smjestiti 168.000 stanovnika. Čak 405 općina i 50 gradova u Hrvatskoj nemaju skloništa za građane. Ti podaci ukazuju na značajne nedostatke u infrastrukturi zaštite i spašavanja u zemlji.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Nemamo definiciju javnih skloništa
Zabrinjava još jedna činjenica. Zakon o sustavu civilne zaštite iz 2015. godine propisuje da jedinice lokalne samouprave preuzimaju upravljanje i održavanje javnih skloništa, no zakonom ni drugim podzakonskim aktima nije precizirano što se podrazumijeva pod pojmom javnog skloništa. Zbog toga nije moguće utvrditi broj, stanje i raspoloživost skloništa na nacionalnoj razini, što ukazuje na potrebu za unapređenjem sustava zaštite i spašavanja u zemlji.
Revizija je također ocijenila učinkovitost upravljanja skloništima u 14 najvećih gradova. Sedam gradova (Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Varaždin, Zagreb i Zaprešić) upravlja skloništima učinkovito, ali uz potrebu za određenim poboljšanjima. Preostalih sedam gradova (Bjelovar, Dubrovnik, Koprivnica, Slavonski Brod, Split, Velika Gorica i Zadar) imaju djelomično učinkovito upravljanje, s identificiranim nepravilnostima koje zahtijevaju značajna poboljšanja. Potpuno neučinkovitih skloništa nije bilo.
Na području 14 gradova obuhvaćenih revizijom nalazi se 1637 skloništa za građane s kapacitetom za 304.033 osobe. To je 19,5 posto od ukupnog broja stanovnika na području navedenih gradova prema provedenom popisu stanovništva iz 2021.
Stavljanje javnih skloništa u uporabu
Gledajući ukupan broj skloništa, gradovi upravljaju s 476 skloništa ili 29,1 posto. O navedenog je broja 170 skloništa ili 35,7 posto dano na korištenje udrugama. A čak 306 ih se ne koristi i gradovi nisu poduzimali aktivnosti za njihovo stavljanje u moguću upotrebu. Državna revizija stoga je preporučila poduzimanje aktivnosti da bi se sva javna skloništa stavila u upotrebu.
“Dodatni je problem upravljanje skloništima koja se nalaze u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama, za koje najčešće nisu riješeni imovinsko-pravni, odnosno vlasnički odnosi. Revizijom je utvrđeno da pojedini gradovi ne upravljaju takvim skloništima, neki gradovi upravljaju navedenim skloništima iako vlasništvo nije riješeno, a pojedini gradovi upravljaju samo skloništima koja su u njihovom vlasništvu prema zemljišnim knjigama”, navodi se u nalazu revizije.
Svi gradovi osim Osijeka, Rijeke i Zagreba moraju ažurirati evidenciju skloništa. Bjelovar, Dubrovnik, Koprivnica, Slavonski Brod, Split, Zadar i Zaprešić moraju provesti i detaljni pregled i kontrolu radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te potrebnog tekućeg održavanja. Osim Osijeka i Zagreba, svi ostali gradovi moraju objaviti informacije o skloništima i aktivnostima koje se provode u sustavu civilne zaštite u slučaju velikih katastrofa i rata.
Revizija je od Bjelovara, Dubrovnika, Karlovca, Koprivnice, Slavonskog Broda, Velike Gorice i Zaprešića zatražila da utvrde djelatnosti koje se mogu obavljati u javnim skloništima u mirnodopskim uvjetima.
Strateške robne zalihe u porastu
U Ministarstvu gospodarstva, koje upravlja strateškim robnim zalihama, tvrde kako je popunjenost prehrambenim proizvodima, uz racionalnu potrošnju, dostatna za 200.000 ljudi za 40 dana. U Hrvatskoj je više od 300 lokacija na kojima se nalaze skladišta robnih zaliha. Strateške robne zalihe obuhvaćaju prehrambene i neprehrambene proizvode, uključujući žitarice, meso, konzerviranu hranu, vodu, zaštitnu opremu i medicinske potrepštine. Te su zalihe za osnovnu opskrbu stanovništva u slučaju izvanrednih situacija poput rata ili prirodnih katastrofa.
Hrvatska je u sklopu programa rescEU postala jedna od četiri zemlje članice Europske unije koja će na svom teritoriju imati skladište strateških rezervi za opremu u slučaju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji. Ove zalihe, ukupne vrijednosti 545,6 milijuna eura, uključuju protuotrove, antibiotike, cjepiva, sedative, detektore, opremu za dekontaminaciju te osobnu zaštitnu opremu poput plinskih maski i zaštitnih odijela.
Strateške robne zalihe Republike Hrvatske tijekom 2024. godine, prema dostupnim informacijama, bile su značajno povećane u odnosu na prethodni period.
Hrvatska u problemu
I dok Švedska ima utočište za više od dvije trećine stanovništva, Hrvatska ne bi mogla zbrinuti 90 posto svog stanovništva. A u Hrvatskoj ni nema akcija s uređivanjem skloništa, gradnjom novih. Ne provode se vježbe civilne zaštite niti izdaju brošure s uputama kako se treba ponašati u slučaju izvanrednih situacija poput vojnih napada.
Zanimljivo je kako su skloništa u isključivoj nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Tako da Ravnateljstvo civilne zaštite nema obvezu nadzora nad upravljanjem i održavanjem skloništa. Zanimljivo je da nema niti obvezu vođenja registra ili evidencije o njima, pa čak ni ne zna koliko je precizna brojka koja govori koliko ih ima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.