Željko Cvrtila o skloništima u Hrvatskoj: Imamo u potpunosti nezaštićeno stanovništvo

Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za Narod.hr govorio je o skloništima u Hrvatskoj. Hrvatska ne bi mogla zbrinuti 90 posto svog stanovništva s postojećim kapacitetom. Za razliku od drugih europskih zemalja u Hrvatskoj ni nema akcija s uređivanjem skloništa, gradnjom novih. Ne provode se vježbe civilne zaštite niti izdaju brošure s uputama kako se treba ponašati u slučaju izvanrednih situacija poput vojnih napada.

> Njemačka radi na povećavanju broja javnih skloništa: Skloništa u Zagrebu – uglavnom zapuštena i neopremljena

Švedska obnavlja skloništa, Njemačka razvija aplikaciju koja će ljudima javljati gdje su najbliža skloništa, i brojne druge zemlje bave se tim problemom. Izvješće Državnog ureda za reviziju iz 2024. pokazuje kako je u cijeloj Hrvatskoj 2040 skloništa u kojima ima mjesta za 368.000 ljudi, što je 9,5 posto hrvatskoga stanovništva. Više od tri četvrtine tih skloništa, njih 1.637, smješteno je u 14 najvećih gradova.

U nastavku doznajte kako na sve to gleda Cvrtila.

Hrvati ne znaju ni gdje su im skloništa

U Hrvatskoj ljudi čak i ne znaju gdje se skloništa nalaze, kaže nam Cvrtila.

“Prije su se radile vježbe i onda bi ljudi znali gdje bi trebali ići u slučaju da se nešto događa. Potrebno je za postojeća skloništa napraviti raspored ljudi. Ne mogu svih sada krenuti u jedno sklonište, npr. u garažu u Petrinjskoj u Zagrebu. Ali sada ako svi krenu u tu garažu, ona neće moći primiti sve ali možda negdje drugdje hoće”, opisuje jedan od problema Cvrtila.

Dodaje kako mogu postojati i priručna skloništa – garaže, podrumi ili takva mjesta.

“Neke prostorije koje će biti opremljene s npr. kompletnom opremom za pružanje medicinske pomoći, s dostupnošću pitke vode, sanitarnih čvorova itd. Sve što bi skloništa trebala imati”, govori za Narod.hr.

Cvrtila pojasnio nadležnost lokalne samouprave nad skloništima

Zanimljivo je kako su skloništa u isključivoj nadležnosti jedinica lokalne samouprave. To nam je prokomentirao i naš sugovornik, objasnivši kako je to zbog načina kako funkcionira civilna zaštita.

“Civilna zaštita je složena na način da je se segmentalno podiže. Primjerice, ako jedna općina sada treba civilnu zaštitu, ostale ne trebaju. Ako jedna županija treba civilnu zaštitu, u njoj je poplava, požar ili nešto, 19 drugih županija ne treba. Ako je treba cijela Hrvatska, ili je takva havarija, takva velika nesreća da se treba uključiti cijela Hrvatska, uključit će se cijela Hrvatska. Kao što je bila epidemija, kao što su bili potresi itd. Tako je složena i pozicionirana.

Svaka lokalna uprava i samouprava bi trebala imati dostatne kapacitete da ona sebi može sama pomoći. Ako joj treba veća pomoć, onda će se uključiti i drugi”, pojašnjava nam Cvrtila.

Cvrtila: Ozbiljne države ozbiljno promišljaju

Švicarska planira uložiti 250 milijuna eura u obnovu i nadogradnju mreže atomskih skloništa. A svaki od njezinih devet milijuna stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, ima zajamčeno mjesto u skloništu. Finska ima skloništa za prihvat 4,5 milijuna od ukupno 5,6 milijuna stanovnika, no po potrebi bi se mogli svi zbrinuti.

“I od toga preko 90% su skloništa od nuklearne opasnosti, dakle mogu zaštititi stanovništvo. To su države koje ozbiljno razmišljaju. Švicarci 100-200 godina nisu bili u ratu, ali znaju što znači zaštititi svoje stanovništvo. Tako i u smislu naoružavanja gdje svaka osoba od 18 do 65 godina ima paket vojne opreme s naoružanjem kod kuće. Kompletno stanovništvo koje je de facto naoružano, plus skloništa i sve ostalo. Ozbiljne države ozbiljno rade, ozbiljno promišljaju i s time se bave“, ističe.

“Kod nas se pita da li nam treba obvezni vojni rok ili ne treba. Naravno da tu ima raznih medijskih utjecaja, hibridnog ratovanja, djelovanja… Kada je ukinut vojni rok pitanje je pod čijim utjecajem je to bilo i s kojom svrhom? Dakle, je li svrha bila oslabiti Hrvatsku pod agendom nećemo mladima uzimati vrijeme od zabave i od biznisa i tako dalje, da odu na šest mjeseci služiti vojni rok. Opet kažem, ozbiljne države se tako ne ponašaju, takvih problema i dvojbi nemaju.

> Kalinić: U slučaju rata skloništa nema, treba urediti i iskoristiti garaže

Švicarska, koja je sastavljena od tri naroda, ima jedinstvo, koheziju oko toga. A mi ovdje kao 90% hrvatski narod, u državi Hrvatskoj, opet nemamo dogovor i zajednički stav. Na tome se ozbiljno radi, neke države koje nama nisu prijateljske rade na tome da mi nemamo jedinstvene stavove. Da smo razjedinjeni, da se ne možemo oko tih stvari dogovoriti, a onda u konačnici da budemo puno lakša meta“, kaže nam Cvrtila.

Što bi Hrvatska trebala napraviti?

Pitali smo ga što Hrvatska treba napraviti.

“Treba donijeti propise, da se zna tko gdje pripada, koja su skloništa za što, da ih se na neki način opremi i to je to. Onda to je nekakva početna točka, da se vidi u kvartu koliko ima nekakvih garaža koje bi se mogle iskoristiti ili neki drugi prostor koji bi se mogao iskoristiti za skloništa i da ljudi znaju gdje je njihova pozicija. To je velik posao i nije ga moguće odjednom napraviti. Treba ići prema tome da se zaista grade skloništa i da ta skloništa budu održavana te imaju sve pripadajuće što trebaju imati.

To puno košta i pitanje je gdje to sada raditi, kako raditi, ali to bi se moglo. Na primjer da država sufinancira skloništa kad se rade nove zgrade. Privatni biznismen nema interes da radi nešto puno jače nego što njemu treba. Dakle, da uloži 100.000 ili 200.000 eura u nekakav beton ili nekakve dovodne i odvodne cijevi, ako to ne treba, ako ne mora. Država mora biti u tom kontekstu pokrovitelj i sufinancirati te stvari. Reći tu će biti sklonište, možeš raditi zgradu, ali dolje mora biti sklonište. A sklonište ćemo mi financirati. Ili djelom financirati”, objašnjava nam svoje viđenje.

Cvrtila: Kako ste birali, glasali, kako ste željeli, tako imate

“Prošli smo mi rat i znamo kako to funkcionira, neće biti skloništa ta koja su presudna sad za rat dobiti, izgubiti ili što god. Ali da su ona sigurno dobra, posebice u slučaju nekih biokemijskih djelovanja ili nuklearnog djelovanja, to uopće nema nikakve dvojbe.

Mi imamo u potpunosti nezaštićeno stanovništvo. To stanovništvo je tako htjelo, tako je biralo, tako je glasalo, tako su se odluke donosile. Mi imamo što imamo. Zato što mi nemamo svijest Švicaraca koji sasvim drugačije na to gledaju. Kako ste birali, glasali, kako ste željeli, tako imate“, zaključuje Cvrtila.

Izvor: narod.hr