Njemačka federalna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser objavile je da Njemačka radi na povećavanju broja svojih javnih skloništa, kao i na popunjavanju kriznih zaliha u slučaju rata, prenosi Reuters.
Vlada razmatra poboljšanje sustava javnih skloništa i povećat će izdatke za civilnu zaštitu, rekla je ministrica za njemački list Welt am Sonntag. U Njemačkoj trenutačno postoji 599 javnih skloništa.
Podzemne postaje tako postaju potencijalna skloništa, njemačka vlada radi na novim konceptima pa unaprjeđuje podzemna parkirališta, željeznice i podrume, objasnila je Faeser. Napomenula je da je saveznim državama vlada dala 88 milijuna eura za postavljanje sirena.
O povećanju sigurnosti i obrambenog sustava Njemačke ranije se oglasio i sam kancelar Olaf Scholz koji je najavio povećanje sredstava za obranu. Izdvojit će se 100 milijardi eura za vojsku, navodi Reuters.
Kakvo je stanje sa skloništima u Hrvatskoj i glavnome gradu?
Hrvatska nema dovoljan broj atomskih skloništa, a postojeća su zapuštena, nemaju potrebnu opremu ili su iznajmljena.
– Definitivno ne možemo biti zadovoljni ni brojem, ni stanjem. Iako smo tu dobri, kad gledamo neke druge europske zemlje. Naravno, s nekim zemljama poput Švicarske ne možemo se mjeriti. Ali nažalost – u zadnjih 20 godina briga i održavanje atomskih skloništa nisu bili adekvatni, rekao je nedavno gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Popis javnih i blokovskih skloništa
Na području Grada Zagreba za potrebe zaštite ljudi i materijalnih dobara, izgrađeno je oko 1000 različitih skloništa. Od tog broja, Grad Zagreb upravlja s 83 skloništa (10 javnih i 73 blokovska skloništa).
Popis svih javnih skloništa kao i popis većine blokovskih skloništa kojima upravlja Grad Zagreb nalazi se ovdje. Manji dio skloništa Grad Zagreb je dao na korištenje trećim osobama koje su u obvezi u slučaju potrebe staviti ih na raspolaganje u roku od 24 sata, objavljeno je na službenim stranicama grada Zagreba.
Stambena skloništa
Grad Zagreb je donedavno upravljao i s 93 stambena skloništa, koja su u međuvremenu predana na upravljanje predstavnicima suvlasnika pojedinih stambenih zgrada.
Osim naprijed navedenih skloništa u Zagrebu postoji i 655 stambenih skloništa koja nisu u nadležnosti Grada Zagreba, a ista se nalaze u stambenim zgradama i njihova primarna funkcija je zaštita stanara. Ona su zajednički dio stambene zgrade koji temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbom o održavanju zgrada upravitelji stambenih zgrada trebaju održavati u graditeljskom i funkcionalnom stanju nužnom za normalno korištenje, a što se financira sredstvima zajedničke pričuve utvrđene međuvlasničkim ugovorom suvlasnika stambene zgrade.
Skloništa u ustanovama i poduzećima
Također, prema javno dostupnim podacima iz Plana djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba, na području Grada Zagreba nalazi se i 150 skloništa u ustanovama te 134 u poduzećima, kojim skloništima upravljaju ustanove, odnosno trgovačka društva u sklopu kojih se nalazi sklonište.
Osim namjenski izgrađenih skloništa za zaštitu ljudi i materijalnih dobara, u slučaju potrebe mogu se koristiti i drugi pogodni objekti kao što su podrumske prostorije, podzemne garaže u stambenim zgradama, javne garaže i sl.
Zakon o sustavu civilne zaštite
– Nakon rata nitko to nije održavao. Mnogi misle da je to bilo u ingerenciji Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, međutim, ni to nije točno. U ingerenciji je vjerojatno i sada – Ureda za imovinskopravne odnose, kaže Pavle Kalinić, stručnjak za međunarodne odnose i sigurnost.
Godine 2015. izmijenjen je Zakon o sustavu civilne zaštite, čime su mnogi pravilnici koji su regulirali upravljanje atomskim skloništima stavljeni izvan snage. U novom zakonu skloništa se spominju samo u članku 96. u kojem piše da javnim skloništima upravljaju gradovi. O skloništima koja se nalaze u stambenim zgradama brigu bi trebali voditi suvlasnici zgrada.
– Skloništa su prepuštena, kako tko hoće. Nijedno nije održavano na način da bi se moglo koristiti za ono za što je namijenjeno. I ljudi koji su kupovali stanove u zgradama, nekadašnji kupci stanarskih prava – oni su suvlasnici svojih skloništa i ta skloništa u pravilu nisu u funkciji. Sklonište mora imati filter, pa kemijski WC, pričuvu hrane, pričuvu vode, mjesto za spavanje, nešto čime ćete se pokriti. Nažalost, situacija je takva kakva je, upozorava Kalinić.
Izgradnja garaža zaustavila gradnju skloništa
Dodaje kako nakon raspada bivše države nema tvornice koja bi radila filtere.
“Svojevremeno ih je Ured za upravljanje u hitnim situacijama nabavljao iz Srbije, valjda zato što su bili najjeftiniji. Međutim, u Vladi su bili pritisci da to nama ne treba”, tvrdi.
Kada je počela izgradnja podzemnih i javnih garaža, atomska skloništa prestala su se graditi. Ipak, garaže bi se mogle urediti i služiti kao rezervna skloništa.
– Nama je činiti da ona skloništa koja imamo privedemo svrsi. Da se postojeća redovno održavaju i da se grade nova u budućim zgradama i javnim objektima. Naravno, da se i sve postojeće garaže prilagode da mogu služiti za sklanjanje stanovništva. Mislim da je to minimum koji možemo učiniti jer živimo u turbulentnim vremenima. A na ovim prostorima ne možemo računati da nas nešto neće zakačiti, zaključuje Kalinić.
Uz uređena skloništa, Hrvatskoj svakako nedostaju i protokoli za ovakve situacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
