Usora 1991. – 1995.: Kako se obranila ova hrvatska općina i kako je djelovala 110. brigada?

Usora je većinski hrvatska općina smještena uz istoimenu rijeku, a pripada Zeničko-dobojskoj županiji. Ovaj pitomi kraj branila je 110. brigada Hrvatskog vijeća obrane. U srijedu 14. svibnja predstavljena je i monografija “Usora 1991. – 1995.”, prva cjelovita knjiga koja govori o povijesti ovog kraja, a posebno o ratnom razdoblju i ulozi 110. brigade HVO-a.

U srijedu, 14. svibnja 2025. godine, u sportskoj dvorani Osnovne škole “Ivan fra Frano Jukić” u Sivši održana je svečana promocija monografije “Usora 1991. – 1995.”, djela skupine autora: Nikole Antunovića Kave, Miljenka Bošnjaka, Vjekoslava Čambera, Kristijana Glavaša, Antona-Ernesta Hudića, Ilije Ivkića, Ante Jeleča, Ivana F. Katića, Magdalene Penave, Ive Topalovića i Krešimira Zubaka. Glavni urednici su Ilija Ivkić i Anto Jeleč. Promocija je održana povodom Dana Općine i Dana 110. HVO brigade koji se obilježava 15. svibnja.

Usora je hrvatska općina u Zeničko-dobojskoj županiji, smještena tik uz Republiku Srpsku. Za vrijeme rata našla se i u okruženju, a 110. usorska brigada uspjela je obraniti svoj teritorij od srpske agresije. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013., Usora broji 6. 603 stanovnika, od čega su više od 92 posto Hrvati.

Predstavljanje monografije ‘Usora 1991. – 1995.’

Monografija je nastala kao rezultat višegodišnjeg rada na očuvanju kolektivne memorije i povijesne istine o najvažnijim događajima i osobama koje su obilježile Usoru u razdoblju Domovinskog rata. U deset tematskih cjelina obrađeni su ključni segmenti života i borbe u Usori između 1991. i 1995. godine – od vojne obrane i sanitetske službe, preko informiranja i gospodarskih napora, do kulturnih, obrazovnih i društvenih aktivnosti. Posebno vrijedan dio publikacije čini preslik pisma pape Honorija III. iz 1225. godine, u kojem se spominju Bosna, Usora i Soli, što svjedoči o dubokoj povijesnoj ukorijenjenosti usorskog prostora.

>Milanović u Usori: Život ovdje opstaje zahvaljujući žrtvi 110 titana na čijim ramenima danas stojite

Program promocije moderirao je župnik župe Sivša fra Ivan Nujić, a započeo je obraćanjem načelnika Zvonimira Anđelića.

„Ponosan sam što je ova knjiga nastala. Ona govori o najtežim trenucima. To je jedna priča koja ima početak i kraj“, istaknuo je posebno zahvaljujući prisutnim mladima i onima koji su radili na knjizi.

Prisutne je pozdravio i izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivan Zeba koji je prenio pozdrave Zvonke Milasa. Naglasio je kako je ova knjiga rezultata velikog i napornog rada. Dodao je da knjiga već pohranjena u PDF formatu u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Povjesničar Čamber: Knjiga kao svjedok i spomenik

Jedan od predstavljača knjige je dr. sc. Vjekoslav Čamber, povjesničar iz Širokog Brijega. Čamber je istaknuo da je ova monografija svjedok teških prošlih vremena i opstanka, ali i spomenik za budućnost i nove generacije.

Dodao je da mu se usorski kraj jako sviđa te da ga je kroz pisanje i istraživanje fascinirala vjera, žrtva, opstanak i humanost u najtežim vremenima unatoč svemu što se događalo u ovom kraju.

„Kao Hercegovac moram reći da je lako mahati raznoraznim barjacima tamo odakle sam ja, puno lakše nego ovdje“, dodao je.

Napomenuo je da je najstariji sačuvani spomen Usore iz 1225. te da on svjedoči o Usori kao pravno-političkom subjektu. Time je, dodaje, logično da je ona postojala i puno ranije.

„Čitajući i učeći o povijesti Usore shvatio sam da ovdje nikada nije bilo lako živjeti zbog zemljopisnog položaja i zbog sukoba sila koje su ovdje imale svoje interese. Tako je bilo od dolaska prvih rimskih legija do današnjih dana“, naglasio je.

Nazor: Opstati na ovim prostorima mogli su samo posebni ljudi

Jedan od predstavljača knjige bio je i prof. dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata.

„Ovo nije samo čast nego i emocija kada se sjetimo u kojim okolnostima su Hrvati opstali na ovom području. Emocija je i zato što ovdje imam osjećaj da sam među svojim narodom.

U predgovoru knjige stoji da je pisana osjećajno i znanstveno. Nemoguće je sakriti emociju i nema potrebe je skrivati… Knjiga je sveobuhvatna. Ona ne govori samo o vojnoj i političkoj povijesti nego i o svakodnevnim stvarima. To je jedan materijal koji je nama povjesničarima nedostajao, posebno nama u Republici Hrvatskoj koji o događajima na ovim prostorima nismo znali puno“, istaknuo je Nazor.

Iako je knjiga važna za lokalnu zajednicu, Nazor ističe kako je još važnija za svehrvatske interese i sve Hrvate „jer govori o povijesti na dijelu teritorija koji je naseljen Hrvatima“.

Dodao je kako je sudbina htjela da knjiga izađe na 800. obljetnicu prvog spomena Usore. Napomenuo je kako je ove godine i 1100. godina od krunjenja kralja Tomislava, „događaj koji bitan za identitet našega naroda“, te da se u knjizi spominje da je 1925. godine održan skup u Jelahu na kojem je govorio Stjepan Radić.

„Hrvatska je tamo gdje Hrvati žive, i izvan granica… Mi smo danas na prostoru koji to svjedoči“, dodao je te se nadovezao na riječi prof. Čambera da je „lakše biti Hrvat u Hrvatskoj, nego biti Hrvat na ovim prostorima. To je razlog zašto me u ovim trenucima trese emocija. Opstati u onako teškim vremenima na ovom prostoru mogu samo ljudi koji imaju osjećaj pripadnosti. Biti u potpunoj blokadi gotovo godinu dana, a opstati, mogu samo posebni ljudi“.

‘Bez Hrvata ne bi bilo BiH’

Naglasio je kako su upravo Hrvati najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine.

„Kako piše u knjizi, na referendum o neovisnosti izašlo je oko 90% stanovništva Usore i taj referendum je uspio jer su Hrvati izašli na njega. Bez hrvatskih snaga, bez Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane ne bi bilo BiH i to moramo stalno ponavljati“, istaknuo je.

Naglasio je da je ova knjiga najmanje važna onima koji su to sve proživjeli, nego za njihovu djecu, ali posebno za zastupnike u Hrvatskom saboru koji nisu svjesni događaja o kojima govori monografija Usore.

Citirao je rečenicu iz recenzije koju je o knjizi napisao povjesničar Davor Marijan, a koja, kako kaže sažima sve:

„Godinama iza Daytonskog sporazuma bošnjačka kvaziznanost stvara sliku rata u kojoj se sustavno iskrivljuju činjenice i negira doprinos Hrvata u opstojnosti BiH kao države i kako bi dokazali čudo bosanskog otpora. To čudo je napravljeno na krvi hrvatskih vojnika, kako HVO-a tako i HV-a. I Usora je dala doprinos tom otporu o čemu svjedoči ovaj rukopis“.

U ime autora obratio se Krešimir Zubak, ratni dopredsjednik HVO-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike HB te prvi predsjednik Federacije BiH.

Zubak je istaknuo da je cilj monografije bilo ukazati opću na povijest Usore kako bi se bolje razumjelo vrijeme i značajnost borbi od 1991. do 1995. Na temelju postojećih izvora u knjizi je obuhvaćeno vrijeme od Rimskog doba do danas.

Urednik monografije Ilija Ivkić: Uzalud naša žrtva ako će neki drugi krivotvoriti povijesnu istinu

Jedan od urednika knjige je Ilija Ivkić, profesor povijesti i sudionik Domovinskog rata. Istaknuo je da je od rata do danas bilo puno pokušaja o pisanju ovakve knjige, no sada, nakon četiri godine aktivnog rada ugledala je svjetlo dana.

„Herojska borba branitelja i politička borba za priznavanje su iza nas. To je već povijest, a ova monografija bi trebala biti naša sadašnjost i naša budućnost. Ratna događanja prepričavat će se među braniteljima dok su živi. Ne kaže se uzalud da rat završava smrću ratnika“, naglasio je Ivkić.

Dodao je da „ovom monografijom svjedočimo teškom razdoblju najnovije usorske povijesti i sve što se ne zapiše s vremenom pada u zaborav. Uzalud naša žrtva ako će neki drugi krivotvoriti povijesnu istinu. Svjedoci smo da naši susjedi u svojim knjigama ratne tematike umanjuju zasluge 110. brigade kao i ukupno djelovanje HVO-a“.

Istaknuo je kako je važna pisana riječ jer danas ne znamo gotovo ništa o nestalima i stradalima 1945.

„Monografijom nećemo dozvoliti da istina iz Domovinskog rata nestane. Ona je tu zapisana i vječno ostaje u vremenu. Možda se razlikuje od drugih monografija jer ne govori samo o ratnom putu, nego daje cjelovit prikaz stanja u Usori uoči, tijekom i neposredno nakon rata“, dodao je.

Istaknuo je da monografija obuhvaća cjelovitu sliku od školstva, zdravstva, kulture, ali da je najveći dio posvećen 110. brigadi HVO-a i njenoj ulozi u stvaranju današnje Usore. Monografija sadrži mnoge preslike dokumenata, povijesnih karata, zemljovida, fotografija.

„Nakon što je izašla, nitko neće moći umanjiti zasluge 110. brigade kao i ukupan doprinos obrani BiH od srpske agresije“, zaključio je Ivkić.

Jeleč: Rat nismo tražili nego smo u njega uvučeni

Drugi urednik je umirovljeni general OS Bosne i Hercegovine Anto Jeleč, prvi zapovjednik 1. bojne HVO Usora te načelnik stožera 110. brigade HVO-a Usora.

Jeleč je istaknuo kako je ova monografija svjedok teškim vremenima. Dodao je da su branitelji, koji su u obranu Usore krenuli „s mislima u glavi, molitvom na usnama“, zalog da se danas živi u miru i slobodi.

Istaknuo je kako su prvi incidenti u RH i početak agresije bili signal da dolazi vrijeme nestabilnosti i da se za takvo stanje i vrijeme mora pripremiti. S obzirom na to da od institucija države nije bilo pravodobnih i kvalitetnih uputa, Usorani su se samoorganizirali.

„Rat nismo tražili, nismo ga započeli, nego smo uvučeni u njega te smo se grčevito branili“, ističe Jeleč.

Istaknuo je da je pisanje ovakve knjige bilo teško, a najteži posao je bio prikupiti građu koja je dosta oskudna. No, nakon godina rada uspjelo se.

„Usora je obranjena zahvaljujući dragovoljcima i braniteljima, mudrim i sposobnim vođama, zapovjednicima, njihovoj odlučnosti i hrabrosti uz svijest – ostati do kraja, boriti se, braniti i obraniti svoju Usoru. Imamo mir, slobodu i svoju Općinu Usoru koji trebamo graditi i razvijati“, naglasio je.

Tko je nazočio?

Uz govore na promociji knjige emitirana je snimka Ivana Katića iz razdoblja Domovinskog rata, koja je izravno emitirana u programu Hrvatskog radija. Program su obogatili recital pjesama iz ratnog razdoblja Pere Radeljka i Ivice Budilice-Strikana, s pjesmama koje su objavljene u monografiji. Nastupili su i učenici Glazbene osnovne škole “Ivan fra Frano Jukić” Martin Perić i Klara Džido te pjevački zbor pod vodstvom Marice Ružić.

1 od 31

Promociji su nazočili general Ilija Nakić, izaslanik g. Tome Medveda, ministra branitelja u Vladi RH, visoki časnici OS BiH, general Zdravko Rezo, g. Lazo Martinović, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a, g. Zvonko Vidović, djelatnik Zaklade HVO-a, g. Pavo Šljivić, ratni predsjednik HVO Kakanj, te drugi brojni uzvanici – bivši zapovjednici, sudionici Domovinskog rata, predstavnici društvenog, političkog i kulturnog života, i brojni građani. Pročitan je i telegram generala Tihomira Blaškića.

Izvor: narod.hr