Rasprava oko HNK u Mostaru: Bošnjacima smeta prefiks ‘hrvatsko’, traže reviziju dokumenta

U Mostaru se nastavljaju rasprave i napadi zbog gradnje Hrvatskog narodnog kazališta (HNK). Klub Bošnjaka Gradskog vijeća Grada Mostara prije nekoliko dana zatražio je reviziju dokumentacije za izgradnju, a posebno im smeta prefiks “hrvatsko” u nazivu. Priopćenjem su im odgovorili iz Kluba Hrvata izražavajući zabrinutost zbog neprihvaćanja temeljnih načela Ustava BiH – konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti naroda. Gradonačelnik Mario Kordić istaknuo je kako preko “leđa” HNK-a neki žele ostvarivati svoje “političke, nacionalističke, financijske i druge ciljeve”.

Pitanje zgrade HNK Mostar već dugo je u fokusu BiH javnosti. Zgrada se gradi u Središnjoj zoni Mostara koja obuhvaća područje u središtu Mostara istočno i zapadno od bivše ratne linije razdvajanja. U toj središnjoj zoni i Islamska zajednica Mostar namjerava graditi Interkulturni centar Mevlana.

>HDZ BiH ostaje na vlasti u Mostaru: Kordiću novi mandat gradonačelnika

Islamska zajednica odbila je prijedlog da se islamski centar Mevlana gradi u istočnom dijelu Središnje zone, koje je samo 50 metara udaljeno od zgrade HNK Mostar, potvrdio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić. Muftija Dedović insistira da se “Mevlana” gradi u zapadnom dijelu središnje zone, gdje je regulacijskim planom predviđen gradski trg, uz to, na zemljištu koje je u vlasništvu Grada Mostara, piše Hrvatski medijski servis (HMS).

Klub Bošnjaka traži reakciju visokog predstavnika

Klub vijećnika Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara 7. svibnja objavio je priopćenje. Zatražili su nezavisnu reviziju kompletne dokumentacije vezane za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta. Reviziju, kako su naveli, treba provesti visoki predstavnik Christian Schmidt.

Iz Kluba ističu kako je izražena zabrinutost “zbog pojave sve većeg broja dokumenata iz razdoblja HR-HB sumnjivog porijekla i pravne snage”.

“Klub vijećnika Bošnjaka tražit će sastanak s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom, kako bi predstavili probleme s kojima se susreću Bošnjaci Mostara, s posebnim naglaskom na Centralnu zonu i potpunu marginalizaciju svih projekata koji ne nose hrvatski predznak”, navodi se u priopćenju.

>Gudelj analizira za Narod.hr: Lokalni izbori u Mostaru donijeli su nekoliko iznenađenja

“Naglašavamo kako niti jedna ustanova niti institucija kulture u Mostaru, osim onih s hrvatskim predznakom, nema etnički prefiks u svom nazivu, pa tako ni Interkulturni centar Mevlana, što potvrđuje jasno opredjeljenje Bošnjaka Mostara ideji jedinstvenog grada, ravnopravnih građana i naroda”, navodi se dalje u priopćenju.

“Stav Kluba Bošnjaka je jasan i nedvosmislen, a to je da Centralna zona treba biti mjesto koje određuje suživot i pomirenje, a ne ratne podjele”, poručili su iz Kluba vijećnika Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara.

Klub Hrvata: Bošnjaci žele uskratiti prava Hrvatima u Mostaru

Priopćenjem im je odgovorio Klub Hrvata. Navodi se kako kolektivna prava, uključujući institucionalnu vidljivost kroz kulturne, obrazovne i druge ustanove, nisu suprotna ideji zajedničkog suživota, nego njegov temelj i jamstvo.

“Zanimljivo je kako stranke čiji su članovi potpisali priopćenje ispred Kluba Bošnjaka već mjesecima o aktualnoj političkoj krizi na državnoj razini naglašavaju poštivanje Ustava BiH, a u Mostaru pozivaju na izravno kršenje temeljnog ustavnog načela.

Osim izravnih odredbi Ustava BiH, primjenjuju se i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima koje jamče slobodu izražavanja, udruživanja i zabranu diskriminacije, dok Konvencija Vijeća Europe o pravima manjina, iako neobvezujuća, potvrđuje pravo na osnivanje kulturnih ustanova, korištenje jezika i simbola te aktivno sudjelovanje u javnom životu. Pritom je važno istaknuti da Bošnjaci, kao nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, imaju niz kulturnih ustanova i udruga koje u svom nazivu nose bošnjački identitet, poput Bošnjačke matice, Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske „Preporod“ i mnogih drugih. Također, ističu se i bošnjački centri u Saint Louisu i Torontu gdje Bošnjaci imaju vlastite škole, medije, portale i kulturne programe. Dakle, dok Bošnjaci u svijetu uživaju široka kolektivna prava, ista ta prava žele uskratiti Hrvatima u Mostaru koji su ustavotvoran narod”, navodi se.

‘Suživot ne nastaje uklanjanjem identiteta’

U priopćenju ističu “da su Hrvati ustavotvoran i državotvoran narod s punim pravom ostvarivanja svojih kolektivnih prava – bilo da se ona odnose na nacionalne, političke ili kulturne identitete. Klub Hrvata će na svaki pokušaj diskriminacije ili ugrožavanja tih prava odlučno reagirati u skladu s Ustavom BiH, Statutom Grada Mostara i svim drugim zakonskim normama.

Naglašavamo kako je izgradnja kazališta u skladu sa svim zakonskim regulativama. Tri sudske institucije u BiH – Županijsko tužiteljstvo, Općinski sud i Županijski sud u Mostaru – već su pregledale kompletnu dokumentaciju o izgradnji HNK Mostar i utvrdile da nema nikakvih nezakonitosti, što je potvrđeno pravomoćnim odlukama. Unatoč tome, nastavljaju se politički pokušaji osporavanja projekta, uključujući razne neutemeljene tvrdnje i uvredljive kvalifikacije.

Pozivanje na ‘jedinstveni grad’ ne smije značiti brisanje razlika, nego njihovo ravnopravno priznavanje. Suživot ne nastaje uklanjanjem identiteta, nego njegovim uvažavanjem”, poručuju iz Kluba Hrvata.

Kordić: Napadi na HNK kao sredstvo za ostvarivanje vlastitih ciljeva

O svemu se u intervju za Dnevni Avaz oglasio i gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić.

“Meni je važno da javnost razumije kako se zgrada HNK Mostar ponovno našla u žiži javnosti zato što određeni pojedinci i interesno-politički krugovi u Mostaru umjetno kreiraju problem gradnje zgrade HNK kako bi posredstvom tog ‘problema’ ostvarili neke svoje političke, nacionalističke, financijske i druge ciljeve i interese koje ne mogu ostvariti ako Grad Mostar normalno funkcionira i ako proces izgradnje međunacionalnog povjerenja i suradnje, u prvom redu između Bošnjaka i Hrvata, daje pozitivne rezultate”, rekao je, prenosi HMS.

O optužbama da dokumentacija nije valjana, ističe:

“Žao mi je da se klub Bošnjaka u Gradskom vijeću okrenuo populizmu i politikantstvu umjesto povjerenju u institucije Bosne i Hercegovine. Vrlo detaljno i argumentirano obrazloženje ovoga ‘problema’, prije nekoliko dana, na 12 stranica, upućeno je od strane HNK Mostar na adresu OHR-a i medija, kao i na brojne adrese nositelja najviših izvršnih i zakonodavnih funkcija… U odgovoru HNK između ostalog se navodi kako je, zbog sumnje u legalnost dokumentacije za gradnju HNK, pred Županijskim tužiteljstvom, od strane tadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara, bila podignuta kaznena prijava.

Nakon što je provelo sve istražne radnje analize dokumentacije i saslušanja svjedoka, Tužiteljstvo je 30.3.2023. godine donijelo Naredbu o neprovođenju istrage s detaljnim obrazloženjem o utvrđenim činjenicama i razlozima za donošenje navedene odluke te zbog izostanka pritužbe taj predmet proglasilo okončanim. Nakon toga, bez suglasnosti Gradskog vijeća Grada Mostara i na moje izričito protivljenje, Javni gradski pravobranitelj u ime Grada Mostara podnosi tužbu protiv HNK na Općinskom sudu u Mostaru. U sklopu tužbe, pravobranitelj traži mjeru osiguranja hitne obustave gradnje. Općinski sud, 11.9.2023. godine donosi Rješenje kojim ODBIJA mjeru. Pravobranitelj se žali, a Županijski sud, 18.10.2023. godine, ODBIJA žalbu i potvrđuje rješenje Općinskog suda”.

Izvor: narod.hr