Na Bleiburgu je danas obilježena 80. obljetnica Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u svibnju 1945. U župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bleiburgu misu je predvodio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu preč. Željko Tanjić.
“Draga braćo i sestre, i ove smo godine sabrani na Bleiburškom polju, polju stradanja i patnje, o spomenu 80. obljetnice jednoga od najtragičnijih povijesnih događaja hrvatskoga naroda koji nazivamo Bleiburškom tragedijom i Križnim putem više desetaka tisuća hrvatskih ljudi, vojnika i civila.
No, mi znamo da ovo nije ni politički, ni povijesni, ni kulturni događaj niti spomen. Sabrani smo u ovoj župnoj crkvi oko Uskrslog Spasitelja i našega Gospodina Isusa Krista. Prisutnošću njegovoga Svetoga Duha omogućen nam je susret s njime u njegovoj Riječi, u lomljenju Kruha života, u našem zajedništvu. On nam omogućuje nutarnju slobodu i pogled očima vjere na naš život, ali i na povijest našega naroda koji vapi za pravdom i istinom, priznanjem patnje i za pomirenjem”, istaknuo je u propovijedi Tanjić.
Istaknuo je kako “smo se u ovih osamdeset godina naslušali, načitali i nagledali raznih interpretacija Bleiburške tragedije u kojoj su ljudi bili ubijani samo zato što su bili pripadnici hrvatskoga naroda ili zato što su bili označeni kao ideološki protivnici.
I zato se kao vjernici pitamo: zar je takav pogled jedini moguć? Postoji li neki drugačiji pogled? Kao što smo već rekli, naš pogled na povijest i na budućnost želi biti pogled prožet prisutnošću Raspetoga i Uskrsloga Krista, koji je drugačiji od svakoga drugog pogleda. Onoga koji je svojim učenicima, koji su bili izgubljeni, ali su tražili Božje lice i njegovu prisutnost, jasno dao do znanja: „Ja sam Put, Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.“
‘Komunistički pobjednici mislili da imaju pravo na sve’
“Bez Krista nitko ne može biti dionikom ispunjenja obećanja o pripravljenom mjestu, o mnoštvu stanova koje je pripremio za nas, posebice za one koji su nevino patili, koji su ugnjetavani, koji su otišli u smrt s nadom i vjerom da lopata bačene zemlje na njihova ušutkana usta te da zaborav i mržnjom opijena pobjeda komunističkih krvnika nije zadnja riječ povijesti. Mnogi od onih koje je ubila osvetnička partizanska ruka vjerovali su Kristu i u Krista, vjerovali su njegovom obećanju. Nadali su se boljoj budućnost, a sustigle su ih ruševine povijesti.
Ovdje u spomenu na Bleiburšku tragediju i Križni put hrvatskih ljudi, mi znamo da su komunistički pobjednici mislili da imaju pravo na sve. Zatočiti nevine, mučiti, iscrpljivati, ubijati bez suđenja, bacati u jame bez obilježenih grobova, brisati spomen, postaviti damnatio memoriae kao princip vlastitoga djelovanja i vođeni mržnjom, uništiti neprijatelja samo zato što drugačije misli, osjeća, nada se i vjeruje, bio je temeljni princip djelovanja komunističke vlasti.
>80. obljetnica Bleiburške tragedije – bez Bleiburga: Sjetite se što se odvijalo oko komemoracije
Logika pobjede vođena mržnjom, sljepilom i ideološkim okovima koja nije vidjela čovjeka, nego samo neprijatelja koji je bio lišen i onog temeljnog ljudskog dostojanstva, logika je koja nas i danas prati i koja se pod krinkom „antifašizma“ i dalje pokazuje živom, bez kajanja i bez priznanja vlastitih zlodjela, ostavljajući potomke žrtava i dalje s mnoštvom pitanja koja traže odgovore, od toga gdje su njihovi najmiliji do javnoga priznanja da su zločini počinjeni i da je potrebno uspostaviti pravdu, obilježiti grobišta te sve učiniti da istina o ovim događajima bude iznesena na svjetlo dana”.
Vratiti žrtvama ljudsko dostojanstvo
Dodao je kako se u Hrvatskoj mnogi i danas pravdaju “ovaj zločin zaslijepljeni onom istom mržnjom i iskrivljavanjem povijesti koja je prožimala i komunističke krvnike koji su desetke i desetke tisuća odveli u smrti”.
“Svi oni zahtjevi ili prisezanja za istinom koji se smještaju onkraj ili iznad ljudske patnje predstavljaju ideološke odrednice koje za kršćane i za sve ljude dobre volje nisu i ne smiju biti mjerodavni orijentiri. Naša vjera obasjana svjetlom Uskrsloga neumorno poziva na osjetljivost spram patnje i patnika te se pokazuje odgovornom za ono što se događa u svijetu, bez bijega i bez povlačenja. Stoga se mi ne okupljamo ovdje da bismo slavili propale ideologije, niti da bismo proklinjali počinitelje ovih zločina. Mi njegujemo spomen da ušutkane žrtve ne ostanu nijeme i da im bude vraćeno ljudsko dostojanstvo; mi se spominjemo žrtava da zlo i laž ne bi prevladali i da krvnici i oni koji ih brane ne uživaju u miru misleći da su nedodirljivi.
>Peternel: Bleiburg propada, a Plenkovićeva vlada ga eutanazira
Ali, to ne činimo iz želje za osvetom nego da bi žrtve već na ovome svijetu mogle znati da njihove patnje i boli nisu bile uzaludne i da nisu zaboravljene. Mi večeras svoja vlastita sjećanja i ona našega hrvatskog naroda čistimo kroz evanđeoski spomen”, naglasio je Tanjić.
Cijelu propovijed možete pročitati ovdje.
80 ruža za 80 godina
Na kraju mise je nacionalni ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić zahvalio svima na sudjelovanju.
„Pred oltarom i ambonom osamdeset je ruža koje simboliziraju osamdeset godina našega sjećanja i molitve za žrtve ove ponajveće tragedije našega naroda, a svakako najvećega zločina počinjenog u Europi nakon Drugoga svjetskog rata“, istaknuo je.
Potom je nazočnima, u ime Počasnog bleiburškog voda, zahvalio i don Ante Kutleša, osobito gostima iz Engleske i Slovenije, koje je zamolio za daljnju pomoć u pronalaženju istine.
Prije završnog misnog blagoslova, Tanjić je predvodio molitvu odrješenja te je još jednom potaknuo sve nazočne na molitvu za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta.
Liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. Danijele Župančić uz orguljsku pratnju prof. Milana Hibšera. Posluživali su bogoslovi Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca.
Prije mise održana je molitva i položeni su vijenci pored spomenika Bleiburškim žrtvama na groblju u Untreloibachu i na Bleiburškom polju.
Euharistijsko slavlje organiziralo je Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, zajedničko tijelo Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) te Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu i austrijska Župa Bleiburg.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/IKA
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.