80. obljetnica Bleiburške tragedije – bez Bleiburga: Sjetite se kako je zabranjena komemoracija

Obilježavanje okrugle 80. godišnjice Bleiburške tragedije i ove će se godine odviti na drugim lokacijama, a ne na bleiburškom polju koje je postalo simbolom stradanja Hrvata 1945. godine. Komemoracija će biti u Zagrebu i na Maclju, a podsjećamo na sve ono što se događalo oko komemoracije na Bleiburgu. I zašto je, u konačnici, zabranjena.

Zašto je zabranjena komemoracija?

Godine 2020., austrijske parlamentarne stranke ÖVP, SPÖ, Zeleni i Neos, podnijele su zahtjev za formiranjem stručnog povjerenstva. Ono je zamišljeno da provede vještačenja o ustavnosti skupa na Lojbaškom polju pored Bleiburga. Zahtjevu se nije priključila jedino desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ).

Austrijsko stručno povjerenstvo, zaključilo je da “političkog okupljanja više ne bi smjelo biti”.

Krajem studenoga 2021., skupina stručnjaka oformljena na inicijativu austrijskog ministra unutarnjih poslova Karla Nehammera, predložila je trajnu zabranu skupa na Bleiburgu. U njemu su, naime, umjesto pijeteta prema žrtvama tragedije, austrijske vlasti vidjele političku konotaciju s obilježjima nacizma.

>Austrijsko Povjerenstvo predložilo trajnu zabranu komemoracije u Bleiburgu

Uklanjanje hrvatskog povijesnog grba sa spomenika u Bleiburgu

Austrijske su vlasti u međuvremenu postrožile i listu zabranjenih simbola uvrstivši na njih i hrvatski povijesni grb s početnim bijelim poljem.

Prema odluci iz travnja 2022. godine, u svibnju iste godine tamošnje su lokalne vlasti uklonile hrvatski grb sa spomenika u Bleiburgu.

Hrvatski povijesni grb izjednačen s nacističkim simbolima

U svibnju 2023. godine, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji izdalo je priopćenje vezano uz Bleiburg. U njemu su, među ostalim, izrazili svoj stav oko usporedbe hrvatskog povijesnog grba s bijelim početnim poljem s nacističkim simbolima poput kukastog križa.

“U svjetlu najnovijih događanja oko Bleiburga, nedopustiva je i bolna i svaka usporedba hrvatskog povijesnog grba s početnim bijelim poljem s kukastim križem ili drugim simbolima zločinačke mašinerije nacionalsocijalizma. Komentari pojedinih predstavnika medija kako se “SS simbol pretvara u bezopasni, srednjovjekovni grb” potpuno su neutemeljeni.

Kukasti križ predstavlja ideologiju i politiku, hrvatski grb s početnim bijelim poljem bio je legitiman i često korišten državni simbol kroz povijest, pa tako i u bivšoj Jugoslaviji, gdje nije bio zabranjen i ponekad se koristio u kombinaciji s crvenom zvijezdom. Dakle, jednako su korišteni grbovi s početnim bijelim i crvenim poljem. Kao sastavni dio heraldike Habsburške monarhije i od svog prvog prikaza na tzv. “Tornju grbova” u Innsbrucku 1499. godine, grb s početnim bijelim poljem se i danas prikazuje na mnogim povijesnim građevinama.

Nije sporno kako upotreba grba u kombinaciji sa drugim simbolima fašističke ideologije ima drugu konotaciju i kao takva nije prihvatljiva. Uklanjanjem spornog hrvatskog natpisa trebala je biti riješena kontekstualna problematika.

Nažalost, lokalne vlasti naknadno su uklonile i povijesni hrvatski grb što je u austrijskoj javnosti stvorilo pogrešan dojam da je grb s početnim bijelim poljem, koji je stoljećima bio obilježje hrvatskog identiteta, zabranjeni fašistički simbol. Takvi paušalni stavovi često dovode, u prvom redu u neupućenom dijelu austrijske javnosti, do stigmatizacije Hrvatske i njezinih građana, a što se nepovoljno može odraziti na percepciju i ugled hrvatske zajednice u Austriji.”

Kako će izgledati obilježavanje 80. godišnjice Bleiburške tragedije?

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković ovoga je tjedna, povodom obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta, primio njezine organizatore – predstavnike Počasnog bleiburškog voda i Hrvatske biskupske konferencije. Hrvatski sabor bit će pokrovitelj obilježavanja.

Obilježavanje na groblju na Bleiburškom polju započet će u petak, 16. svibnja 2025. Tamo će hrvatski veleposlanik u Republici Austriji položiti vijenac i zapaliti svijeću. Nakon toga će se u bleiburškoj crkvi sv. Petra i Pavla služiti sveta misa.

“Polaganje vijenaca i molitva na zagrebačkom Gradskom groblju Mirogoj održat će se u subotu, 17. svibnja 2025., s početkom u 9:30 sati, nakon čega će u Maclju u Spomen-crkvi Muke Isusove u 12:15 sati biti služena sveta misa”, priopćeno je na stranicama Sabora.

Dodaju da će navedenim događajima prethoditi Komemorativna akademija u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu u četvrtak, 15. svibnja. Na Akademiji će biti predstavljen Zbornik „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda“.

Što se dogodilo na Bleiburgu?

Bleiburg je mjesto stradanja koje svojom snažnom simbolikom označava i brojna druga stradanja koja su se odvijala na križnim putovima diljem Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata.

Kolonu izbjeglica, koji su pred partizanima u svibnju 1945. došli do Bleiburškog polja, na prostor pod kontrolom britanske vojske, Britanci su predali partizanima. Nakon toga, uslijedio je brutalan partizanski pokolj nad mnoštvom razoružanih vojnika i civila.

Oni koji nisu ubijeni na Bleiburgu, u kolonama su upućivani prema Hrvatskoj. Nakon prelaska granice, partizani su nad njima započeli masovna mučenja i ubojstva.

Masovne grobnice kao dokaz zvjerskih partizanskih zločina

O zvjerskoj smrti zarobljenika na križnim putovima svjedoče nebrojene masovne grobnice koje se još uvijek otkrivaju na području Slovenije, Hrvatske te BiH. Jedan od nebrojenih partizanskih zvjerskih zločina dogodio se u slovenskoj Hudoj jami. Tamo su žrtve partizana, među kojima i žene, žive zazidane u rudnik.

Unatoč saznanjima o stotinama masovnih grobnica u kojima je završilo na tisuće vojnika, staraca, žena i djece, rasvjetljavanje ovih zločina u Hrvatskoj još uvijek nije naišlo na dovoljnu razinu političke volje.

Izvor: narod.hr