Posebni izaslanik SAD-a Steve Witkoff rekao je predsjedniku Donaldu Trumpu da bi davanje Rusiji “vlasništva” nad četiri okupirane ukrajinske regije bio najbrži način za postizanje prekida vatre, izvijestio je Reuters 11. travnja, pozivajući se na dvojicu neimenovanih američkih dužnosnika i još pet drugih neotkrivenih izvora.
> O završetku rata u Ukrajini razgovarali Witkoff i Putin
Prema Reutersu, Witkoff je ovaj prijedlog prenio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon sastanka s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim početkom travnja u Washingtonu.
Ukrajina nikada ne bi pristala na prepuštanje teritorija Rusiji
Vijest je objavljena dok se Witkoff sastajao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu kako bi razgovarali o mogućem putu prema rješenju sukoba u Ukrajini.
Prema izvorima Reutersa, dužnosnici Trumpove administracije sve su podijeljeniji oko pitanja Ukrajine, pri čemu se Witkoff i posebni američki izaslanik Keith Kellogg ne slažu oko najboljeg smjera djelovanja.
Kellogg je, prema pisanju Reutersa, tvrdio da Ukrajina nikada ne bi pristala jednostrano prepustiti potpuni suverenitet nad tim teritorijima Rusiji.
U intervjuu iz ožujka s američkim desnim političkim komentatorom Tuckerom Carlsonom, Witkoff je otvoreno ponavljao rusku propagandu u vezi s okupiranim teritorijima Ukrajine, tvrdi ukrajinski medij “The Kyiv Independent“.
Witkoff je tvrdio da je većina ljudi na teritorijima Ukrajine pod ruskom okupacijom sudjelovala na referendumima i “naznačila da žele biti pod ruskom vlašću.”
> Koalicija voljnih razmatra raspoređivanje snaga u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma
Pripajanje ukrajinskih oblasti Rusiji
„Witkoff mora otići, a državni tajnik SAD-a Marco Rubio mora preuzeti njegovo mjesto“, navodi se u pismu od 26. ožujka koje je napisao Eric Levine, veliki donator Republikanske stranke, a na koje se poziva Reuters. Pismo, poslano grupi u kojoj su i republikanski donatori, napisano je nakon intervjua s Carlsonom i kritiziralo je Witkoffa zbog “hvaljenja Putina”.
Neki republikanski zastupnici izrazili su zabrinutost zbog Witkoffova proruski nastrojenog stava u intervjuu s Carlsonom te su, prema jednom izvoru, nazvali Rubija i savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.
U intervjuu je Witkoff govorio o ruskom glasanju o aneksiji ukrajinskih oblasti Luhansk, Donjeck, Zaporižja i Herson, održanom u rujnu 2022. godine.
Referendumi su proturječili ukrajinskom zakonodavstvu, te su ih priznale samo dvije zemlje — Rusija i Sjeverna Koreja.
Moskva je 2014. godine nezakonito proglasila aneksiju Krima, a osam godina kasnije i četiriju djelomično okupiranih oblasti.
Možda će vas zanimati
Kosovo i Ukrajina: Dva primjera američkog geopolitičkog ekspanzionizma
Dok Ukrajina predstavlja ključnu točku sukoba između NATO-a i Rusije, Kosovo ostaje ključno američko uporište na Balkanu.
Povratak na izvorne granice ‘nerealan’
Trumpova administracija već je dala do znanja da očekuje da Kijev napravi teritorijalne ustupke kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, nazivajući povratak na ukrajinske granice iz 2014. „nerealnim“.
Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je 11. travnja na platformi Truth Social kako Rusija „mora krenuti naprijed“ u okončanju rata protiv Ukrajine.
„Rusija mora krenuti naprijed. Previše ljudi umire, tisuće tjedno, u strašnom i besmislenom ratu — ratu koji se nikada nije trebao dogoditi, i koji se ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik“, napisao je Trump.
Unatoč opetovanim prijetnjama, Trumpova administracija još uvijek nije uvela nikakve ozbiljne sankcije Rusiji, tvrdi “The Kyiv Independent”. Istodobno, Bijela kuća je u ožujku privremeno obustavila svu vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini, vršeći pritisak na Kijev da pristane na sporazum o rudnim resursima.
> Ukrajina i SAD započinju s tehničkim konzultacijama o sporazumu o mineralima
Ukrajina je 11. ožujka tijekom pregovora u Džedi pristala na prijedlog SAD-a o punom 30-dnevnom prekidu vatre, pod uvjetom da Rusija pristane na uvjete. Moskva je odbila sporazum osim ako ne uključuje uvjete koji bi potkopali ukrajinsku obranu, posebice potpuni prekid strane vojne pomoći.
Peskov je izjavio da bi mogući sastanak između Trumpa i Putina mogao biti na dnevnom redu.
Kineski vojnici u Ukrajini
Predsjednik Volodimir Zelensi izjavio je 11. travnja da se “barem nekoliko stotina” kineskih državljana bori na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine.
Ranije ovog tjedna, Kijev je zarobio dva kineska državljana koji su se borili za Rusiju u Donjeckoj oblasti.
„Trenutno postoji informacija koja ukazuje na to da se barem nekoliko stotina kineskih državljana bori kao dio ruske okupacijske vojske. To znači da Rusija očito pokušava produžiti rat čak i korištenjem kineskih života“, rekao je Zelenski, obraćajući se zapadnim partnerima na summitu u formatu Ramstein u Bruxellesu.
„Putin nije bio zadovoljan vojnicima iz Sjeverne Koreje. Sada pokušava nadoknaditi svoje manjkove privlačenjem još jedne nacije — Kineza“, dodao je predsjednik.
> EU zamrznula recipročne carine, Kina smanjuje broj američkih filmova
Godina 2025. bit će kritična za ovaj rat
Saveznici NATO-a obećali su više od 21 milijarde eura (23,8 milijardi dolara) dugoročne vojne pomoći Ukrajini tijekom sastanka Ukrajinske obrambene kontaktne grupe (UDCG) 11. travnja, rekao je britanski ministar obrane John Healey.
„Ovo je rekordna podrška u vojnoj pomoći Ukrajini“, rekao je Healey.
„Godina 2025. bit će kritična za ovaj rat“, rekao je Healey. „Sada je kritični trenutak… za obrambene industrije, vojske i vlade da se uključe.“
Ministar obrane naglasio je da obećanja nisu samo vezana za vatrenu moć, već i za slanje jasne poruke: „Stojimo uz vas u borbi i u miru.“
London je za Ukrajinu u 2025. godini osigurao 4,5 milijardi funti (5,8 milijardi dolara) — što je najveći godišnji doprinos do sada. Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška ranije su obećali dodatnih 450 milijuna funti (585 milijuna dolara) u zajedničkoj vojnoj podršci.
Njemačka je objavila da će poslati četiri IRIS-T sustava protuzračne obrane, tenkove, oklopna vozila, rakete, granate i još mnogo toga, s doprinosom od 11 milijardi eura (nekoliko 14,4 milijarde dolara) do 2029. godine.
Rusija je lansirala 70 raketa, 2.200 dronova tipa Shahed i 6.000 vođenih zračnih bombi protiv Ukrajine od kada su Kijev i Washington 11. ožujka dogovorili privremeni prekid vatre, rekao je 11. travnja ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Ovo su ruske reakcije na prijedloge za mir. To je tipično za Rusiju: laži, manipulacije i nastavak terora“, dodao je.
> Guterres: Ukrajina ima legitimnu vladu; Zelenski: Putin nije spreman za izravne pregovore
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/The Kyiv Independent
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.