Nije novost da SAD koristi geostrateški važne regije kako bi osigurao svoj politički i ekonomski utjecaj te spriječio širenje utjecaja Rusije i Kine na tim područjima. Ukrajina i Kosovo dva su ključna primjera te strategije. Dok Ukrajina predstavlja ključnu točku sukoba između NATO-a i Rusije, Kosovo ostaje ključno američko uporište na Balkanu. Kroz vojne, političke i ekonomske mehanizme, SAD osigurava dugoročnu prisutnost u ovim regijama, najčešće u obliku ratnih i poslijeratnih investicija.
Najnoviji ugovor SAD-a s Ukrajinom o mineralnim resursima jasno potvrđuje taj obrazac djelovanja. Dok se sukob s Rusijom nastavlja, najvećim dijelom upravo američke korporacije ulažu u obnovu Ukrajine, ali i eksploataciju njezinih prirodnih bogatstava. Sličan scenarij dogodio se i na Kosovu, gdje su američke tvrtke preuzele ključne sektore infrastrukture i energetike nakon NATO-ove intervencije 1999. godine. Ova povezanost vojnih operacija i ekonomskih interesa nije nova pojava u američkoj politici, već obrazac koji se ponavlja u ključnim geopolitičkim krizama.
>Što su dogovorili SAD i Ukrajina? Prekid vatre, oslobađanje civila, povratak djece
Ekonomski interesi SAD-a u Ukrajini
Ukrajina koja se nalazi na prvoj liniji fronte između NATO-a i Rusije, geostrateški je važna država za SAD. A kako bi proširio svoj utjecaj u Ukrajini (”na štetu Rusije”), SAD je iskoristio eskalaciju rusko-ukrajinskog rata 2022. za ekonomsko ulaganje u tu zemlju. Tada je američki predsjednik bio Joe Biden. No kad su u pitanju geostrateški interesi, i demokrati i republikanci su na istom tragu. Na koncu, sadašnji američki potpredsjednik J.D. Vance je kazao da ekonomska prisutnost SAD-a u Ukrajini jamči i njezinu sigurnost:
“Ako želite stvarne sigurnosne garancije, ako želite stvarno osigurati da (ruski predsjednik) Vladimir Putin više ne izvrši invaziju na Ukrajinu, najbolja sigurnosna garancija je da se Amerikancima pruži ekonomska prednost u budućnosti Ukrajine.”
Na području financija i investicija u Ukrajini su zastupljene američke tvrtke BlackRock, JP Morgan i McKinsey & Company, te Horizon Capital, IFC i PIMCO.
Na području energetike zastupljen je Bechtel Corporation i Westinghouse Electric Company (nuklearna energija), a na području infrastrukture General Electric i Black & Veatch (infrastruktura i energetika). Osim što američke tvrtke ulažu u obnovu Ukrajine važno je istaknuti i da njihova vojna industrija zbog rusko-ukrajinskog rata raste. Američke tvrtke Lockheed Martin, RTX Corp, Northrop Grumman, Raytheon Technologies i AeroVironment povećale su svoj kapital aktivno prodajući Ukrajini oružje, radarske sustave i dronove, kao i ulažući u vojnu obuku.
BlackRock sudjeluje u obnovi Ukrajine
2023. godine Ukrajinsko Ministarstvo gospodarstva potpisalo ugovor s američkom investicijskom tvrtkom BlackRock Financial Market Advisory. BlackRock bi trebao pružati podršku u vođenju i implementaciji Ukrajinskog razvojnog fonda. Prema predsjedniku Zelenskom, Ukrajina do sada nije privukla toliko veliki privatni kapital. Osim BlackRocka ovdje su zastupljeni i JP Morgan i McKinsey.
BlackRock je najveća svjetska tvrtka za upravljanje imovinom, osnovana 1988. sa sjedištem u New Yorku. Tvrtka upravlja imovinom vrijednom 11,6 bilijuna dolara, što je čini ključnim igračem u globalnim financijama. Posjeduje među ostalim, udjele u velikim tehnološkim kompanijama poput Amazona, Googla, Microsofta i Facebooka, a povezan je i s bitcoinom i stablecoinima.
>Zelenski se sastao s vodećim ljudima BlackRocka hoće li ova američka kompanija obnavljati Ukrajinu?
JP Morgan i McKinsey & Company
JP Morgan je svjetska investicijska banka i financijska institucija sa sjedištem u New Yorku. Jedna je od najvećih banaka na svijetu i dio je JPMorgan Chase & Co (najveća američka banka i jedna od najvećih u svijetu). Pruža širok spektar financijskih usluga, uključujući investicijsko bankarstvo, upravljanje imovinom i komercijalno bankarstvo. JPMorgan surađuje s BlackRockom na Ukraine Development Fundu. Osim toga, JPMorgan pomaže Ukrajini u pregovorima s kreditorima i strukturiranju dugova tijekom rata.
McKinsey & Company je međunarodna savjetodavna tvrtka sa sjedištem u New Yorku. Surađuje s BlackRockom i JPMorganom na uspostavi fonda za obnovu, s ciljem privlačenja privatnih investicija za obnovu zemlje. Inače je specijalizirana za strateško savjetovanje i pomaže velikim organizacijama u različitim industrijama da optimiziraju poslovanje i poboljšaju učinkovitost.
Westinghouse je ključni igrač u zamjeni ruskog nuklearnog goriva
Ukrajina ima dugogodišnju suradnju s američkom tvrtkom Westinghouse koja je specijalizirana za nuklearnu energiju. Od 2022. pojačala je napore u podršci ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi, posebno kroz opskrbu nuklearnim gorivom i planove za izgradnju novih reaktora.
U rujnu 2021. potpisan je ugovor s ukrajinskim Energoatomom za gradnju reaktora tipa AP1000, a nakon početka rata 2022. ova suradnja je dobila dodatni značaj kako bi se osigurala energetska neovisnost Ukrajine od Rusije. Westinghouse je ključni igrač u zamjeni ruskog nuklearnog goriva i podršci obnovi energetskog sektora.
Amerikanci ulažu i u infrastrukturu i energetiku
U lipnju 2023. godine, američka tvrtka Bechtel je potpisala memorandum o razumijevanju s Ukrajinskom agencijom za obnovu i razvoj infrastrukture. Ovaj sporazum predviđa suradnju na obnovi ključne infrastrukture uništene tijekom sukoba. Uključujući projekte poput obnove brane Kakhovka, planiranje logističkih i transportnih koridora te identifikaciju potencijalnih izvora financiranja, uključujući ulaganja privatnog sektora.
Bechtel je inače velika američka inženjerska, građevinska i projektantska kompanija s više od 120 godina iskustva u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata diljem svijeta. Bechtel posluje u područjima energetike, infrastrukture, proizvodnje i tehnologije, rudarstva i metala te nuklearne, sigurnosne i ekološke industrije.
Američka inženjerska tvrtka Black & Veatch ima iskustvo u projektima obnove infrastrukture i energetskih sustava u kriznih područjima. Iako nema javnih dokaza o specifičnim projektima u Ukrajini od 2022., Black & Veatch je 2023. sudjelovao u raspravama i inicijativama povezanim s obnovom ukrajinske infrastrukture. Posebno u kontekstu međunarodne pomoći koju koordinira USAID. Njihova ekspertiza u energetskim mrežama i obnovi nakon sukoba čini ih potencijalnim sudionikom.
General Electric sudjeluje u obnavljanju ukrajinske energetske mreže
General Electric (GE) je poznat po svojoj tehnologiji u proizvodnji električne energije i obnovljivim izvorima. Ukrajina i ova tvrtka surađuju već duže vremena. 2018. je potpisala ugovor s Ukrajinskim željeznicama (Ukrzaliznytsia) o isporuci 30 lokomotiva i modernizaciji željezničke infrastrukture.
Nakon početka rata u veljači 2022., General Electric se spominje kao jedna od ključnih tvrtki koje bi trebale sudjelovati u obnovi ukrajinske energetske mreže, posebno kroz opskrbu turbinama i opremom za elektrane. Njihova uloga potencijalno uključuje modernizaciju distribucijskih mreža i podršku decentraliziranim energetskim rješenjima.
GE-ova tehnologija za plinske turbine i hibridna rješenja (npr. kombinacija solarne energije i generatora) spominje se kao dio pilot projekata za mikro-mreže u Ukrajini. Projekt je podržan kroz suradnju s američkim Nacionalnim laboratorijem za obnovljivu energiju (NREL) i USAID-om.
Međunarodna financijska korporacija (IFC)
Međunarodna financijska korporacija (IFC) je članica Grupacije Svjetske banke, osnovana 1956. godine, sa sjedištem u Washingtonu, SAD. Njezina misija je poticanje gospodarskog razvoja kroz potporu privatnom sektoru u zemljama u razvoju. IFC, dio Svjetske banke fokusiran na privatni sektor, pokrenuo je 2022. paket od 2 milijarde dolara pod nazivom Economic Resilience Action (ERA) Program. Cilj programa je podrška ukrajinskom privatnom sektoru, uključujući financijske institucije.
Do sada je IFC investirao preko 650 milijuna dolara. Osim toga, mobilizirao je dodatnih 400 milijuna dolara. IFC pruža zajmove, garancije i likvidnost ukrajinskim bankama i financijskim tvrtkama. Time nastoji podržati mala i srednja poduzeća (MSP). Primjerice, 2024. godine potpisana je garancija od 90 milijuna eura s EU-om. Cilj te garancije je mobilizacija preko 500 milijuna eura privatnih investicija.
Horizon Capital
Horizon Capital, američka privatna investicijska tvrtka sa sjedištem u Ukrajini. Ulaže u brzorastuće tvrtke, uključujući one u financijskom sektoru poput fintech poduzeća.
Tvrtka ulaže u Ukrajinu kroz fondove rasta koji podržavaju brzorastuće, izvozno orijentirane tvrtke, posebno u tehnološkom sektoru. U veljači 2024. godine, Horizon Capital je zatvorio svoj najnoviji fond, Horizon Capital Growth Fund IV (HCGF IV), s prikupljenih 350 milijuna dolara, što je 100 milijuna dolara iznad početnog cilja. Ovaj fond je usmjeren na ulaganja u ukrajinske tehnološke i izvozno orijentirane tvrtke, pružajući im kapital potreban za rast i razvoj.
Osim toga, Horizon Capital razmatra osnivanje katalizatorskog fonda za privlačenje stranih investicija u ukrajinske tvrtke. Fond bi pružao stručnost i podršku stranim ulagačima zainteresiranim za ukrajinsko tržište. Tvrtka je također sudjelovala u značajnim ulaganjima, poput partnerstva s francuskim poduzetnikom Xavierom Nielom u akviziciji ukrajinske telekomunikacijske grupe Datagroup-Volia. Planira i daljnja ulaganja u ukrajinski telekomunikacijski sektor.
PIMCO i Amundi
Globalne investicijske tvrtke PIMCO iz SAD-a i Amundi iz Francuske drže značajan dio ukrajinskog javnog duga. Sudjeluju i u pregovorima o restrukturiranju duga s ukrajinskom vladom. U kontekstu ukrajinskog javnog duga spominje se i BlackRock.
Njihovo ulaganje u ukrajinske obveznice pomaže stabilizirati financijski sektor, omogućujući vladi pristup kapitalu tijekom rata. Ovo nije izravna investicija u projekte, već financijska podrška kroz tržište dugova.
>Što Ukrajina posjeduje od prirodnih resursa?
Mirovni pregovori i sporazum o mineralima
Američki predsjednik Donald Trump je u mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije uključio sporazum o mineralima između SAD-a i Ukrajine. SAD traži pristup vrijednim ukrajinskim mineralima putem zajedničkog fonda za obnovu, dok Ukrajina traži sigurnosnu garanciju da je Rusija više neće napasti. Prema predloženim uvjetima, Ukrajina bi u taj fond usmjeravala 50% prihoda od budućih projekata eksploatacije prirodnih resursa, uključujući rijetke zemne metale, naftu i plin.
Navedeni minerali ključni su za obnovljive izvore energije, vojnu industriju i industrijsku infrastrukturu. Igraju i sve veću stratešku ulogu u geopolitici i globalnoj ekonomiji. SAD bi pristupom ukrajinskim mineralima svakako smanjio i svoju ovisnost o Kini, koja kontrolira značajan dio svjetskih zaliha rijetkih zemnih metala.
Ukrajina posjeduje značajne mineralne resurse, uključujući velike rezerve rijetkih zemnih metala poput litija, titanija, grafita, nikala i kobalta. Također ima jedno od najvećih nalazišta željezne rude u Europi, kao i bogate zalihe mangana i ugljena. Ovi resursi ključni su za visokotehnološke industrije, uključujući proizvodnju baterija, elektronike i vojne opreme.
Osim toga, Ukrajina raspolaže značajnim energetskim resursima, među kojima su nafta, prirodni plin i ugljikovodici.
>Trump i Zelenski danas potpisuju sporazum o mineralima
Ekonomski interesi SAD-a na Kosovu
Slično kao i s Ukrajinom, SAD je proširio svoj ekonomski utjecaj i na Kosovo koje je ključno geostrateško područje za SAD na Balkanu zbog svoje pozicije, političkog utjecaja i vojne prisutnosti.
Sjedinjene Američke Države odigrale su ključnu ulogu u odvajanju Kosova od Srbije. Osim što im to politički i vojno odgovara u smislu ograničavanja ruskog utjecaja u regiji, odgovara im i ekonomski. Odmah nakon NATO-ove vojne intervencije 1999., američke tvrtke dobile su pristup obnovi i ekonomskom razvoju Kosova. Posebno su bile prisutne u sektorima energetike, infrastrukture i telekomunikacija. Uz to, ulagale su u rudna bogatstva te u trgovinske odnose.
Kroz trgovinske odnose i ulaganja, SAD ne samo da osnažuje svoju ekonomsku prisutnost, već i dugoročno jača prozapadne političke strukture. Tako osigurava utjecaj u regiji i smanjuje mogućnost jačanja ruskog i kineskog utjecaja.
Kosovo posjeduje značajna rudna bogatstva i prirodne resurse
Kosovo posjeduje značajne rezerve mineralnih resursa. Među ključnim prirodnim resursima posebno se ističe ugljen. Kosovo ima jedne od najvećih rezervi lignita u Europi, procijenjenih na više od 12 milijardi tona. Osim ugljena, Kosovo je bogato metalnim rudama, uključujući cink, olovo, srebro i nikal.
Rudnici Trepča spadaju među najvažnija nalazišta na Balkanu. Oni predstavljaju ključni rudarski kompleks koji bi, uz odgovarajuća ulaganja, mogao postati strateški važan izvor rijetkih metala.
Na Kosovu postoje i nalazišta zlata i bakra. Interes za razvoj rudarskog sektora, dakako, pokazale su američke tvrtke i investitori. Istovremeno, SAD podržava projekte modernizacije i eksploatacije kosovskih rudnih bogatstava.
Bivši zapovjednik NATO snaga Wesley Clark, preko svoje kanadske tvrtke Enviditi, pokazao je interes za istraživanje i eksploataciju kosovskih rezervi lignita. Također se uključio u proizvodnju sintetičkog goriva iz ugljena.
>Kosovo i Srbija: Rat u Ukrajini ubrzao preslagivanja Zapada na Balkanu
Ulaganja SAD-a u kosovsku infrastrukturu
Razvoj prometne i energetske infrastrukture ključan je za dugoročnu stabilnost i ekonomsku održivost Kosova, a tu je također neizostavna uloga SAD-a.
Jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata je izgradnja autocesta. Posebno se ističe angažman američke tvrtke Bechtel u izgradnji autoceste “Ibrahim Rugova“. Ova cesta povezuje Kosovo s Albanijom. Cilj takvih projekata je olakšati trgovinu i povećati prometnu povezanost Kosova s drugim državama u regiji, poput Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Bivši zamjenik šefa UNMIK-a John Kovi povezan je s američko-turskim konzorcijem koji je ulagao u infrastrukturne projekte. Ulaganja su uključivala izgradnju prometnica. Američko-turski konzorcij Bechtel-Enka sudjelovao je u izgradnji autoceste koja povezuje Kosovo s Albanijom.
Američke tvrtke uključene su u projekte modernizacije energetskih postrojenja
S obzirom na to da se Kosovo velikim dijelom oslanja na termoelektrane na lignit, američke tvrtke uključene su i u projekte modernizacije energetskih postrojenja. Također sudjeluju u tranziciji prema ekološki prihvatljivijim izvorima energije. Kao potencijalna tranzitna ruta za plin i naftu između Kaspijskog bazena i Europe, Kosovo može igrati ključnu ulogu u smanjenju europske ovisnosti o ruskim energentima.
SAD podržava projekte diversifikacije energetskih izvora. Na taj način smanjuje se ovisnost Kosova i šire regije o ruskom plinu. Primjer toga je suradnja s Albanijom na projektima LNG terminala. To bi omogućilo uvoz ukapljenog prirodnog plina iz alternativnih izvora.
Američko-turski konzorcij u kojem je sudjelovao John Kovi ulagao je i u sektor energetike, uključujući prodaju električne energije. Američka kompanija Contour Global 2017. godine potpisala je ugovor s kosovskom vladom o izgradnji termoelektrane New Kosovo, vrijedne milijardu eura.
Američke kompanije također istražuju mogućnosti ulaganja u vjetroelektrane, solarne projekte i hidroenergiju. Cilj je smanjiti oslanjanje Kosova na ugljen i fosilna goriva. Osim toga, Kosovo se nastoji integrirati u regionalne energetske mreže.
>Prvi čovjek NATO-a Stoltenberg želi da Kosovo i Srbija smanje napetosti
Trgovinski odnosi i financijski sektor
SAD ulaže i u razvoj telekomunikacijske infrastrukture i IT sektora. Time nastoji osnažiti digitalnu povezanost Kosova s Europom i svijetom.
Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, kroz svoju tvrtku Albright Group, bila je uključena u privatizacijske procese. Posebno ju je zanimao sektor Pošte i telekomunikacija Kosova (PTK).
Iako je kasnije povukla ponudu zbog javnog pritiska, njezina kompanija ostala je aktivna u različitim projektima na Kosovu.
SAD kontinuirano pruža financijsku pomoć Kosovu kroz različite inicijative usmjerene na jačanje gospodarstva. Jedan od ključnih programa je Millennium Challenge Corporation (MCC). On financira infrastrukturne i energetske projekte te potiče ekonomski rast.
Američki kapital prisutan je i u bankarskom i financijskom sektoru, na taj način osiguravajući razvoj poduzetništva i stabilizacija kosovske ekonomije.
*Ovaj je članak plod istraživačkog novinarstva redakcije Narod.hr-a. Neovisno i profesionalno novinarstvo važno je za demokraciju u svakom društvu. Podržite rad portala Narod.hr putem DONACIJE.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.