Stier: BiH treba novog visokog predstavnika iz EU-a

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), komentirao je europski godišnji izvještaj o Srbiji te stanje s europskim integracijama i položaj Hrvata u BiH.

“Izvještaj o Srbiji dobit će veliku većinu na vanjskopolitičkom odboru EP-a, a očekujem da će tako biti i na plenarnoj sjednici u srpnju. Godišnji izvještaj o Srbiji konstatira da u Srbiji, nažalost, nema napretka. Štoviše, došlo je do nazadovanja u vladavini prava i neovisnosti pravosuđa došlo je do problema zbog usvajanja zakona koji sužavaju neovisnost pravosuđa, pogotovo u domeni tužiteljstva, i jačaju političku kontrolu nad tužiteljstvom”, naglasio je Stier.

> Vlajčić: Ne smijemo dopustiti peto preglasavanje Hrvata u BiH

Smatra da Srbija mora promijeniti sporne i tzv. Mrdićeve zakone i sve vratiti na stanje prije njihova stupanja na snagu te sanirati posljedice tih zakona.

“U izvještaju su izraziti kritički tonovi, utemeljeni na činjenicama, ali se konstatiraju i pomaci. Bilo je određenih pomaka u suradnji s OESS-om oko izbornog zakona, pitanje nacionalnih manjina je i dalje je vrlo važno i tu ima puno posla, ali neki su problemi riješeni. Nastava na hrvatskom jeziku u Tavankutu konačno se održava, ali taj problem nije ni trebao postojati”, istaknuo je Stier, piše N1.

“Sjedenje na više stolica je službena politika Srbije”

Dodao je kako je Srbija i dalje duboko podijeljena, da se europska integracija više retorički spominje nego što se provodi u reformama, a problem je i što dio opozicije bježi od europskih tema.

“Dio opozicije bježi od europskih tema, kritizira vlast jer je išla prema normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija ne ostvaruje napredak, stoji na mjestu, nazaduje u nekim segmentima, a otvoreno je i pitanje političke orijentacije zemlje. Sjedenje na više stolica je službena politika Srbije”, kazao je HDZ-ov istaknuti europarlamentarac.

Komisija je samo retorički blaža od EP-a

Stier smatra da, osim u retorici, nema razlika u odnosu prema Srbiji između Europskog parlamenta i Komisije.

“Kako Srbija ne provodi reforme i nazaduje u pitanjima vladavine prava, tako joj je Europska komisija zaustavila isplatu određenih sredstava iz Plana rasta. Nema formalne odliuke o povlačenju sredstava, ali se sve zaustavilo dok se uvjeti ne ispune”.

Na pitanje je li Europski parlament kritičniji prema Srbiji od Europske komisije, Stier je odgovorio da je izvještaj EP-a oštriji, ali da u praksi Komisija vidi što se zbiva pa zato Beogradu ne isplaćuje sredstva jer uvjeti nisu ispunjeni.

Novi visoki predstavnik u BiH treba biti iz EU-a

Komentirajući izbor novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Stier je rekao da bi moglo doći do komplikacija jer su se SAD i EU udaljile u stavovima, a EU smatra kako je logično da visoki predstavnik bude iz zemalja Unije jer je BiH kandidatkinja za članstvo.

“Novi visoki predstavnik treba biti iz EU i ubrzati proces ‘Od Daytona do Brisela’, pripremiti zemlju da se može nositi s pregovorima i članstvom u EU i da ta zemlja više ne bude pod protektoratom međunarodne zajednice, nego da suvereno donosi odluke. Treba ići prema zatvaranju Ureda visokog predstavnika u BiH, a u tom procesu i lokalni političari trebaju preuzeti odgovornost za svoju zemlju i izaći iz logike blokade. Moraju deblokirati dva zakona i izabrati glavnog pregovarača s EU”, istaknuo je Stier.

Hrvatsko pitanje u BiH treba riješiti kroz izborno zakonodavstvo

Kad je riječ o pravima hrvatskog naroda u BiH, europarlamentarac vladajuće stranke mišljenja je da će se to riješiti novim izbornim zakonodavstvom jer postojeće diskriminira Hrvate kao konstitutivni narod, ali diskriminira i sve građane.

“Međunrodna zajednica treba potaknuti lokalne političare da dođe do tog dogovora. Na jesenskim općim izborima možda nećemo imati problem s naglasavanjem i situacijom da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Denis Bećirović i Bakir Izetbegović u utrci su za bošnjačkog člana, a to će biti borba za svaki bošnjački glas pa je moguće da ne bude akcija da se dio Bošnjaka usmjeri na biranje hrvatskog člana. No, i ako ne bude slučaj da hrvatski član bude izabran voljom Bošnjaka, a ne Hrvata, to ne rješava suštinsko pitanje izbornog zakona”, upozorio je Stier.

Izvor: narod.hr/n1