Književnik i novinar Fatmir Alispahić gostovao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne, gdje je govorio o prijetnjama koje je posljednjih mjeseci primao, političkim odnosima u Bosni i Hercegovini te, kako tvrdi, opasnim procesima koji bi mogli dodatno destabilizirati zemlju.
> Turbulencije u vladajućoj koaliciji: Mlinarić i Bačić o deklaraciji o Hrvatima u BiH
Alispahić je kazao kako je nakon objave ministra obrane BiH Zukana Heleza na društvenim mrežama bio izložen velikom broju prijetnji i poziva na linč. Helez ga je, podsjetimo, optužio za negiranje zločina počinjenih nad Bošnjacima te za zastupanje stavova koji takve zločine opravdavaju.
Zbog sigurnosnih razloga Alispahić je sa suprugom privremeno napustio Bosnu i Hercegovinu, no ističe da se vratio zbog poslovnih i životnih obveza.
Alispahić: Nigdje ja nikada nisam negirao zločine nad Bošnjacima
„Vratio sam se zbog posla. Imam pet godina do mirovine. Moram tu raditi i moram tu biti. Da imam mogućnost možda bih otišao, ali moram biti tu usprkos svim sigurnosnim rizicima“, rekao je.
Tvrdi da su mu upućivane prijetnje smrću i različiti oblici nasilja, a posebno ga zabrinjava izostanak reakcije nadležnih institucija, novinarskih organizacija i drugih tijela koja bi, smatra, trebala reagirati na javne pozive na progon pojedinaca.
„Nigdje ja nikada nisam negirao zločine nad Bošnjacima. Helez nije pročitao toliko o kulturi sjećanja koliko sam ja napisao“, poručio je Alispahić.
Govoreći o medijskim i političkim napadima kojima je, kako kaže, godinama izložen, istaknuo je da ga se zbog zagovaranja boljih odnosa između Bošnjaka i Hrvata često prikazuje sa šahovnicom te ga se pokušava etiketirati kao zagovornika politika s kojima nema nikakve veze.
Prema njegovim riječima, kampanja protiv njega traje godinama, a dodatno je intenzivirana nakon što mu je krajem prošle godine oduzet studio i ukinuta emisija „Defter hefte“. Posebno ga je pogodilo što su mu iz jednog novinarskog udruženja poručili da ga ne smatraju novinarom, iako je tijekom karijere višestruko nagrađivan za novinarski rad.
> Hrvatska i BiH potpisale novi ugovor o graničnim prijelazima
Suradnja s hrvatskim institucijama i medijima
Jedan od razloga zbog kojih se našao na meti kritika, smatra Alispahić, jest njegovo inzistiranje na jednakom odnosu prema svim žrtvama rata. Naglasio je kako je godinama pozivao bošnjačke političare da odaju počast hrvatskim civilnim žrtvama u Vitezu, kao i da je vlastitu djecu vodio na mjesta stradanja bošnjačkih žrtava.
„Ne mogu negirati zločine ako na jednak način cijenim i tražim da se cijene sve žrtve“, rekao je.
U razgovoru se osvrnuo i na optužbe koje su mu godinama upućivane zbog suradnje s hrvatskim institucijama i medijima. Naveo je kako su se u javnosti često pojavljivale tvrdnje da posjeduje hrvatsko državljanstvo te da je zbog toga odlučio javno podnijeti zahtjev za hrvatsku putovnicu kako bi cijeli proces bio transparentan. Istaknuo je da je njegov zahtjev na kraju odbijen.
Unatoč tome, kaže kako ostaje dosljedan uvjerenju da su kvalitetni bošnjačko-hrvatski odnosi ključ političke stabilnosti Bosne i Hercegovine.
„Ti su odnosi kičma stabilnosti BiH“, naglasio je.
> Stier: Za stabilnost BiH ključno je očuvati jednakopravnost triju naroda
‘Fildžan država’
Alispahić se tijekom emisije osvrnuo i na šire političke procese u zemlji. Upozorio je na, kako tvrdi, pokušaje stvaranja ozračja koje bi dugoročno vodilo prema formiranju tzv. „fildžan države“, odnosno politički i teritorijalno reducirane Bosne i Hercegovine s dominantnim bošnjačkim karakterom.
Smatra kako bi takav razvoj događaja bio poguban za sve narode u BiH te da bi dodatno produbio političke podjele. Kritizirao je i dio bošnjačke političke scene koju optužuje za jačanje kleropolitičkih tendencija te udaljavanje od europskih vrijednosti.
Komentirajući nastupe pojedinih bošnjačkih političara, među kojima i Harisa Zahiragića, ocijenio je da određene izjave dodatno pogoršavaju odnose između Bošnjaka i Hrvata te pridonose političkoj izolaciji bošnjačkog naroda.
Prema njegovu mišljenju, novi geopolitički odnosi zahtijevaju realističniji pristup političkim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Upozorio je da većina Bošnjaka ne želi živjeti u društvu koje bi bilo oblikovano po uzoru na teokratske ili autoritarne modele.
„Bošnjaci kao europski narod neće pristati na nikakvu kleropolitiku, niti na modele koji bi ih vodili u izolaciju. To bi značilo život u svojevrsnom getu“, rekao je.
Hrvati i treći entitet
Govoreći o pozivima na treći entitet, Alispahić je kazao: „Smatram da se dugogodišnjim izbornim nasiljem Hrvate nastoji gurnuti prema zahtjevu za uspostavom hrvatskog entiteta. Hrvatska politika, mediji i akademska zajednica nisu prepoznali klopku čiji je cilj Hrvate prikazati odgovornima za eventualnu podjelu Bosne i Hercegovine.“
Dodao je i sljedeće: „Ako Bošnjaci pristaju na ‘fildžan državu‘, onda su srpske separatističke ambicije legitimirane.
Zaključio je kako opasnosti koje prijete jednom narodu u Bosni i Hercegovini neizbježno predstavljaju prijetnju i drugima te pozvao na odgovorniji politički dijalog, međusobno poštovanje i očuvanje bošnjačko-hrvatskog partnerstva kao temelja stabilne i funkcionalne države.
> Pregled tjedna Viktora Peterlina: Deklaracija DP-a uzburkala strasti – hoće li Trump pomoći Hrvatima u BiH?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/RTV HB
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.