Nakon izvanrednog sastanka Europskog vijeća, o jačanju europske obrane i pomoći Ukrajini, premijer Plenković potvrdio je da su zaključci o obrambenoj politici doneseni jednoglasno. No zbog blokade Mađarske, nije bilo moguće usvojiti zaključke o Ukrajini, već su to zaključci predsjednika Europskog vijeća. Ponovio je da zaključci o obrani omogućuju razvoj europske, pa i hrvatske obrambene industrije.
– Kao što sam rekao jutros na dolasku, usvojili smo zaključke kada je riječ o obrambenoj politici. No umjesto punih zaključaka svih 27, nismo mogli zbog blokade Mađarske usvojiti zaključke o Ukrajini, već je riječ o zaključcima predsjednika Europskog vijeća, gospodina Coste, rekao je premijer Andrej Plenković novinarima.
Dodao je da je sadržaj tih zaključaka u najvećoj mjeri poznat, iako je u odnosu na pripreme došlo do nekih, rekao je, sitnih modifikacija. No prihvaćeni su svi prijedlozi koje je iznijela Europska komisija.
>Macron: Nekažnjena invazija jedne europske zemlje na drugu ugrožava sigurnost svih
Stvara se novi fond za naoružanje
Plenković je istakao da se razgovaralo o pet važnih tema za jačanje europske obrane.
– Dakle, stvaranje novog fonda za naoružanje i pomoć državama članicama u iznosu od 150 milijardi eura. Druga i važna tema je mogućnost da države članice izdvoje iz ukupnog računanja deficita, izdvajanja za obranu, to je nešto što se dugo očekivalo. Treće je da se dio stredstava koji je u nacionalnim omotnicama u sedmogodišnjem proračunu realocira za pitanja koja mogu biti povezana s obranom. Četvrto je korištenje sredstava Europske investicijske banke, koja slovi kao “zelena banka”, ovaj puta za veće financiranje projekata obrane. I peto – mobiliziranje privatnoga kapitala za financiranje obrambene industrije, izjavio je Plenković.
Naglasio je kako je to šansa za razvoj cijele europske obrambene industrije, pa tako i hrvatske industrije.
– Kako bi se ojačale sposobnosti, vjerojatno će se ići ka dizanju praga, danas je to 2% na razini NATO-a. Taj će broj zasigurno biti veći, ali o tome će se voditi rasprave. Hrvatska je danas u poziciji da ispunjava zavjet NATO-a od 2 posto BDP-a. Naš je plan biti na oko 2,5%, možda i malo više 2027. Kako budemo nastavljali s gospodarskim rastom, tako ćemo imati veće mogućnosti i fiskalne kapacitete za ulaganja u jačanje Hrvatske vojske i naših obrambenih sposobnosti, rekao je Plenković.
>Kina u 2025. za obranu planira izdvojiti 7,2 posto BDP-a
Plenković se osvrnuo i na zaključke o Ukrajini, spomenuo kako Trump pokušava iznaći mirovno rješenje
– Kada je riječ o Ukrajini, ključne poruke koje su se mogle čuti proteklih dana, potvrđeno je da se mirovni pregovori prije svega ne mogu voditi bez Ukrajine. Europa također mora sudjelovati u tim pregovorima, osobito kad je riječ o europskoj sigurnosti. Potvrđeno je da se moramo držati temeljnih načela koja su stalno dio naše politike. To su poštivanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, kazao je.
U tom kontekstu, dodao je, treba iskoristiti trenutak nove inicijative američke administracije predvođene predsjednikom Trumpom da pokuša iznaći rješenje koje bi dovelo do toga da prestanu neprijateljstva. Kako bi došlo do primirja. Prije svega da prestane gubitak ljudskih života, nakon toga da se krene prema mirovnom planu.
>SAD i Ukrajina spremni potpisati sporazum o mineralima
Hrvatsko iskustvo reintegracije teritorija
Istaknuo je kako je govorio o tome da Hrvatska na tom planu ima velika iskustva, jer je praktički od 1990. do 1998. imala dio teritorija koji je bio okupiran.
– Posebno mirnom integracijom hrvatskog Podunavlja, uz posebne mjere povjerenja, niz drugih sektorskih, političkih i pravnih koraka Hrvatska je reintegrirala svoj teritorij. Ovo je trenutak da naša iskustva budu ponuđena u tom procesu. I da kao konstruktivna članica Europske unije, članica NATO-a i zemlja koja je zaista dala otvorenu, čvrstu i snažnu potporu Ukrajini, nastojimo dati svoj doprinos miru. Miru koji će zasigurno imati svoju novu dinamiku, rekao je Plenković novinarima, prenosi HRT.
>Von der Leyen bilda EU obranu, a sjetite se što je radila kao njemačka ministrica obrane
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.