Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom summitu na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron sinoć se uoči summita obratio građanima Francuske i Europe. Najprije na francuskoj televiziji, a potom i na društvenim mrežama gdje je upozorio da je Rusija postala prijetnja za Francusku i Europu. Kazao je i da je Pariz otvoren za razgovore o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na svoje europske partnere.
Ranije je razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji bi također trebao sudjelovati na summitu, te s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Pozvao ih je na pomirbu nakon neugodnog razgovora u Ovalnom uredu u Bijeloj kući.
Macron: ”Ako neka zemlja može nekažnjeno izvršiti invaziju na svog susjeda u Europi, onda više nitko ne može biti siguran ni u što!”
Uoči EU summita, Macron je sinoć u dramatičnom televizijskom obraćanju naciji rekao da Europa mora odvratiti rusku prijetnju. Kako javlja naš HRT, naglasio je i da će Francuska morati početi trošiti više na obranu i najavio nastavak pomoći Ukrajini.
– Rusija je postala prijetnja za Francusku i Europu, rekao je, dodavši da bi gledati i ne učiniti ništa bilo ludost.
– Još prvog dana odlučili smo podržati Ukrajinu i sankcionirati Rusiju, i dobro smo učinili, jer nije samo ukrajinski narod taj koji se hrabro bori za svoju slobodu. Ugrožena je i naša sigurnost. Da, ako neka zemlja može nekažnjeno izvršiti invaziju na svog susjeda u Europi, onda više nitko ne može biti siguran ni u što. Vrijedi zakon najjačeg, a mir više ne može biti zajamčen čak ni na našem kontinentu., izjavio je Macron.
Kazao je i da je Pariz otvoren za razgovore o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na svoje europske partnere. Macron je dodao da se Rusija nastoji ponovno naoružati i povećava izdvajanja za obranu.
“Predsjednik Putin krši naše granice kako bi ubijao protivnike i manipulirao izborima”, rekao je Macron. Podsjetio je i na to da je Rusija prekršila ranija obećanja i jamstva.
Macron je kazao da ”moramo biti spremni, jer SAD možda neće biti uz nas”. “Želim vjerovati da će SAD biti uz nas, ali moramo biti spremni na to da možda neće”, kazao je.
Macron se obratio na društvenim mrežama te govorio o sigurnosti Europe
Emmanuel Macron je govorio o konceptu Europske obrane koja ima za cilj jačanje strateške autonomije europskih zemalja u području sigurnosti i obrane.
Ističe kako europske zemlje trebaju biti bolje pripremljene za osiguravanje vlastite sigurnosti, što uključuje i zajedničku proizvodnju vojne opreme na europskom tlu.
Naglasak stavlja na potrebu pojačane suradnje među državama članicama kako bi se optimizirali resursi i vojne sposobnosti. Također ističe važnost smanjenja ovisnosti o vanjskim silama, posebice o Sjedinjenim Državama, kako bi Europa mogla samostalno osiguravati vlastitu sigurnost.
L’Europe de la défense que nous défendons depuis 8 ans devient donc une réalité. pic.twitter.com/676XayxM5z
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) March 5, 2025
Macron ne vjeruje da će se Rusija zaustaviti na Ukrajini
Macron ističe da je Rusija već pretvorila ukrajinski sukob u globalni sukob. Na europskom kontinentu angažirala je sjevernokorejske vojnike i iransku opremu, dok istodobno pomaže tim zemljama u dodatnom naoružavanju.
”Rusija pod vodstvom predsjednika Putina krši naše granice kako bi likvidirala političke protivnike, manipulira izborima u Rumunjskoj i Moldaviji te organizira kibernetičke napade na naše bolnice kako bi omela njihov rad”, tvrdi.
Tvrdi i da istovremeno nastoji utjecati na javno mnijenje širenjem lažnih informacija putem društvenih mreža. U suštini, ”testira naše granice i to čini u zraku, na moru, u svemiru i u digitalnom prostoru”, kaže Macron.
Istaknuo je i da se Rusija nastavlja naoružavati, izdvajajući više od 40% svog proračuna za vojne svrhe. Do 2030. godine planira dodatno povećati broj vojnika za 300 000, osigurati 3 000 novih tenkova i 300 borbenih aviona. U takvom kontekstu, tko može vjerovati da će se današnja Rusija zaustaviti na Ukrajini? Rusija je, u ovom trenutku i za godine koje dolaze, postala prijetnja Francuskoj i Europi.
La Russie est devenue une menace pour la France et pour l’Europe. pic.twitter.com/E4TnNo6x7B
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) March 5, 2025
Na summitu će teme biti Europska obrana i Ukrajina
Na današnjem summitu će biti dvije glavne teme – Europska obrana i Ukrajina. Što se tiče Europske obrane, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, još je ranije najavila svoj plan za ponovno naoružavanje Europe. Ona će ga danas još detaljnije predstaviti europskim liderima. Planirano je i usvajanje zajedničke deklaracije, zajedničke izjave svih zemalja članica, ali pitanje je hoće li to biti izvedivo jer se Mađarska i Slovačka već protive tome.
Mađarski primjer Viktor Orban prije nekoliko dana je poslao i pismo predsjedniku Europskog vijeća u kojem ga traži da se izbaci stavka o nastavku naoružavanja Ukrajine. On predlaže da se započnu izravni pregovori između Europske unije i Rusije. Slovačkom premijeru pak smeta što se nigdje u tom nacrtu ne spominje traženje i zahtjev za što bržim prekidom vatre u Ukrajini.
EU bi mogla izdvojiti blizu 800 milijardi eura
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti. Sastanku će nazočiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
– Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu, napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.
Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu. Kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.
Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.
Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.
Zajmovi za protuzračnu obranu, topničke sustave, dronove
Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi. Poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelica s projektilima i streljivom. Kao i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.
Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza.
Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a ako su ta sredstva namijenjena za obranu.
Dio kohezijskih sredstava moći će se koristiti za investicije u obranu
Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je von der Leyen.
Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od proračunskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom. To znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog. Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u obranu.
Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama. Po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke obrambene projekte. Poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost. Odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.
Zaključci o Ukrajini još nisu dogovoreni
Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o potpori Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu. No po pitanju plana za obranu nemaju primjedbi.
U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini. Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine. Mađarska pak upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.