Potpuno razotkrivanje voditeljice Rodnih studija Ankice Čakardić na Pupovčevoj TV

čakardić
Izvor: Snimka zaslona

YouTube kanal Vida TV, platforma iza koje stoji Srpsko narodno vijeće, objavila je emisiju ‘U pravom licu’, u kojoj Antonela Marušić razgovara s filozofkinjom i sveučilišnom profesoricom Ankicom Čakardić, novoimenovanom pročelnicom Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Čakardić je široj javnosti poznatija kao ‘voditeljica’ Rodnih studija koji još nisu osnovani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S Čakardić je razgovarala Antonela Marušić, književnica i novinarka, društveno angažirana lezbijka koja je svojedobno pisala za Novosti, a bila je i urednica feminističkog portala Vox feminae.

Tek unaprijeđena Čakardić opisala je proces odobravanja Rodnih studija i sama priznala kako u slučaju povratka na inicijalnu akreditaciju Rodnih studija nije riječ o ‘uroti’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marušić navodi da kad je vijest došla u medije svaki “pošteni desno-konzervativni influencer” imao je nešto pogrdno za reći o Rodnim studijima. Obje smatraju da je tu bilo pritiska. Iako voditeljica nameće priču da su ovi studiji praktički sabotirani, činjenice su pokazale kako isti nisu odbijeni, nego moraju proći proces inicijalne akreditacije po novom zakonu.

Govorila je Čakardić i o angažmanu u ekstremističkom feminističkom kolektivu fAKTIV, konkretnije Noćnom maršu koji organiziraju, a s kojeg su obično slane prostačke poruke za pobačaj, protiv braka i molitelja krunice.

> Smrt feminizma: Zovu na Noćni marš porukom da ‘trans žene’ ne otimaju ženskost?!

Jedna od tema je bio i njezin ‘status’ marksistice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je nekakav sukus stvari. Pokušaj da se što više približim marksističkoj teoriji, u okviru neke marksističke filozofije, premrežene s nekom feminističkom teorijom…. Sreća je da se moj posao poklapa s političkim uvjerenjima i pozicijama, pa se često u mom poslu stopi“, kaže Čakardić.

Marušić je pitala o ‘neformalnom partnerstvu’ u kojem živi i ‘opsjednutosti brakom’, kako kaže, čak i na ‘queer feminističkoj ljevici‘. Pita se ‘za što su se onda borili’.

> Voditeljica rodnih studija prof. Čakardić HZZ-u predstavila ‘rodne oficire’ Što je to?

“Nejasno mi je to. Razumijem da nije isto za hetero par ili LGBT par. Aspekt bračne zajednice u nuklearnom smislu uzurpiran obiteljaškom politikom je jako opasan. Ne vidim koristi od stupanja u brak s obzirom da nosi sa sobom čitav niz reproduktivnih ideoloških problematičnih taloga. Mislim da bi bilo vrijeme da radimo neke druge oblike ljubavi i zajedništva koji bi išli onkraj klasičnih granica koje su definirane brakom”, kaže Čakardić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Filozofski fakultet uskoro starta s Rodnim studijima: Evo tko će ih voditi

Definicija intimne ljubavi isključivo u bračnoj zajednici je dosta konzervativna. Ne mislim da je jednostavno gajiti nekoliko paralelnih ljubavnih odnosa istovremeno, ali opušteniji odnos koji ne zahtjeva tu strogu rodnu podjelu rada koju brakovi nose sa sobom, taj talog kućanskog rada, najčešće žene postaju majke, domaćice. Moja politička poruka protiv obitelji je usmjerena na činjenicu da je u obiteljima najveća stopa rodnog nasilja.

Nasilje prema ženama se ne događa na ulicama nego u četiri zida. Nisu migranti ili ekipa na klupici u parku, nego se stopa nasilja prema ženama najviše generira u okviru bračne zajednice, obitelji. To je važna poruka za neki progresivni pokret i feministički lijevi, queer pokret. Ne kažem da se toga trebamo pridržavati, ali važno je to nekad reći na glas”, zaključuje Čakardić.

Tko je Antonela Marušić?

Novinarka koja je vodila ovaj pristrani razgovor je Antonela Marušić, književnica koja literarne radove objavljuje pod pseudonimom Nora Verde. Jedna od autorica na portalu Vox Feminae i, naravno, aktivistkinja. Antonela Marušić rođena je 1974., u Dubrovniku, a studij Hrvatskog jezika i književnosti završila je u Zadru. Nakon čega je otišla u Zagrebu u potrazi za novinarskom afirmacijom, ali i LGBT zajednicom i kulturom.

”Novinarska afirmacija u tom trenutku bila mi je samo izvanjski motiv za odlazak u Zagreb, primarno mi je bilo pronaći ljude slične meni i LGBT kulturu koja u manjim sredinama tada nije postojala”, rekla je za Dubrovniknet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: Snimka zaslona

 

Protivila se referendumu o braku.

“Problem je bio kad sam 2013., uoči referenduma o ustavnoj definiciji braka dala izjavu u kojoj sam otvoreno govorila da živim sa ženom i da smatram da se naše obiteljske zajednice trebaju izjednačiti s heteroseksualnim. Mislila sam da će to ići za tadašnju emisiju Hrvatska uživo, ali izjava je u skraćenom obliku završila u središnjem Dnevniku. Nismo svi imali i nemamo jednako obrazovane i moderne roditelje i nismo svi potekli iz jednako privilegirane sredine. Nisam puno javno govorila što je moja majka prošla nakon te izjave i s kakvom se osudom okoline suočila. To i sama te sad osvještavam”, istaknula je.

Bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića nazvala je ‘kolekcionarom tregera i šlampavim znanstvenikom’.

“Mnogi od nas su tom trenutku izgubili poslove zato što smo se bavili feminističkim i lijevim politikama, što je u tom trenutku smatrano neobjektivnim, svjetonazorski Upravo zato bivši nas je ministar smatrao državnim neprijateljima broj jedan, ukinuo potpore neprofitnim medijima i naši portali su od tada znatno oslabljeni”, prisjetila se Marušić razdoblja kad je Hasanbegović bio ministar.

Rodni studiji – pokušaj koji nema smisla

Podsjetimo, na redovitoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2024. donesena je Odluka o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji. Mediji su tvrdili da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladi (MZOSM) Rodne studije odbili. A pokazalo se kako Rodni studiji prvo trebaju proći inicijalnu akreditaciju kod AZVO. Da bi zatim dobili dopusnicu i bili upisani u Upisnik studijskih programa. MZOSM je  za Narod.hr odgovorilo kako su ih uputili na put koji moraju proći, a ne odbili.

> Kako se Vida TV Milorada Pupovca našla na programu HTV-a?

Inače, ako prođe, na studiju će se proučavati sve: od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije… Preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize. Tri obvezna kolegija bit će Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Nadaju se da će studiji krenuti u akademskoj godini 2025./2026. Nastavu će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je financiran javnim novcem.

> Što promovira voditeljica Rodnih studija: LGBT partizanke s puškama, marksizam…

”Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju.

Premda se diplomanti i diplomantice rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost, primjerice chief diversity officer, gender equality officer i slično”, rekla je za portal Srednja.hr voditeljica studija Ankica Čakardić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.