Filozofski fakultet uskoro starta s Rodnim studijima: Evo tko će ih voditi

filozofski
Foto: FFZG, wikimedia commons. Montaža: Narod.hr

LGBT-feministički lobi dobit će svoje mjesto i na Sveučilištu u Zagrebu. Filozofski fakultet pokreće Rodne studije na diplomskoj razini, a upisivat će po 20 studenata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na redovitoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2024. donesena je Odluka o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji. Na studiju će se proučavati sve: od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize. Tri obvezna kolegija bit će Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Nadaju se da će studiji krenuti u akademskoj godini 2025./2026.

>Prof. Vrček: Lijevo jednoumlje na sveučilištima

Program je prošao sve potrebne procese, a ostaje konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Nastavu će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

>Filozofski fakultet u Rijeci dobiva kolegij posvećen ‘rodu, seksualnosti i identitetima’ čiji je nositelj lezbijska organizacija

Jedno od osnovnih pitanja je što će raditi ljudi koji završe Rodne studije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju. Premda se diplomanti i diplomantice rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost, primjerice chief diversity officer, gender equality officer i slično”, rekla je za portal Srednja.hr voditeljica studija Ankica Čakardić.

>Katolički prosvjetni radnici: U seksualnom obrazovanju CESI-ja se krije rodna ideologija

Tko je Ankica Čakardić?

Čakardić je inače izvanredna profesorica i predstojnica Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Članica je Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Predmeti njenog interesa su marksizam, feminizam i filozofija roda. Članica je međunarodnog uredništva izdanja “The Collective Works of Rosa Luxemburg” pri izdavačkoj kući Verso kao i feminističkog kolektiva fAKTIV koji svake godine organizira Noćni marš povodom Dana žena. Predavačica je u Centru za ženske studije kao i Centru za mirovne studije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Analiza transparenata i poruka Marša: Puno licemjerja, malo pameti…

Čakardić od 2011. do 2013. vodila HRT-ovu emisiju “Peti dan”.

“Razgovore smo vodili uživo petkom u studiju, bez montaže, otvorili smo masu nepopularnih političkih i kulturnih tema. Nije bilo cenzure, dodvoravanja i režimskog krojenja tema, stvarno nije.

Nakon naše postave, “Peti dan” mi izgleda kao neki hub za konzervativce i desničare. Uz to, sve je nekvalitetniji, ima neobično plošne i dosadne sugovornike i sugovornice, da budem krajnje benevolentna, čast iznimkama. Emisiju su u “moje vrijeme” podigli sjajni novinari poput Domagoja Novokmeta, popratne komentare i priloge radila je Davorka Turk. Od tada se mnogo toga promijenilo…”, rekla je u intervjuu za magazin Nada SNV-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.