Od nove akademske godine 2019/2020. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, točnije na Odsjeku za kulturalne studije pokreće se izborni kolegij pod nazivom Rod, seksualnost i identiteti – od opresije do ravnopravnosti. Mogu ga upisati studenti/ce diplomskih studija i završnih godina integriranih studija Sveučilišta u Rijeci, prenosi studentski.hr.
Kolegij je nastao kao produkt projekta Hood, tj. Humano obrazovanje – odgovorno društvo čija je nositeljica Lezbijska organizacija LORI, navodi se na stranicama.
Navode da je cilj projekta je unaprijediti znanje i vještine studenata/ica Sveučilišta u Rijeci za aktivno građansko djelovanje u području rodne ravnopravnosti i povezanih ljudskih prava u vidu izgradnje humanijeg i pravednijeg društva, navode lorice. U njegovoj realizaciji sudjeluje i Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava te Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Teme poput LGBTIQ zajednice, rodno uvjetovanog nasilja, rodne neravnopravnosti, feminističke i rodne teorije te teorije seksualnosti samo su neke kojih će se dotaknuti ovaj kolegij.
Spolni i rodni identitet
Spol je skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se među jedinkama iste vrste razlikuju mužjaci i ženke. Spol je određen nasljedno, kromosomskom strukturom. U kulturi se rod i spol u najvećem broju slučajeva koriste kao sinonimi.
U zadnjih četvrt stoljeća postoji kod nekih autora tendencija da se pojmovi “spol” i “rod” definiraju različito. U takvoj upotrebi “spol” je društveni konstrukt, dok “rod” postaje individualni konstrukt, pri čemu ne postoje samo “muško” i “žensko”.
>GREVIO: Hrvatsku bi u provedbi IK nadzirale istomišljenice Sanje Sarnavke i Rade Borić
Rodna ideologija: Bernardić hvali Plenkovićev pomak prema redefiniciji obitelji i braka
Dr. sc. Hrvoje Pende: HDZLGBTTQISDP zajedno bespućima prema transrodnoj Europi
Rodna ideologija: 2013. je nastupio na SP za rukometaše, a 2019. će vjerojatno na SP za rukometašice
Rodna ideologija: Promijenio spol u ženski da bi ranije otišao u mirovinu
Rodna ideologija podrazumijeva da odnosi između ljudi nisu obilježeni podjelom na “muško” i “žensko”.
Rodni identitet – prema nekim feminističkim i tzv. queer teoretičarima – podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem. Prema njima, rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Također, po njima je i seksualnost ne-binarna, odnosno fluidna.
Prema raznim izvorima kod ustanova koje se bave zaštitom prava “spolnih i rodnih manjina” mogu biti rodni identiteti primjerice “femme” (“ženska lezbijka”), “butch” (“muška lezbijka”), “drag queen” (muški transseksualac prije operacije), “genderqueer” (oni čije su sklonosti promjenjive), “heteroseksualac” (engl. “Straight”) i razni drugi.
“Rodni identitet odražava duboko uvriježen osjećaj vlastitog roda, koji predstavlja način kako osoba sebe identificira kao muško, žensko, niti jedno ili oboje od toga, ili neku kombinaciju. Rodni identitet je u pravilu sukladan sa spolom koji mu je određen po rođenju, obično sukladno s vidljivim genitalijama. Transrodne osobe pokazuju nesukladnost između njihovog osjećaja o svojem rodu i o rodu koji im je određen po rođenju. U nekim slučajevima, njihova pojava, način ponašanja i druge vanjske karakteristike mogu odudarati od očekivanja društva o rodno – normativnom ponašanju.”, navodi dokument UNICEF-a iz 2014.
U čl. 3.c Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (“Istanbulska konvencija”) sadržna je kratka definicija termina “rod”. U toč. 53. pojašnjavajućeg izvješća IK se dodaje: “Određene skupine pojedinaca mogu doživjeti diskriminaciju i na temelju rodnog identiteta, što jednostavno rečeno znači da rod s kojim se poistovjećuju nije u skladu sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju. To uključuje kategorije pojedinaca kao što su transrodne ili transseksualne osobe, transvestiti i ostale skupine osoba koje ne odgovaraju onome što je društvo utvrdilo da pripada kategorijama ‘muško’ ili ‘žensko’”.
Unatoč prosvjedima, Plenkovićev HDZ koji se deklarira kao demokršćanska stranka pokrenuo je ratifikaciju IK usprkos jasno iskazanom protivljenju Hrvatske biskupske konferencije i dijela javnosti. 22. ožujka 2018. godine je Vlada RH objavila tekst “Interpretativne izjave” te se navodi da “RH smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav”.
Što kaže znanstvena javnost?
Znanstvenici okupljeni oko tzv. “rodnih studija”, sveučilišnih ustanova koje su osnovane na mnogim sveučilištima u svrhu istraživanja i promoviranja feminizma i LGBT aktivizma ističu razliku roda i spola.
Kritičari upozoravaju da rodna ideologija promiče ne samo što šire korištenje sredstava protiv začeća, nego potiče na pobačaj (uključujući eugenički, gdje se istrebljuju nerođeni nositelji bolesti poput Downovog sindroma i Tay – Sachs bolesti – sve pod egidom “prava na izbor” i brige za zdravlje žene.
Richard Lippa (psiholog i profesor na California State University) u knjizi “Gender, Nature and Nurture” iz 2005. koristi termine “spol” i “rod” kao sinonime, te iznosi: “Neki istraživači predlažu da se riječ spol koristi kada se govori o biološkim razlikama, dok bi riječ rod trebalo koristiti u pogledu kulturnih razlika. Međutim, nije jasno do koje su mjere razlike između muškaraca i žena posljedica bioloških faktora, u odnosu na naučene i kulturalne faktore. Nadalje, nekritično korišnjenje riječi rod dovodi do zamagljivanja razlike između dva različita predmeta: a) razlike između muškaraca i žena i b) individualnih razlika u muškosti i ženstvenosti koje se pojavljuju unutar svakog od spolova.”
Suprotno tome, filozofkinja i tzv. queer teoretičarka Judith Butler iznosi 1988. godine mišljenje da bi “rod” bio fluidna varijabla koja se mijenja u različitim prilikama i tijekom vremena; da “rod” može biti izveden na tradicionalan način (u skladu s uvriježenim konceptima muškosti i ženskosti) i netradicionalan način (izmjena rodnih normi, višestruki i miješani identiteti) – te prema Butler “rodni identitet”, kao osobni doživljaj pojedinca kao muškarca ili žene može, ali ne mora korespondirati s njegovim aktualnim biološkim spolom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
