Studenti u Hrvatskoj uskoro će moći upisati Rodne studije koji se bave proučavanjem roda, rodnog identiteta i pojava vezanih uz njih. Voditeljica studija bit će, ukoliko dobiju odobrenje svih nadležnih tijela, Ankica Čakardić. U fokusu interesa joj je marksistička i feministička teorija, a članica je Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. No, neke njene izjave i objave izuzetno su “zanimljive”.
Senat Sveučilišta donio je Odluku o ustroju i izvedbi novoga sveučilišnoga diplomskoga studijskoga programa Rodni studiji. Za njegovo pokretanje potrebno je još samo zeleno svjetlo Ministarstva obrazovanja.
Na studiju će se proučavati sve: od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize. Tri obvezna kolegija bit će Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Voditeljica ovog LGBT-feminističkog studija je Ankica Čakardić o kojoj smo već pisali.
>Filozofski fakultet uskoro starta s Rodnim studijima: Evo tko će ih voditi
Članica je međunarodnog uredništva izdanja “The Collective Works of Rosa Luxemburg” pri izdavačkoj kući Verso kao i feminističkog kolektiva fAKTIV koji svake godine organizira Noćni marš povodom Dana žena. Predavačica je u Centru za ženske studije kao i Centru za mirovne studije. O osnivanju rodnih studija prošle je godine za magazin Nada SNV-a rekla:
“Mislim da bi ‘nevolje s rodom’ danas trebale biti razriješene, u smislu da su pravno-politički, da ne kažem civilizacijski ukinute pa da se za rod ne bismo trebali ovako grčevito boriti. Međutim, rodni studiji su u ovom trenutku institucionalno nužni s obzirom na sve jače udare s desna, uključujući i konzervativne radikalnofeminističke sentimente prema pitanjima roda i rodnim politikama. Nažalost, rodna ravnopravnost vraćena je korak unatrag.”
>Analiza transparenata i poruka Marša: Puno licemjerja, malo pameti…
LGBT partizanke
Predmeti njenog interesa su feminizam, filozofija roda i dakako, marksizam. Neke objave su postale i viralne, posebna ona s mladim partizankama i puškama, a u pozadini je LGBT zastava. Ta objava sada je uklonjena.
Pozivi na feminističko-marksističke događaje ili prisjećanje na povijesne događaje. Poput uvođenja prava na abortus u SFRJ.
U svom radu oslanja se na marksističku filozofiju, a o Rosi Luxemburg napisala je i eseje.
“Postoji taj neki neosnovani mit da Luxemburg nije bila feministkinja, jer je prvenstveno, obično se tako kaže, bila marksistkinja (uostalom, kao da se to dvoje isključuje!). Istražila sam sve njene radove i locirala 5 tekstova/govora koje je posvetila tzv. ženskom pitanju. Otkrila sam ne samo da se eksplicitno bavila feminizmom i podržavala ženski radnički pokret, već je u pismu svojoj prijateljici Luizi Kautsky, pozivajući je na jednu žensku konferenciju, doslovce napisala da ‘je postala feministkinja’. Luxemburgina je teorija akumulacije sjajna ulazna točka za analizu komodifikacije reproduktivnog rada kao problema potržištenja kućanskog i skrbnog rada”, pojasnila je za feministički portal Vox Feminae.
>Tomašević izbjegao odgovoriti na tvrdnje o povezanosti Možemo sa Zakladom Rosa Luxemburg
Govoreći nekadašnjem filozofskom časopisu Praxis, osvrnula se na to da u njemu nije bulo žena autorica, niti fa se puno govorilo o feminizmu pa dodala:
“Biti marksistička teoretičarka nije laka stvar; doista su na našim prostorima i danas marksistkinje izrazito rijetka pojava.”
“Razvijati progresivne i lijeve feminističke politike u manjinskom kontekstu”
Čakardić je, između ostalog, članica je Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Na pitanje zašto se kandidirala, i magazinu Nada SNV-a rekla je:
>Promocija ‘otvorenih’ brakova za dobrostojeće Srbe? Evo o čemu pišu Novosti
“Kandidirala sam se zato što mi je organski sve nepodnošljivija interakcija siromaštva i manjinskih grupa, posebno nakon potresa na Baniji i bijednog života ljudi na tim područjima. Normalizacija mržnje prema Srbima u javnom prostoru zadnjih godina također je nešto o čemu sve češće mislim i osjećam. Uz sve ovo, iz nedavnog osobnog iskustva, znam da u Rijeci ne postoji neka javna ustanova za stacionarnu palijativnu skrb starijih i nemoćnih. Naprosto nema javnih hospicija za teško oboljele, mentalno bolesne i nepokretne ljude, osim onog koji organizira Riječka nadbiskupija. Nikako nije dobro da građani, pa time i pripadnici drugih vjerskih i etničkih manjina, ovise o socijalnim uslugama Katoličke crkve ili privatnim domovima. Trebamo javne hospicije, voljela bih da takvu inicijativu pokrene i Vijeće.
>Smrt feminizma: Zovu na Noćni marš porukom da ‘trans žene’ ne otimaju ženskost?!
Priključila sam se, naravno, i kako bismo zajedno razvijali progresivne i lijeve feminističke politike u manjinskom kontekstu jer mislim da je svaku politiku zajednice važno dovoditi u vezu s klasnim i rodnim određenjem.”
Vodila HRT-ov Peti dan
U istom je intervjuu kritizirala emisiju koju je nekad na javnoj televiziji HRT vodila.
“Mislim da je jedan od zadataka profesorijata i javni angažman, ne možeš se cijeli svoj profesorski život skrivati po prostorima učionica i kabineta. Iz tog sam razloga “Peti dan” dijelom shvaćala kao dio svoje profesije. Razgovore smo vodili uživo petkom u studiju, bez montaže, otvorili smo masu nepopularnih političkih i kulturnih tema. Nije bilo cenzure, dodvoravanja i režimskog krojenja tema, stvarno nije.
>Što se zapravo krije iza bizarnog marša za ‘8. mart’ u središtu Zagreba kojem su se priključili Tomašević, Grbin, Kekin…
Nakon naše postave, “Peti dan” mi izgleda kao neki hub za konzervativce i desničare. Uz to, sve je nekvalitetniji, ima neobično plošne i dosadne sugovornike i sugovornice, da budem krajnje benevolentna, čast iznimkama. Emisiju su u “moje vrijeme” podigli sjajni novinari poput Domagoja Novokmeta, popratne komentare i priloge radila je Davorka Turk. Od tada se mnogo toga promijenilo, Ognjen Čaldarović je prerano umro, Nino Raspudić je otišao u desničarsku stranačku politiku, Nadežda Čačinovič je u mirovini, Srećko Horvat je postao tata, a ja…”, rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
