Ideološko čišćenje zagrebačkih ulica od spomena svake osobe koja je djelovala u vrijeme NDH, nastavlja se dalje. Nakon što su preimenovane prve četiri ulice u gradskoj četvrti Črnomerec, na red su došle ostale četiri ulice i to na području Ivanje Reke.
Ulica Vladimira Arka biti će preimenovana u Ulicu Srećka Lipohara, hrvatskog branitelja iz Ivanje Reke, Ulica Ivana Šarića dobit će ime Josipa Kužea,
Ulica Antuna Bonifačića preimenovat će se u Ulicu Sidonije Erdödy Rubido, prve hrvatske operne pjevačice, a Ulica Filipa Lukasa po književnici Nadi Iveljić.
Ranije je Gradska skupština Grada Zagreba donijela odluku o preimenovanju četiri ulice na području Črnomerca pa je tako Ulica Franje Nevistića postala Ulica Mije Oremović (glumica), a Ulica Ivana Oršanića preimenovana je Ulicu Božene Begović, glumice, književnice i spikerice.
Ulica Branka Klarića dobila je novo ime i to po kazališnoj glumici Elzi Gener, a Ulica Srećka Karamana promijenjena je u Ulicu Božene Kraljeve (glumica).
Prema prijedlogu ekstremno lijeve stranke Možemo, trebalo je biti promijenjeno i ime Ulice Ivana Jurčića u Gornjoj Dubravi no prijedlog je tamošnje vijeće gradske četvrti u kojem većinu ima gradska oporba, a ne Možemo – odbijen.
Što se tiče ulice Petra Grgeca na Trnju, zahtjev za njezinim preimenovanjem naknadno je povučen.
>Dvostruki kriteriji: Ulice se ne smiju zvati po publicistima iz vremena NDH, a što je s komunistima?
Inicijativa za promjenom imena zagrebačkih ulica imenovanih po istaknutim pojedincima koji su djelovali u vrijeme NDH došla je od kontroverzne organizacije Documente i Svjetskog židovskog kongresa. U svemu su prste imali i povjesničari Hrvoje Klasić i Ivo Goldstein. O konačnoj promjeni odlučuje Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova kojem je na čelu Rada Borić (Možemo).
Tko su ljudi čija imena Možemo briše?
Kao što smo ranije pisali, na listi nepodobnih mahom su istaknute osobe koje su djelovale u vrijeme NDH od kojih je tek jedan bio ustaški dužnosnik.
Na listi je Ivan Evanđelist Šarić, vrhbosanski nadbiskup, prevoditelj Biblije na hrvatski jezik i pjesnik. Tu je i Antun Bonifačić, koji je bio povezan s NDH jedino po tome što je bio zaposlen u ministarstvu vanjskih poslova, a društvo na listi nepoželjnih pravi mu i kolega diplomat Franjo Nevistić, koji je u emigraciji uređivao i utjecajni časopis “Studia Croatica”.
>Tko su ljudi koje Grad Zagreb planira maknuti iz imena ulica na inicijativu Documente?
Književnik Branko Klarić umro je na Križnom putu, kao i Ivan Jurčić.
Petar Grgec, također književnik, bio je član HSS-a i ostavio je značajan trag u hrvatskoj publicistici. Unatoč tome, komunističke su ga vlasti osudile na sedmogodišnju robiju i gubitak građanskih prava.
Srećko Karaman bio je poznati pisac, koji je početkom rata završio u talijanskom zatočeništvu, da bi kasnije preživljavao kao činovnik. Svoj bogati književni rad nastavio je u emigraciji.
Među onima čije bi ime trebalo biti uklonjeno s naziva ulica nalazi se i Vladimir Arko, jedan od najutjecajnijih hrvatskih poduzetnika prve polovice dvadesetog stoljeća. Arko je bio blizak s jugoslavenskim idejnim krugovima, a njegova jedina veza s vlastima NDH bila je ta što je svojim proizvodima opskrbljivao vojsku. U NDH je jednom čak bio i uhićen. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima kad su ga komunističke vlasti pokušale uhititi. Njegov poslovni imperij kasnije je pripojen industriji pića “Badel”.
Možda će vas zanimati
Tko je zagrebački industrijalac Arko kojem Možemo, Goldstein i Klasić žele uzeti ulicu?
Riječ je o nekadašnjem vlasniku tvornice žestokih alkoholnih pića Arko, kasnije Badela i tvornice emajliranog posuđa, kasnije nazvane Gorica.
Na popisu za skidanje s popisa važnih osoba nalazi se i ime Filipa Lukasa, jednog od najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika svoga vremena i predsjednika Matice hrvatske od 1928. do 1945. Izbjegao je iz Hrvatske 1945., a komunističke su ga vlasti u odsutnosti osudile na smrt zbog podrške NDH. Županijski sud u Zagrebu, na zahtjev udruge U ime obitelji, 2017. je poništio tu presudu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa