Manje je poznato kako Katoličku Crkvu čine 24 autonomne crkve. Najveća od njih je Latinska, odnosno Rimokatolička crkva kojoj pripada većina katolika. Preostale 23 su istočne katoličke crkve. Jedna od njih je i Maronitska crkva kojoj pripada svećenik koji je pretvorbu u priloženom videu pjevao na Isusovom jeziku – aramejskom. Poslušajte kako to zvuči.
> Njemačka: Lijeva vlada ukida državne financijske isplate crkvama
Istočne katoličke crkve su nakon velikoga raskola priznale papu i održavaju istočne obrede. Razlika je u obredu, liturgijskom jeziku, crkvenoj disciplini i običajima. Ostalo je zajedničko, poput vjere, sakramenata i prihvaćanja zajedništva s papom. Evo i popisa tih crkava:
Albanska grkokatolička Crkva
Armenska katolička Crkva
Bjeloruska grkokatolička Crkva
Bugarska grkokatolička Crkva
Kaldejska katolička Crkva
Koptska katolička Crkva
Grkokatolička Crkva Hrvatske, Srbije i Crne Gore
Eritrejska katolička Crkva
Etiopska katolička Crkva
Grčka katolička Crkva
Mađarska grkokatolička Crkva
Talijansko-albanska grkokatolička Crkva – Talijansko-grčka katolička crkva
Makedonska grkokatolička Crkva
Maronitska Crkva
Melkitska grkokatolička Crkva
Rumunjska grkokatolička Crkva
Rusinska grkokatolička Crkva
Ruska grkokatolička Crkva
Slovačka grkokatolička Crkva
Sirska katolička Crkva
Siro-malabarska katolička Crkva
Siro-malankarska katolička Crkva
Ukrajinska grkokatolička Crkva
> Katolička crkva u SAD-u prodana za 250 tisuća dolara i postaje – džamija
Maronitska crkva
Maroniti su kršćani sirijskog obreda u Libanonu. Naziv maroniti (sirski Maranaje) nastao je po samostanu sv. Marona pustinjaka (umro 423.), sagrađenom nad njegovim grobom kraj izvora rijeke Oront u Libanonu. Tu se u dogmatskim borbama u 6. st. razvilo kulturno i religijsko središte obrane kalcedonskoga vjerovanja protiv monofizita.
U 7. st. maroniti su prihvatili dekrete bizantskih careva i postali monoteleti. Prekinuvši vezu s ostalim kršćanima bizantskoga obreda (jakobitima i melkitima) u doba arapske vlasti, povukli su se u libanonsko gorje i imali svoju vlastitu crkvenu organizaciju. Za križarskih ratova u 11. i 12. st. približili su se Katoličkoj crkvi. Priznali su njezine dogme i papin vrhovni autoritet, zadržavši svoj obred i običaje.
> Progoni kršćana u sve više zemalja svijeta: Najteže je u Nigeriji
Papa Pavao V. priznao je 1608. glavaru Maronitske crkve titulu patrijarha Antiohije. Na sinodu 1736. dobila je svoju crkvenu hijerarhijsku organizaciju. Osim patrijarha (čije je sjedište u samostanu Bkerke blizu Bejruta) Crkvom upravljaju 4 nadbiskupa i 6 biskupa, od kojih 4 izvan Libanona (u Alepu, Damasku, Kairu i na Cipru).
Maronitska crkva danas ima više od 3 milijuna vjernika
Od 1966. postoji i maronitski egzarhat u SAD-u. Za mamelučke (1250.-1517.) i osmanske vladavine (1517.-1918.) bili su često proganjani. Godine 1860. Druzi su nad njima počinili velike pokolje. Za građanskoga rata u Libanonu (1975.) mnogi su maroniti emigrirali. Danas je više od 3 milijuna vjernika u Libanonu, Siriji i dijaspori (Egipat, Cipar, Brazil, Argentina, SAD, Kanada, Australija), donosi Hrvatska enciklopedija.
