Migrantska kriza: Ogroman priljev migranata u Njemačku, najviše od 2016.

pol
iStock

Njemačka se suočava s ogromnim rastom zahtjeva za azil. U proteklom mjesecu bilo je više nego u bilo kojem trenutku od 2016., a porast je naglasio nesposobnost Njemačke i Europe da kontroliraju tekuću migracijsku krizu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U odnosu na listopad prošle godine zabilježen je rast od 80 posto. Najviše zahtjeva podnijeli su Sirijci, Afganistanci i Turci, piše Remix.

Imigracija azilanata već je značajno porasla ove godine, a sada Njemačka bilježi još veći porast. Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), u listopadu je registrirano 23.918 početnih zahtjeva za azilom, što je najveći broj u jednom mjesecu u gotovo šest godina. Podaci BAMF-a pokazuju da je posljednji put ta brojka premašena u studenom 2016. kada su podnesena 24.574 zahtjeva.

Njemački ministar unutarnjih poslova optužen za krivotvorenje brojeva azilanata kako bi prikrio migrantsku krizu

Na vrhuncu migracijske krize u ožujku 2015. podneseno je znatno više zahtjeva, u nekim slučajevima na mjesečnoj razini. Osim toga, mnoge osobe koje su ilegalno ušle u zemlju podnijele su zahtjeve kasnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj mjesec njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser optužena je za krivotvorenje i broja migranata koji ulaze na njemački teritorij i broja zahtjeva za azil. Posljednje brojke iz listopada vjerojatno će pojačati kritike o njezinom postupanju s krizom.

>Francuski povjesničar: Dva od tri zločina u Francuskoj počinili su ljudi migrantskog porijekla

Migracijski priljev dolazi u trenutku kada 53 posto Nijemaca kaže da u zemlju stiže previše migranata, prema anketi novinske platforme Tagesschau koju financira država.

Lavovski udio izbjeglica stigao je iz Ukrajine

Nisu samo migranti iz Afrike i s Bliskog istoka pokretači porasta. Lavovski udio izbjeglica stigao je iz Ukrajine; međutim, ova skupina ima posebne povlastice koje im omogućuju stjecanje zaštitne titule bez podnošenja zahtjeva za azil. Unatoč tome, oko 750.000 Ukrajinaca ušlo je u Njemačku od početka sukoba s Rusijom, a postoje primjetni napori za socijalne usluge, stanovanje i škole. Vjeruje se da je ove godine ukupno oko 1,1 milijun migranata ušlo na njemački teritorij.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Berlinska policija više ne smije bilježiti migrantsko podrijetlo mladih kriminalaca?

Prema BAMF-u, otprilike 23.900 početnih zahtjeva u listopadu predstavlja povećanje od dodatnih 28 posto u odnosu na brojeve iz rujna. Ako se vratimo na listopad prošle godine, bilo je 80 posto više. Kao iu rujnu, glavne nacionalnosti bile su iz tri zemlje: 8.975 iz Sirije, 3.682 iz Afganistana i 3.324 iz Turske.

Gotovo svi tražitelji azila koji su stigli u Njemačku ušli su preko sigurnih susjednih zemalja, što znači da su već bili zaštićeni od rata ili progona, piše njemački list Die Welt. Unatoč toj činjenici, oni uglavnom dobivaju azil u Njemačkoj, što im omogućuje da zadrže stalni boravak u zemlji. Trošak njemačkih poreznih obveznika porastao je na desetke milijardi, a mnogi od tih migranata nisu se uspjeli integrirati u njemačko društvo i tržište rada.

Napori da se neovlašteni tražitelji azila deportiraju natrag u druge države EU-a putem Dublinske uredbe uglavnom su bili neuspješni. Vlada semafora još nije pronašla načina da vrati veći dio onih koji stižu u Njemačku u odgovorne države. Osobito u slučaju Grčke, to bi zahtijevalo proširenje socijalnih naknada za nezaposlene izbjeglice jer njemački sudovi smatraju da su tamošnji minimalni standardi u suprotnosti s ljudskim pravima i stoga onemogućuju povratak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.