Njemački mediji analiziraju uvođenje eura u Hrvatskoj: To se do sada još nije dogodilo

njemački
Foto: iStock

Dan poslije Božića mediji u Njemačkoj detaljno su počeli predstavljati okolnosti ulaska u eurozonu njezine 20. članice, Republike Hrvatske. Der Spiegel kreće od toga da je hrvatsko uvođenje eura kao svoje valute plus ulazak u Schengen dvostruko olakšanje za milijune Nijemaca koji u Hrvatsku svake godine odlaze na ljetovanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više nema, navodi, višesatnih čekanja na graničnim prijelazima niti gubitka novca pri mijenjanju iz eura u kune po mjenjačnicama. I Der Spiegel i DPA, što su prenijeli mnogi drugi mediji, podsjećaju da je samo ove godine iz Njemačke u Hrvatsku na Jadran došlo 3,4 milijuna turista, ukupno stranih čak 16 milijuna, javlja RTL.

Odmah potom pišu: “Još nikad nečije uvođenje eura nije bilo praćeno ovakvim svjetskim gospodarskim potresima kao danas. Ruski rat u Ukrajini, poskupljenje energenata i problemi s transportom uslijed pandemije COVID-a, sve to potaknulo je rast inflacije u Europi.”

>Koje države članice EU-a koriste euro kao službenu valutu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska, navode dalje, u studenom je imala stopu inflacije od 13,5 posto, što je nešto više od prosjeka EU-a od 10,1 posto. Usto, kako je prognozirao potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovkis, ranija iskustva nas uče da uvođenje eura prati prosječno poskupljenje od između 0,1 i 0,3 posto.

Sve to bi se, međutim, pišu njemački mediji, Hrvatskoj trebalo vratiti relativno brzo kroz niže troškove mijenjanja valuta ili  potpuni nestanak tih troškova, te kroz niže kamatne stope.

Zato se prognozira da će u 2023. Hrvatska imati bitno nižu stopu inflacije, 5,7 posto.

>Udruga Glas poduzetnika upozorava na novi udar i kazne zbog uvođenja eura

Njemački mediji podsjećaju i na rezultate istraživanja iz travnja, prema kojem je 55 posto stanovnika Hrvatske u tom trenutku bilo za prelazak na euro, dok je 42 posto bilo protiv. Gubitnici u tom procesu bit će banke, odnosno financijski servisi koji su do sada na mijenjaju valuta u Hrvatskoj zarađivali 1,4 milijarde kuna godišnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Euro kuca na vrata: Donosimo zanimljive činjenice – ovo zasigurno niste znali

Ekonomisti nasuprot tome navode da će se i taj dio Hrvatskoj vratiti kroz bitno veću otpornost nacionalne ekonomije na gospodarske šokove u regionalnim i globalnim razmjerima, odnosno da će RH svoje financijske probleme moći rješavati kreditima s bitno nižim kamatnim stopama.

Posljednjih se mjeseci naveliko pisalo o ulasku Hrvatske u prostor “Schengena”, ali se pritom malo tko sjetio da se taj prostor zadnji put proširivao još 2011., a i taj put bila je riječ o proširenju na majušni Lichtenstein. Prethodno je netko ulazio u eurozonu još 2015. i tada je bila riječ o Litvi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.