Očuvanje zajedničkih vrijednosti Europske unije, zbog kojih je i Hrvatska postala članica, odgovor su na trendove rasta populizma i euroskepticizima posljednjih godina, rekla je u petak u Zagrebu ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić otvarajući Konferenciju o budućnosti Europe.
Na trendove rasta “populizma i euroskepticizma” posljednjih godina “moramo odgovoriti konkretnim potezima. Potrebno je zadržati naše najviše vrijednosti koje su ujedno i najveća snaga Europske unije – demokracija, temeljna ljudska prava i slobode, vladavina prava”, rekla je ministrica u govoru u sjedištu Sveučilišta u Zagrebu.
Kazala je da su to vrijednosti zbog kojih je i Hrvatska postala članica EU i da “Hrvatska snažno zagovara očuvanje ovih temeljnih vrijednosti i zalaže se za smanjenje razlika integriranja članica EU”.
Ministrica je nabrojala hrvatska postignuća u EU, ali je govorila i o izazovima EU kao što su sigurnosni, gospodarski, promjene klime, Brexit i izazovi globaliazcije, a svi oni zahtijevaju “zajednički odgovor”.
Godina 2018. bit će važna za donošenje odluka o budućnosti jer će ona odrediti kako ćete “vi (mladi) živjeti”, poručila je obraćajući se studentskoj populaciji.
Hrvatska se zalaže za to da “građanin treba biti u središtu svake europske politike”, što je rezultat postignuća drugih procesa koje treba stalno održavati kako bi se obnavljalo europsko jedinstvo, kazala je ministrica.
Kako se uskoro puni peta godina članstva u EU, Hrvatska je želi obilježiti “jasnijim pozicioniranjem u EU i još jačim povezivanjem nacionalnih ciljeva s europskima”, rekla je.
Ocijenila je da će hrvatsko predsjedanje Unijom u prvoj polovici 2020., “biti vrlo vidljiv i važan pokazatelj našeg doprinosa razvoju EU”. Odvijat će se u vrlo zahtjevom vremenu nakon što završe izbori za Europski parlament i sastavi se nova Europska komisije, nakon završetka pregovora o Brexitu i donošenju novog proračuna Unije.
Iako je prerano navesti točne prioritete predsjedanja Hrvatska će sigurno uvrstiti teme rasta, povezivanja, proširenja, stabilnosti i razvoja, rekla je ministrica.
Više ili manje Europe
Na konferenciji je predstavljena zajednička deklaracija mladih kao rezultat pet radionica o budućnosti Europe koje je provelo 70 studenata Sveučilišta u Zagrebu.
“Po mojem mišljenju obrazovanje je jedino sredstvo kojim je moguće graditi bilo kakav održivi napredak za budućnost”, rekla je Margarita Veleva, zamjenica voditelja misije Bugarske u uvodnom govoru.
Veleva je istaknula da “Europa mora ostati ujedinjenja suočena s globalnim izazovima”.
“EU je mjesto na kojem građani mogu uživati jedinstvenu raznolikost kulture, ideja i tradicije”, rekao je Klaus Fiesinger, regionalni direktor Zaklade Hanns Seidel za jugoistočnu Europu posluživši se tako citatom iz Bijele knjige u kojoj je navedeno pet mogućih smjerova za budućnost EU.
Konferencija o budućnosti Europe nadahnuta je Bijelom knjigom Europske komisije iz ožujka 2017. i govorom o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, ali i trenutačnim izazovima kojima su izložene eurozona i schengenska zona kao i pitanjima treba li više ili manje Europe.
Fiesinger je ocijenio da se Europa više brzina uglavnom spominje u negativnom kontekstu. Međutim, europska integracija nikada se ne odvija simultano, rekao je.
Europa više brzina je stvarnost jer postoje različiti stupnjevi integracije, primjerice nisu sve članice u eurozoni ili schengenskoj zoni, a postoje i mnoga izuzeća za pojedine članice u pravosuđu i financijama.
Zapadni Balkan
Fiesinger je nadalje podsjetio da je zaklada koja je već 20 godina prisutna putem svog ogranka u Zagrebu u proteklih 25 godina aktivno pomagala integraciji srednje i jugoistočne Europe, a sada kroz Berlinski proces to čini u procesu integracije zapadnog Balkana.
Kao predstavnica zemlje koja trenutačno predsjeda Unijom, prvi put otkako je postala punopravna članica, Veleva je izrazila zadovoljstvo što je fokus EU ponovno na području jugoistočne Europe.
Podsjetila je da će Bugarska u svibnju održati konferenciju na temu proširenja EU na Zapadni Balkan i rekla da u tom procesu “mogu biti most” zemlje jugoistočne Europe koje su već članice EU.
Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom ministarstva vanjskih i europskih poslova, u suradnji sa Zakladom Hanns Seidel i veleposlanstava Francuske i Slovenije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
