-->
Nedjelja, 12 siječnja, 2025
0.5 C
Zagreb
Pratite nas:
3,66 POSTO

Visok postotak nevažećih listića, no ne viši nego rekordne 2020.

Podijeli

U drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je 3,66 posto nevažećih listića. Postotak je visok, no ne kao prije pet godina kada je u drugom krugu predsjedničkih izbora bilo 4,35 posto takvih, uglavnom protestnih listića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je prema podacima Državnog izbornog povjerenstva od nedjelje navečer bilo 3,66 posto ili 57 127.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Visok postotak nevažećih uglavnom  je izazvan nezadovoljstva dijela birača s dvojicom kandidata u drugom krugu – Zorana Milanovića i Dragana Primorca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poništavanje glasačkih listića u Hrvatskoj masovnije se dogodilo na predsjedničkim izborima 2020. godine kada je u drugom krugu bilo preko četiri posto nevažećih listića.

Koliko je nevažećih listića bilo na prošlim izborima?

Naime, na prošlim predsjedničkim izborima 2020. zabilježen je rekordni postotak nevažećih listića – točnije 4,35 % (89.415 nevažećih listića).

>Anušić: ‘Na rezultate izbora nisu utjecali Škoro ili nevažeći listići’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada su se u drugom krugu sučelili sadašnji predsjednik RH Zoran Milanović i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović.

Velikom broju nevažećih listića zasigurno je tada kumovala izjava trećeplasiranog Miroslava Škore. On je prije drugog kruga pozvao svoje glasače da na listić dopišu i treću opciju ‘hrvatski narod’.

I pet godina ranije na izborima 2014. bio je popriličan broj nevažećih listića u drugom krugu u kojem su naklonost birača tražili Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada je na trećem mjesto ostao Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) koji je također pozvao svoje birače da na glasački listić u drugom krugu dopišu treću opciju i napiši njegovo ime.

Na tim je izborima u drugom krugu bilo 2,69 posto listića koji nisu bili važeći(60.728 listića).
Na predsjedničkim izborima 2009. godine u drugom su se krugu sučelili Ivo Josipović i Milan Bandić.

Ulazak u drugi krug izbora tada je izmaknuo trećeplasiranom Andriji Hebrangu koji nije pozvao birače na poništavanje listića što je rezultiralo niskim postotkom nevažećih – 1,36 %.

U drugom krugu predsjedničkih izbora 2005. godine u kojem su se našli Stjepan Mesić i Jadranka Kosor bilo je nešto više od 1,5 posto takvih listića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na predsjedničkim izborima 2000. godine u drugom je krugu bilo tek 1,15 posto nevažećih listića. Tada su se sučelili Stjepan Mesić i Dražen Budiša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci