U drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je 3,66 posto nevažećih listića. Postotak je visok, no ne kao prije pet godina kada je u drugom krugu predsjedničkih izbora bilo 4,35 posto takvih, uglavnom protestnih listića.
U drugom krugu predsjedničkih izbora bilo je prema podacima Državnog izbornog povjerenstva od nedjelje navečer bilo 3,66 posto ili 57 127.
Visok postotak nevažećih uglavnom je izazvan nezadovoljstva dijela birača s dvojicom kandidata u drugom krugu – Zorana Milanovića i Dragana Primorca.
Poništavanje glasačkih listića u Hrvatskoj masovnije se dogodilo na predsjedničkim izborima 2020. godine kada je u drugom krugu bilo preko četiri posto nevažećih listića.
Koliko je nevažećih listića bilo na prošlim izborima?
Naime, na prošlim predsjedničkim izborima 2020. zabilježen je rekordni postotak nevažećih listića – točnije 4,35 % (89.415 nevažećih listića).
>Anušić: ‘Na rezultate izbora nisu utjecali Škoro ili nevažeći listići’
Tada su se u drugom krugu sučelili sadašnji predsjednik RH Zoran Milanović i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović.
Velikom broju nevažećih listića zasigurno je tada kumovala izjava trećeplasiranog Miroslava Škore. On je prije drugog kruga pozvao svoje glasače da na listić dopišu i treću opciju ‘hrvatski narod’.
I pet godina ranije na izborima 2014. bio je popriličan broj nevažećih listića u drugom krugu u kojem su naklonost birača tražili Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.
Tada je na trećem mjesto ostao Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) koji je također pozvao svoje birače da na glasački listić u drugom krugu dopišu treću opciju i napiši njegovo ime.
Na tim je izborima u drugom krugu bilo 2,69 posto listića koji nisu bili važeći(60.728 listića).
Na predsjedničkim izborima 2009. godine u drugom su se krugu sučelili Ivo Josipović i Milan Bandić.
Ulazak u drugi krug izbora tada je izmaknuo trećeplasiranom Andriji Hebrangu koji nije pozvao birače na poništavanje listića što je rezultiralo niskim postotkom nevažećih – 1,36 %.
U drugom krugu predsjedničkih izbora 2005. godine u kojem su se našli Stjepan Mesić i Jadranka Kosor bilo je nešto više od 1,5 posto takvih listića.
Na predsjedničkim izborima 2000. godine u drugom je krugu bilo tek 1,15 posto nevažećih listića. Tada su se sučelili Stjepan Mesić i Dražen Budiša.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.