Malo drugačiji postotci: Za Milanovića glasalo 31,78% birača, za Primorca 10,78%

Predsjednički izbore održane koncem 2024. i početkom 2025. godine, osim po uvjerljivoj pobjedi novog-starog predsjednika Zorana Milanovića, pamtit ćemo i po nikad manje izašlih birača. U usporedbi s predsjedničkim izborima dosad, drugi krug proteklih izbora bio je najmanje posjećen od svih dosadašnjih, a od prvog kruga poraznije brojke bile su samo 2009. godine. Posebni je zanimljivo vidjeti koliko zaista birača podupire aktualnog predsjednika. Ako broj njegovih glasova podijelimo s ukupnim brojem upisanih birača dolazimo do postotka od 31,78%. Respektabilo, ali ipak miljama daleko od neke plebiscitarne podrške.

Izlaznost nikad lošija

Pretekle predsjedničke izbore, osim po najuvjerljivijoj pobjedi nekog kandidata u drugom krugu, pamtit ćemo i po iznimno niskoj izlaznosti birača.

Izlaznost u prvom krugu iznosila je 46,03% i time se svrstala na predzadnje mjesto ako se u obzir uzmu svi predsjednički izbori od 1992. na ovamo.

Izlaznost u drugom krugu ovih izbora, u usporedbi s drugim predsjedničkim izborima, još je poraznija. 44,18% najmanji je ikad zabilježen postotak u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Osim nikad lošije izlaznosti u drugom krugu izbora, postoji još jedan dokaz njihove nezanimljivosti biračima. Tek drugi put od 2000. godine dogodio se pad izlaznosti u odnosu na prvi krug izbora (1. krug 46,03%, 2. krug 44,18%), uz to prvi put dosad u drugom je krugu glasovalo manje od polovice birača.

Treba imati na umu da su se birački popisi, nakon desetljeća opravdanih kritika i sumnji, posljednjih godina ipak mijenjali tj. pročišćavali, tako da su postoci s novijih izbora vjerodostojniji od onih dalje u prošlosti.

Razlozi niske izlaznosti

O razlozima posvemašnje nezainteresiranosti birača za ove predsjedničke izbore teško je govoriti dok se ne provedu sustavna znanstvena istraživanja na tu temu. Dok se to ne dogodi možemo samo nagađati i pilatovski zaključiti da su birači apstinirali iz najrazličitijih mogućih razloga.

>Milanović na izborima: 2019. rekordno nizak broj glasova, 2025. najniža izlaznost u drugom krugu

Kad bismo morali spekulirati, zasićenost izborima u posljednjoj godini, izostanak napete političke utakmice, nezanimljivi kandidati i nepovjerenje u mogućnost političkih promjena bili bi neki od glavnih razloga ovakve poruke birača političkim elitama.

Koliki je postotak zaista izabrao Milanovića?

Milanovićeva pobjeda legalna je, legitimna i više nego uvjerljiva. No porazno po njega, njegovog protukandidata Primorca i sveukupnu političku elitu jest to da je više od polovice birača propustilo iskoristiti svoje biračko pravo. Ako se u obzir uzmu službeni podaci DIP-a i svih 3.533.441 upisanih birača ispostavlja se da je novog-starog predsjednika izabralo daleko manje od 50% birača.

Zorana Milanovića u drugom krugu izabralo je 1.122.859 birača što čini 31,78% od svih upisanih birača.

Dragan Primorac bio je izbor 380.752 birača što čini 10,78% od svih upisanih birača.

Broj nevažećih listića bio je 57.209 što je 1,62% od ukupnog broja birača u registru.

Postoje i oni koje su birački odbori evidentirali kao birače koji su iskoristili svoje biračko pravo, ali se njihov glasački listić nije našao u kutijama prilikom prebrojavanja. Takvih, koji su za uspomenu listić ponijeli svojim domovima, bilo je 403 ili 0,1% od ukupnog broja onih s pravom glasa.

>Plenkovićev položaj u stranci nakon debakla na izborima: Zasad je siguran, ali

Izvor: narod.hr