Novi stari predsjednik Republike Hrvatske je Zoran Milanović. Prema službenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) osvojio je 74,68%, odnosno 1.122.859 glasova onih koji su izašli na birališta. Drugi krug obilježila je rekordno mala izlaznost, a Milanović još od prošlih izbora drži rekord kao predsjednik s najmanje osvojenih glasova.
> Milanoviću sve županije i Zagreb, u Istri osvojio 90 posto glasova
Milanović na Pantovčaku rezultat je odabira Andreja Plenkovića
Međutim, ostvario je najveću razliku od drugoplasiranog nakon dr. Franje Tuđmana – 742 107 glasova. Politički analitičari i komentatori to pak više pripisuju Andreju Plenkoviću koji je Dragana Primorca predložio za kandidata HDZ-a, unatoč tome što je mnogima bilo jasno kako se radi o lošem kandidatu, ne samo neovisnim promatračima, već i članovima HDZ-a. Podsjećamo, zbog potpore Primorcu, stranku je napustio dugogodišnji član dr. Andrija Hebrang.
> Hebrang: Ovo je totalni debakl Andreja Plenkovića!
Stoga, Milanovićev veliki uspjeh je ujedno i izravan rezultat lošeg (ili namjernog?) odabira Plenkovića. Nadalje, treba uzeti u obzir i činjenicu kako se broj birača od 2009. drastično smanjio. Hrvatsku od kraja rata prati demografski slom i iseljavanje radno sposobnog stanovništva.
Kako se kroz povijest mijenjao popis broja birača
Treba uzeti u obzir i razdoblje Tuđmanove vladavine koja je obilježena ratom, ali i većim entuzijazmom za demokratske procese. Na prvim predsjedničkim izborima 1992. izlaznost je iznosila visokih 74,90%. Na popisu birača nalazilo se 3.575.032 potencijalnih glasača. Na sljedećim izborima, nakon kraja rata i povratka izbjeglih i prognanih, te uključenja Srba koji su živjeli u pobunjenoj paradržavi Republici Srpskoj Krajini u izborni proces, birački popis povećao se na 4.061.479.
Birački popis povećao se i 2000. godine. U registru se nalazilo 4.251.109 birača. Tada je zabilježena i velika izlaznost u odnosu na današnje izbore – 62,98% (1. krug) i 60,88% (2. krug). Potom, na izborima 2005. popis birača opet raste na 4.403.933. Zatim, 2009. taj broj iznosi – 4.495.528.
Na sljedećim izborima dolazi do „revizije“ popisa birača. Podsjećamo, to je razdoblje Milanovićeve vlade i pokušaja promjene izbornog sustava referendumom kojeg je pripremila i pokušala 2014. provesti udruga U ime obitelji, a koji nije odgovarao ni HDZ-u ni SDP-u. Tadašnji ministar uprave Arsen Bauk (SDP) donio je rješenje o zaključivanju popisa birača za drugi krug 2015. godine, a u taj je popis, s 2. siječnja, upisano 3.799.513 birača. Također, u popis birača, u samo tjedan-dva, upisano je 20 000 birača više! Četiri godine nakon SDP-a, taj je referendum 2018. spriječio i HDZ preko svog ministra uprave Lovre Kuščevića.
> Podsjetimo kako su Rimac i Kuščević zaustavili referendum o promjeni izbornog sustava
2024. – 3.769.598 birača
Godine 2019. na popisu birača se nalazio 3.719.741 glasač. Četiri godine kasnije, taj broj danas iznosi 3.769.598. Od tog broja, u prvom krugu je na predsjedničke izbore 2024. izašlo 46,03%, što je druga najgora izlaznost u prvom krugu. Godine 2009. u prvom krugu je izašlo 43,96% glasača. Međutim, u drugom krugu, 12. siječnja 2025., zabilježena je najgora izlaznost u povijesti – 44,18%. Tome je svakako najviše pridonijela izvjesnost izbora, odnosno loš kandidat HDZ-a koji je teško podbacio.
Milanović drži neslavan rekord: 27,8% glasova svih birača 2019.
Milanović je prije pet godina u drugom krugu pobijedio Grabar Kitarović osvojivši 1.034.170 glasova, što je najmanje glasova u povijesti. Ukupan broj glasača tada je, ponavljamo, iznosio 3.719.741. Preračunato u postotak, Milanović je tada osvojio 27,8% glasova svih birača.
> Izlaznost na predsjedničkim izborima kroz povijest: Od 74,90% do 44,18%
Novi mandat Milanović je od birača zatražio 2024. godine. Osvojio je nešto više glasova nego 2019. godine – 1.122.859 ili 88.689 više. U postotku, od ukupnog broja glasača, Milanović je osvojio 29,78%.
Na prijašnjim izborima, pobjednici su ostvarili sljedeći postotak od ukupnog broja birača: Tuđman 42,49% (1992.) i 32,94% (1997.), Mesić 33,71% (2000.) i 33,02% (2005.), Josipović 29,79% i Grabar Kitarović 29,34%. Dakle, Milanović je 2025. ostvario bolji rezultat samo od Grabar Kitarović, a neslavan rekord drži od 2019. godine – 27,8% glasova svih birača.
> Dr. Markić: Što može zarobljena Hrvatska na predsjedničkim izborima?
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.