Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se svakih pet godina. Prvi put su održani 1992. godine. Kakva je bila izlaznost na prvim predsjedničkim izborima? Je li ona rasla ili padala s godinama u ukupno osam izbornih ciklusa?
> Gotovo je: Milanović pobijedio Primorca s 74,68 posto glasova
Naime, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon donošenja novoga demokratskog Ustava Republike Hrvatske – 22. prosinca 1990. – na neposrednim je predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. izabran za predsjednika hrvatske države.
Najveća izlaznost 1992.
Izbori za predsjednika održani su 1992., 1997., 2000., 2005., 2009., 2014., 2019. i 2024. godine. Prvi krug se održava krajem prosinca, a drugi, ukoliko ga bude, u siječnju naredne godine, dva tjedna nakon prvog kruga.
Od ukupno 3.575.032 glasača na izbore 1992. izašlo je njih 2.677.764, odnosno 74,90%. Godine 1997., na izbore za predsjednika izašlo je 2.218.448 birača ili 54,62% (od ukupno njih 4.061.479). U pet godina od prvih izbora, izlaznost se drastično smanjila. Također, Tuđman je i ove izbore osvojio već u prvom krugu.
Više birača izašlo 2000. nego 1997.
Nakon Tuđmanove smrti, održani su prijevremeni predsjednički izbori 2000. godine. Tada se prvi put morao održati i drugi krug. Od ukupno 4.251.109 glasača, na izbore je izašlo 2.667.561 (62,98%). U drugom krugu izlaznost je bila nešto manja – 60,88%. Međutim, bila je veća u odnosu na izbore za drugi mandat Franje Tuđmana.
Dotad najmanja izlaznost u još mladoj hrvatskoj demokraciji zabilježena je 2005. kada je Stjepan Mesić od birača tražio novi mandat. Od ukupno 4.403.933 glasača u prvom krugu na izbore je izašlo njih 2.227.073 (50,57%). U drugom krugu glasalo je 51,04%.
> Dr. Markić: Što može zarobljena Hrvatska na predsjedničkim izborima?
Na izborima 2009. zabilježena je rekordno mala izlaznost. Glasalo je 1.972.693 birača, odnosno njih 43,96%. Ta se izlaznost povećala u drugom krugu kada se biralo između Ive Josipovića i Milana Bandića. Iznosila je 50,13%.
Godine 2014. izlaznost u prvom krugu bila je nešto veća od prethodnih izbora. Iznosila je 47,10%. U drugom krugu u kojem je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović izlaznost se drastično povećala na 59,03%.
Sedmi po redu izbori za predsjednika RH održani su 2019. godine. Izlaznost u prvom krugu iznosila je 51,18%, a u drugom 54,99%. Zoran Milanović je pobijedio i novi mandat zatražio 2024. godine. U prvom krugu u prosincu zabilježena je izlaznost od 46,03%. U drugom krugu, 2025., glasalo je 44,18% od ukupnog broja glasača, što je najmanje u povijesti moderne hrvatske države u drugom krugu. Međutim, Milanović je ostvario i najveću razliku između protukandidata, ne računajući Tuđmana koji je ostvario veću razliku u prvom krugu.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.